31. maj – Svjetski dan bez duhana

Duhan i zdravlje pluća

Svake godine za 31. maj, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i svjetski partneri obilježavaju Svjetski dan bez duhana (World No Tobacco Day). Godišnja kampanja je prilika da se podigne svijest o škodnim i smrtonosnim posljedicama korištenja duhana i izloženosti duhanskom dimu i prilika da se obeshrabri korištenje duhana u bilo kojem obliku.

Fokus Svjetskog dana bez duhana 2019. godine je na “duhanu i zdravlju pluća”. Kampanja će podići svijest o:

  • negativnom uticaju duhana na zdravlje pluća kod ljudi, od uzrokovanja raka do hroničnih respiratornih oboljenja,
  • osnovnoj ulozi koja pluća imaju za zdravlje i blagostanje svih ljudi.

Kako duhan ugrožava zdravlje pluća ljudi širom svijeta

Svjetski dan bez duhana 2019. će se fokusirati na višestruke načine na koje izloženost duhanu utiče na zdravlje pluća ljudi širom svijeta. Oni su:

Rak pluća. Pušenje duhana je primarni uzrok raka pluća, odgovoran za više od dvije trećine slučajeva raka pluća globalno. Izloženost duhanskom dimu u kući ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestankom pušenja može se smanjiti rizik od raka pluća – nakon 10 godina od prestanka pušenja, rizik od raka pluća opada za pola u odnosu na rizik kod pušača.

Hronična respiratorna bolest. Pušenje duhana vodeći je uzrok hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB), stanja kada nakupljanje gnojnog šlajma u plućima rezultira bolnim kašljem i velikim poteškoćama prilikom disanja. Rizik od dobijanja HOPB-a je posebno visok kod osoba koje rano započnu sa pušenjem, pošto duhanski dim značajno utiče na smanjenje razvoja pluća. Duhan također pogoršava astmu, što dovodi do ograničavanja aktivnosti i doprinosti razvoju invalidnosti kod ljudi. Rani prestanak pušenja je najdjelotvorniji način smanjivanja razvoja HOPB-a i poboljšanja astmatičnih simptoma.

Uticaj tokom cijelog životnog ciklusa. Djeca koja su još u maternici bila izložena toksinima duhanskog dima, zato što je majka pušila ili je bila izložena duhanskom dimu, često imaju umanjen razvoj i funkciju pluća. Mala djeca izložena duhanskom dimu su na riziku od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, kao i učestalih upala donjih disajnih puteva. Procjenjuje se da globalno 165.000 djece umre prije 5 godine života od infekcija donjeg respiratornog sistema uzrokovanih duhanskim dimom. Djeca koja dožive odraslu dob nastavljaju imati zdravstvene probleme zbog izloženosti duhanskom dimu, jer učestale infekcije donjih disajnih puteva u ranom djetinjstvu značajno povećavaju rizik od razvoja HOPB u odrasloj dobi.

Tuberkuloza. Tuberkuloza (TB) oštećuje pluća i smanjuje plućnu funkciju, a duhanski dim to još više pogoršava. Oko jedne četvrtine svjetske populacije ima latentnu tuberkulozu, zbog čega su na većem riziku od razvijanja aktivne bolesti. Osobe koje puše dvaput češće obolijevaju od tuberkuloze. Aktivna tuberkuloza, uz štetni uticaj duhanskog dima na zdravlje pluća, značajno povećava rizik od invaliditeta i smrti zbog kolapsa respiratornog sistema.

Zagađenost zraka. Duhanski dim predstavlja veoma opasan oblik zagađenja unutrašnjeg zraka; on sadrži preko 7000 hemikalija, od kojih se za 69 zna da uzrokuju rak. Iako dim može biti nevidljiv i bez mirisa, on može ostati u zraku čak do 5 sati, te tako povećati rizik od raka pluća, hroničnih respiratornih bolesti i umanjenja plućne funkcije kod osoba koje su mu izložene.

Ciljevi kampanje Svjetski dan bez duhana 2019.

Najdjelotvornija mjera za poboljšanje zdravlja pluća je smanjivanje korištenja duhana i izloženosti duhanskom dimu. Međutim, kod velikog dijela opće populacije, a posebno kod pušača, znanje o uticaju pušenja duhana i izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća je u nekim zemljama veoma slabo. Bez obzira što postoje snažni dokazi o štetnosti duhana na zdravlje pluća, potencijal koji kontrola duhana može imati na poboljšanje zdravlja pluća je još uvijek potcijenjen.

Kampanja Svjetskog dana bez duhanskog dima 2019. godine podizaće svijest o:

  • rizicima koje sa sobom nosi pušenje duhana i izloženost duhanskom dimu;
  • posebnim opasnostima pušenja duhana po zdravlje pluća;
  • velikom broju smrtnih slučajeva i bolesti širom svijeta od plućnih bolesti uzrokovanih duhanom, uključujući hronične respiratorne bolesti i rak pluća;
  • novim dokazima o vezi između pušenja duhana i smrtnog ishoda kod tuberkuloze;
  • posljedicama izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća osoba svih starosnih grupa; 
  • značaju plućnog zdravlja za ostvarivanje cjelokupnog zdravlja i blagostanja;
  • provodivim akcijama i mjerama koje ključni dijelovi populacije, uključujući javnost i vlade, mogu poduzeti da smanje rizike koje duhan predstavlja za zdravlje pluća.

Duhan

Ključne činjenice

  • Duhan ubije gotovo polovicu korisnika duhanskih proizvoda.
  • Duhan ubija više od 7 miliona ljudi svake godine. Više od 6 miliona tih smrtnih slučajeva rezultat su direktnog korištenja duhana, dok je oko 890.000 rezultat izloženosti nepušača duhanskom dimu.
  • Oko 80 % od 1,1 milijarde pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim ili srednjim primanjima.

Prilagođeno sa: https://www.who.int/news-room/events/detail/2019/05/31/default-calendar/world-no-tobacco-day, 29.05.2019.

Duhan

Ključne činjenice

  • Duhan ubije gotovo polovicu korisnika.
  • Duhan ubija više od 7 miliona ljudi svake godine. Više od 6 miliona od ovih smrtnih slučajeva su rezultat direktnog korištenja duhana, dok je oko 890.000 rezultat izloženosti nepušača duhanskom dimu.
  • Oko 80 % od 1,1 milijarde pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim ili srednjim prihodima.

Vodeći uzrok smrti, bolesti i osiromašenja

Duhanska epidemija je jedan on najvećih javnozdravstvenih problema sa kojima se svijet suočava, uzrokujući smrt 7 miliona ljudi godišnje. Više od 6 miliona ovih smrtnih slučajeva su rezultat direktnog korištenja duhana, dok je oko 890.000 rezultat izloženosti nepušača duhanskom dimu.

Oko 80 % od 1,1 milijarde pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim ili srednjim prihodima, gdje je teret bolesti i smrti povezanih sa korištenjem duhana najveći. Korisnici duhanskih proizvoda koji prerano umru oduzimaju svojim porodicama izvor prihoda, povećavaju troškove zdravstvene zaštite i sprečavaju ekonomski razvoj.

U nekim zemljama, djeca iz siromašnih domaćinstava često rade na poslovima uzgoja duhana da bi osigurala određena finansijska sredstva za svoje porodice. Ova djeca su posebno ranjiva kada je u pitanju “bolest zelenog duhana” koju uzrokuje nikotin koji se apsorbuje kroz kožu tokom branja i prenošenja vlažnih listova duhana.

 

Nadzor je od ključnog značaja

Dobar nadzor prati razmjere i karakter duhanske epidemije i ukazuje kako najbolje dizajnirati politike. Samo 1 od 3 države, što predstavlja 39 % svjetske populacije, prati korištenje duhana provođenjem reprezentativnih anketa među mlađom i odraslom populacijom barem jedanput u svakih 5 godina.

 

Duhanski dim ubija

Duhanski dim ispunjava restorane, kancelarije i druge zatvorene prostore i nastaje sagorijevanjem duhanskih proizvoda poput cigareta, cigara i nargila. U duhanskom dimu prisutno je više od 4000 hemikalija, od kojih se za najmanje 250 zna da su štetne, a za više od 50 njih da uzrokuju rak.

Ne postoji siguran nivo izloženosti duhanskom dimu.

  • Kod odraslih osoba, duhanski dim uzrokuje ozbiljne kardiovaskularne i respiratorne bolesti, uključujući koronarnu srčanu bolest i rak pluća. Kod djece, on može prouzročiti iznenadnu smrt. Kod trudnica, on uzrokuje nisku porođajnu težinu bebe.
  • Gotovo polovina djece redovno udiše zrak zagađen duhanskim dimom u javnim prostorima.
  • Duhanski dim uzrokuje više od 890.000 preranih smrtnih slučajeva godišnje.
  • U 2004. godini, djeca su činila 28 % smrtnih slučajeva povezanih sa duhanskim dimom.

Svaka osoba treba biti u mogućnosti disati zrak bez duhanskog dima. Zakoni protiv duhanskog dima štite zdravlje nepušača, popularni su, ne štete poslovnoj sredini i ohrabruju pušače da prestanu pušiti.

Preko 1,4 milijarde ljudi, ili 20 % svjetske populacije, štite sveobuhvatni državni zakoni protiv duhanskog dima.

 

Korisnicima duhana potrebna je pomoć za prestanak

Studije pokazuju da mali broj ljudi razumije specifične zdravstvene rizike koje sa sobom nosi korištenje duhanskih proizvoda. Naprimjer, anketa provedena 2009. godine u Kini pokazala je da samo 38 % ispitanika zna da pušenje uzrokuje koronarnu srčanu bolest, a samo 27 % da uzorkuje moždani udar.  

Među pušačima koji su svjesni opasnosti pušenja, većina želi prestati. Savjetovanje i lijekovi mogu više nego udvostručiti šansu da pušač koji pokuša prestati pušiti u tome i uspije.

Državne sveobuhvatne usluge za pomoć u prestanku pušenja sa punom ili djelomičnom pokrivenošću troškova dostupne su korisnicima duhanskih proizvoda u samo 26 zemalja u kojima živi 33 % svjetske populacije.

 

Slikovita upozorenja djeluju

Šokantne reklame protiv duhana i upozorenja na pakovanjima – posebno ona koja sadrže slike – umanjuju broj djece koja započinju pušiti i povećavaju broj pušača koji prestaju sa pušenjem.

Vizuelna upozorenja mogu ubijediti pušače da zaštite zdravlje nepušača tako što će manje pušiti u kući i izbjegavati pušenje u blizini djece. Studije koje su provedene nakon implementacije slikovitih upozorenja na pakovanjima u Brazilu, Kanadi, Singapuru i Tajlandu konzistentno pokazuju da vizuelna upozorenja značajno povećavaju svijest ljudi o štetnosti duhanskih proizvoda.

Medijske kampanje također mogu umanjiti korištenje duhana tako što podstiču ljude da zaštite nepušače i ubjeđuju omladinu da prestane pušiti.

 

Zabrana reklamiranja smanjuje potrošnju

Zabrana reklamiranja, promoviranja i sponzorstva duhanskih proizvoda može umanjiti potrošnju duhanskih proizvoda.

  • Sveobuhvatna zabrana svih oblika reklamiranja duhana, promocije i sponzorstva može smanjiti potrošnju duhana u prosjeku za 7 %, dok se u nekim zemljama potrošnja smanjuje i do 16 %.
  • Samo 37 zemalja, čineći 15 % svjetske populacije, u potpunosti je zabranilo sve oblike reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanskih proizvoda.

Porezi obeshrabruju korištenje duhana

Akcize na duhan su najdjelotvorniji način smanjivanja korištenja duhanskih proizvoda, posebno među mlađom i siromašnijom populacijom. Povećanje poreza koje povećava cijenu duhana za 10 %, smanjuje potrošnju duhana za oko 4 % u zemljama sa visokim primanjima i za oko 5 % u zemljama sa niskim ili srednjim primanjima.

Ipak, visoki porezi na duhan su mjera koja se rijetko implementira. Samo 32 države, sa 10 % svjetske populacije, uvele su poreze na duhan u mjeri da više od 75 % prodajne cijene otpada na porez. Prihodi od poreza na duhan su u prosjeku 250 puta viši u odnosu na troškove za kontrolu duhana, na osnovu dostupnih podataka.

 

Nelegalna trgovina duhanskim proizvodima mora biti zaustavljena

Nelegalna trgovina duhanskim proizvodima predstavlja veliki zdravstveni, ekonomski i sigurnosni problem širom svijeta. Procjenjuje se da 1 od 10 cigareta i duhanskih proizvoda koji se globalno troše je nelegalna. Crno tržište podržavaju različiti igrači, od sitnih rasturača do organiziranih kriminalnih mreža koje su umiješane i u trgovinu oružjem i ljudima.

Duhanska industrija i drugi često tvrde da visoki porezi na duhanske proizvode dovode do izbjegavanja plaćanja poreza. Međutim, dokazi pokazuju da neporezni faktori poput slabe vlasti, visokih nivoa korupcije, slabe posvećenosti vlasti rješavanju pitanja duhana sa crnog tržišta, nedjelotvorne carinske i poreske uprave i neformalni kanali za distribuciju duhanskih proizvoda, često imaju isti ili veći uticaj.  

Iako je javno podržavala akcije protiv nelegalne trgovine, ponašanje duhanske industrije iza kulisa je bilo u potpunosti suprotno. Interni industrijski dokumenti objavljeni kao rezultat sudskih slučajeva ukazuju na to da je duhanska industrija aktivno podržavala nelegalnu trgovinu duhanom širom svijeta.  Ona, također, djeluje u smjeru blokiranja provođenja mjera kontrole duhana, poput povećanja akciza na duhan i slikovitih upozorenja, pogrešno tvrdeći da će te mjere podstaknuti trgovinu na crnom tržištu.  

 

Odgovor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

WHO je posvećena borbi protiv globalne epidemije duhana. Okvirna konvencija o kontroli duhana WHO (The WHO Framework Convention on Tobacco Control - WHO FCTC) stupila je na snagu u februaru 2005. godine i danas ima 181 potpisnica koje pokrivaju više od 90 % svjetske populacije.

WHO FCTC konvencija je važna stepenica u promociji javnog zdravlja. To je sporazum koji je zasnovan na naučnim dokazima, a koji potvrđuje pravo ljudi na najviši zdravstveni standard, osigurava zakonske dimenzije za međunarodnu saradnju u polju zdravlja i postavlja visoke standarde za poštivanje Konvencije.

 

2008. godine, WHO je predstavila praktični, troškovno-efikasni način da se poboljša implementacija osnovnih odredbi za smanjenje duhana na terenu putem “MPOWER” mjera. Svaka “MPOWER” mjera odgovara najmanje jednoj odredbi Okvirne konvencije o kontroli duhana WHO.

 

“MPOWER” mjere su sljedeće:

  • Pratiti korištenje duhana i preventivne politike
  • Zaštititi ljude od korištenja duhana
  • Ponuditi pomoć za prestanak korištenja duhana
  • Upozoriti na opasnosti duhana
  • Provesti zabranu reklamiranja, promoviranja i sponzorstva duhana
  • Povećati takse na duhan

Prilagođeno sa: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco, 29.05.2019.

PODIJELI OVAJ ČLANAK

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email
Share on print