Treća dob-Mentalno zdravlje

Obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja 2019. u CMZ Novo Sarajevo i Vogošća

Izložba radova i predavanje u OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine u Domu zdravlja Novo Sarajevo  organizirana je izložba radova korisnika usluga Centra za mentalno zdravlje. Tom prilikom prisutni su se uvjerili u kreativnost korisnika spomenutog centra, te originalnost radova koji su nastali kao dio okupacione terapije.

Psihologinja Centra za mentalno zdravlje OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo Lejla Šabanagić, održala je i predavanje sa aktuelnom tematikom koja se odnosi na komunikacijske vještine i njihovu primjenu u radu sa pacijentima. Šabanagić je govorila o vanjskim i unutarnjim stresovima, te je podcrtala da  efikasna regulacija emocija ima suštinski značaj za zdravstvene radnike.

Psihologinja Šabanagić takođe je istakla da su ključevi uspješne komnikacije u slušanju pacijenta i posjedovanju empatije koju treba uvijek razvijati. 

A.ŠARKIĆ

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je i u CMZ OJ Dom zdravlja Vogošća, gdje je u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine upriličeno druženje između korisnika usluga CMZ, uposlenika OJ Vogošća (CMZ, porodična medicina, pedijatrija, interno), te saradničkih institucija u zajednici (Centar za socijalni rad, Crveni krst, Općina, PU, kolege iz ostalih OJ, te mediji).



O SVJETSKOM DANU MENTALNOG ZDRAVLJA

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Ove godine, fokus Svjetskog dana mentalnog zdravlja je na prevenciji suicida.

Svakih 40 sekundi, jedna osoba izgubi život zbog samoubistva. Stoga je ove godine na snazi poziv “40 sekundi akcije” da bi se povećala svijest o problemu suicida širom svijeta i ulozi koju svako od nas može imati u njegovoj prevenciji, putem sljedećih aktivnosti:

  • povećanja svijesti o značaju suicida kao globalnog javnozdravstvenog problema;
  • poboljšanja znanja o tome šta se može učiniti da se spriječi suicid;
  • umanjivanja stigme koja je povezana sa suicidom;
  • pokazivanja osobama kojima je teško da nisu same.

Jednostavno rečeno, ovo je prilika da pokažete da Vam je stalo.

KLJUČNE ČINJENICE O SUICIDU:

  • Suicid je moguće spriječiti
  • Svakih 40 sekundi jedna osoba umire od samoubistva
  • Prethodni pokušaj samoubistva predstavlja značajan riziko-faktor za suicid
  • Suicid/samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među populacijom od 15. do 29. godine starosti
  • Suicid pogađa sve starosne grupe u svim državama svijeta

IZVORI: World Federation for Mental Health, 9.10.2019, https://wfmh.global/world-mental-health-day-2019/; WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), 9.10.2019, https://www.who.int/docs/default-source/mental-health/suicide/flyer-40seconds-web.pdf?sfvrsn=5ba643c_2

Otvoren dnevno-rekreativni centar Udruženja „Menssana“

Udruženje za zaštitu mentalnog zdravlja „Menssana“ otvara Dnevno-rekreativni centar za korisnike usluga u mentalnom zdravlju koji će raditi  svakog radnog dana, te će najprije biti otvoren za registrovane korisnike usluga u Centrima za mentalno zdravlje Kantona Sarajevo (JUDZKS) i njihove porodice.

Centar će nuditi vježbe zasnovane na principima fizikalne terapije, zatim medicinsko i psihološko savjetovalište, sekcije u skladu sa interesima korisnika, kao što su okupacione aktivnosti, kursevi, poetski kutak, itd.

Bit će omogućeno korištenje računara i biblioteke, a centar će biti prostor i za druženje, te razne aktivnosti koje će uključivati predavanja, radionice, sportske aktivnosti, zatim odlaske na izlete, kulturna događanja, posjete kinu i pozorištu. Dakle, mnogo zanimljivih sadržaja u skladu sa interesima i potrebama korisnika.

Ovakav Centar potreban je našoj zajednici, jer osobama sa duševnim smetanja teže je voditi zdrav način života. Nerijetko su im finansijski nedostupni pojedini sadržaji, a s obzirom na prirodu njihovog problema strahuju od osuđivanja, upoznavanja velikog broja ljudi i nepoznate sredine. Iz tog razloga, Centar je percipiran kao sigurno mjesto, u kojem će se uvijek osjećati dobrodošli. Njegovim otvaranjem želi se poboljšati kvalitet života osoba sa težim psihičkim poremećajima i njihovih porodica, u smislu bolje kontrole bolesti – prevencija pogoršanja bolesti, čime se održava dobro stanje pacijenata i vrši ušteda sistemu zdravstvene zaštite. Takođe, bolesnici i članovi porodice se potiču na uključenost u zajednicu čime se štite osnovna ljudska prava, smanjuje se (auto)stigmatizacija pojedinaca i porodica, jačaju se resursi zajednice u podršci osoba i porodica osoba sa teškim psihičkim bolestima. Centar ne pruža usluge liječenja, već podršku u postizanju boljeg kvaliteta života.

Udruženje „Menssana“ osnovano je 2012. godine kao dobrovoljna, nevladina, nepolitička organizacija čija su ciljna grupa korisnici usluga mentalnog zdravlja i stručnjaci koji sebave očuvanjem i unapređenjem mentalnog zdravlja u zajednici. Osnivači Udruženja su korisnici usluga u mentalnom zdravlju i profesionalci u mentalnom zdravlju

Ciljevi Udruženja „Menssana“ su da potiče primjene teorijskih postupaka nastalih u oblasti medicine, psihologije, socijalnog rada i drugih naučnih disciplina, zatim da zastupa interese korisnika usluga mentalnog zdravlja i stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, da poduzima postupke u okviru primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, zbog unaprijeđenja mentalnog zdravlja u zajednici. Udruženje „Menssana“ organizuje edukativne sadržaje u cilju rehabilitacije korisnika usluga mentalnog zdravlja, te pružanje podrške porodicama koje imaju članovi sa psihičkim poremećajima. Rade na suzbijanju stigmatizacije pojedinaca i grupa po bilo kojem osnovu.

 Centar se otvara uz pomoć Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji se finansira od Švicarske agencije za razvoj i saradnu (SDC), akoji administrira Asocijacija XY u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Otvaranje Centra podržala je Općina Stari Grad Sarajevo sa načelnikom mr.sc.Ibrahimom Hadžibajrićem i Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo. Centar se nalazi na adresi Gajev trg broj 4, na četvrtom spratu stambene zgrade, u centru Sarajeva.

Partner Udruženja „Menssana“ je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Centar Udruženja „Menssana“ otvoren je 03.07. 2019., a više o samom Udruženju i ovom projektu možete saznati preko njihove web stranice http://www.menssana-sarajevo.org/about.php, Facebook stranice, obratiti se na mail udruzenjemenssana@gmail.com,  ili u vašem nadležnom Centru za mentalno zdravlje.

Važno je naglasiti da će sve usluge centra biti besplatne za osobe koje su registrovane kao korisnici usluga u mentalnom zdravlju u Kantonu Sarajevo.

Poteškoće sa vršenjem finansijskih računica mogu “signalizirati demenciju”

Američki naučnici tvrde da je opadanje finansijskih vještina vidljivo kod pacijenata godinu dana prije pojave Alzhajmerove bolesti.

Prethodne studije pokazale su da problemi sa svakodnevnim aktivnostima prethode pojavi Alzhajmera.

Istraživanje naučnika sa univerziteta University of Alabama u Birminghamu objavljeno je u žurnalu Neurology.

Naučnici su proučavali 87 osoba sa blagim kognitivnim poteškoćama, od kojih se kod 25 pojavila demencija u vidu Alzhajmerove bolesti tokom trajanja studije, dok se kod njih 62 to nije desilo.

Profesor Daniel Marson, koji je vodio studiju, rekao je: “Slabljenje finansijskih vještina može se primijetiti kod pacijenata sa blagim kognitivnim poteškoćama godinu dana prije pojave Alzhajmerovog oboljenja.
“To ukazuje da ljekari i drugi zdravstveni radnici trebaju pratiti pacijente sa kognitivnim poteškoćama i procijenjivati njihove vještine upravljanja finansijama, te posavjetovati porodice i njegovatelje da preduzmu korake u cilju sprečavanja negativnih finansijskih postupaka.”

Dr Susanne Sorenson, vođa istraživanja u Udruženju oboljelih od Alzajmerove bolesti, složila se da to može biti koristan indikator za ljekare, te je rekla: “S vremena na vrijeme, svako ima poteškoće prilikom raspodjele plaćanja računa u restoranu ili sravnavanja finansija. Međutim, ova studija ukazuje na to da ako već imate značajne probleme sa memorijom, a zatim zapazite opadanje vještina računanja, onda bi to mogao biti znak razvoja demencije.”

IZVOR: BBC NEWS, septembar 2009., http://news.bbc.co.uk/go/pr/fr/-/2/hi/health/8262388.stm

Praktikovanje vjere može pomoći starijima da održe svoje zdravlje

Nova studija prilog je sve većem broju dokaza da su starije osobe koje redovno praktikuju vjeru zdravije od onih koje to ne rade.

Od 1174 aktivnih muškaraca i žena u sedamdesetim godinama života, oni koji su najmanje jednom sedmično išli u crkvu, džamiju ili sinagogu, tokom sljedećih godina iskusili su značajno sporije smanjenje plućne funkcije u poređenju na osobe istih godina koje nisu redovno prisustvovale vjerskim službama, izvijestila je dr. Joanna Maselko, sa Temple University-a u Filadelfiji.

Maselko, koja je studiju provela tokom rada na hardvardskom Fakultetu za javno zdravstvo (Harvard School of Public Health) u Bostonu, uz pomoć PEFR-a (peak expiratory flow rate) mjerila je zapreminu zraka koju osoba može izdahnuti, te tako procjenjivala funkciju pluća učesnika u studiji.

Na početku studije, 1988. godine, 65 % žena i 51 % muškaraca u studiji izjavili su da redovno prisustvuju vjerskim službama. Tokom perioda koji je uslijedio, a koji je u prosjeku iznosio 4,6 godina, stopa PEFR-a duplo je brže slabila kod ljudi koji nisu redovno prisustvovali vjerskim službama u poređenju na one koji jesu.

Iako su religiozniji pojedinci bili aktivniji i rjeđe su pušili cigarate, ove razlike nisu bile zaslužne za bolju funkciju njihovu pluća.

Kako ljudi stare, funkcija njihovih pluća konstantno se smanjuje, a oslabljena plućna funkcija je ključni rani znak upozorenja za mnoge zdravstvene probleme, te tako pulmološko zdravlje predstavlja odlično mjerilo sveukupnog zdravlja, rekla je Maselko.

Prisustvovanje vjerskim službama najvjerovatnije zaštićuje ljude tako što im osigurava podršku u zajednici, dodala je ona tokom intervjua. “U Sjedinjenim Američkim Državama, društvena izolacija starijih predstavlja ogroman problem,” rekla je ona. “Izolacija je dovedena u vezu sa čitavim nizom zdravstvenih problema, mentalnih i fizičkih.”

Vjera, također, može starijim osobama dati psihološku snagu da se nose sa pitanjima kraja života, dodala je ona, dok kontemplacija, molitva, učenje i pjevanje tokom samih vjerskih službi vjerovatno sami po sebi imaju koristi. “Sljedeći korak u istraživanju je analiziranje samih dijelova vjerske službe.”

IZVOR: Reuters Health, novembar 2006., http://www.reutershealth.com/en/index.html

Savjeti za nane, dede, bake, djedove: Provodite kvalitetno vrijeme sa svojom unučadi

Tokom 2008. godine, Oxford University u saradnji sa Institutom za obrazovanje u Londonu, proveo je prvo državno istraživanje o odnosu djece i njihovih nana/baka i deda/djedova, čiji su rezultati pokazali da nane/dede koji su aktivno uključeni u odgoj svoje unučadi mogu itekako doprinijeti njihovom blagostanju.

Istraživanje je otkrilo da nane/dede, u odnosu na roditelje koji su zaposleni, često imaju više vremena da podrže mlade u njihovim aktivnostima i da su tu za njih kada im je potrebno da popričaju o problemima sa kojima se suočavaju. Nane/dede su upravo ti koji često pomažu djeci da pronađu rješenja za svoje probleme, kao i da porazgovaraju o planovima za budućnost. Profesorica Ann Buchanan je rekla: “Iznenađeni smo ogromnim srazmjerom neformalne brige koje nane/dede pružaju i kako u nekim slučajevima čak popunjavaju propuste u roditeljstvu kada su u pitanju prezaposleni očevi i majke. Većina adolescenata ovaj odnos smatra izuzetno dobrodošlim. Ono što je posebno interesantno jeste povezanost koju smo otkrili između “predanih nana/deda” i dobrostanja adolescenata. Sama blizina nije dovoljna: samo nane/dede koji se istinski posvete i učestvuju u aktivnostima sa svojom unučadi imaju i pozitivan uticaj na njih.”
Kolegica istraživač sa Instituta za obrazovanje, dr. Eirini Flouri, kazala je: “Otkrili smo da bliska veza između nana/deda i unučadi umanjuje uticaj negativnih događaja u životu, poput razvoda roditelja, jer daje djeci potreban mir.“

Stoga, nane i dede, bake i djedovi, ako želite da se više družite sa vašom unučadi a ne možete da se dosjetite načina, pročitajte sljedeće savjete:

  • provodite određeno vrijeme posebno sa svakim unučetom, jedan-na-jedan
  • nemojte provoditi zajedničko vrijeme radeći dosadne svakodnevne stvari poput obavljanja različitih poslova i obaveza. Umjesto toga, uživajte u zabavnom, slobodnom popodnevu bez prethodno utvrđenog rasporeda
  • družite se izvan kuće, u obližnjem parku ili tokom šetnje u prirodi
  • odvedite svoje unuče u kino, pozorište, muzej ili na koncert, ili čak u obilazak lokalnih znamenitosti
  • igrajte se različitih igara. Društvene igre sa kartama ili kockicama mogu biti zabavan način da svoju unučad naučite nečemu novom, a da pritom uživate u međusobnom druženju
  • pomozite djetetu da se upozna sa svojom širom porodicom. Pripovjedajte vašoj unučadi priče iz porodične historije, uključujući i vrijeme kada su njihovi roditelji bili mali.

IZVOR: University of Oxford, 7. juni 2008, http://www.ox.ac.uk/media/news_releases_for_journalists/080604.html

20 načina kako da se zabavite nakon što se penzionišete

Radi očuvanja vlastitog blagostanja i mentalnog zdravlja, izuzetno je bitno da osoba nakon odlaska u penziju nastavi imati obaveze različite prirode. Kada prestanemo biti dio radne populacije, tada na nas pada odgovornost da svoje dane ispunimo kreativnim naporima.

Dobra vijest jeste da je samo naša mašta granica toga šta sve možemo raditi. Međutim, ako ne planiramo unaprijed, može se desiti da nam naizgled bezgranične mogućnosti ne pruže potrebno zadovoljstvo.

Iako mnogi penzioneri tvrde da imaju više obaveza nego kad su radili, drugi se mogu suočiti sa dosadom i činjenicom da imaju malo toga čemu se mogu nadati u mjesecima koji slijede. U takvoj situaciji, lahko je izgubiti osjećaj svrhe, te se suočiti sa dosadom, pa čak i depresijom. A vrijeme penzije ne bi trebalo tako izgledati.

Neke osobe imaju više nego dovoljno interesa i strasti da popune svaki momenat svog života nakon što odu u penziju. Međutim, nekim osobama potrebna je mala pomoć oko toga. Ispod se nalazi dvadeset ideja koje možete sprovesti u djelo nakon što se penzionišete:

1. Zasadite bašću – uzgajajte cvijeće ili povrće

2. Naučite novi jezik

3. Počnite svirati gitaru ili neki drugi muzički instrument

4. Napišite knjigu – ne neophodno da biste je prodali, već da biste iskazali svoje misli

5. Dokumentujte svoju porodičnu historiju uz slike i priče

6. Napravite fotografska umjetnička djela – razmotrite mogućnost korištenja modernih programa i usluga poput Shutterfly

7. Obrišite prašinu sa svog starog štapa za pecanje

8. Vratite se u školske klupe i pohađajte časove koje želite

9. Donirajte svoje vrijeme

10. Uredite okućnicu da biste prikazali svoj dom u najljepšem svjetlu

11. Pokušajte prodati plodove svog hobija na lokalnim sajmovima i festivalima

12. Testirajte svoje umjetničke sposobnosti kroz slikanje i kiparstvo

13. Budite mentor mlađoj osobi

14. Otputujte u zemlju u kojoj možete provjeriti svoje novostečeno znanje jezika

15. Unajmite prikolicu i putujte po svojoj zemlji ili gdje god da poželite

16. Naučite kuhati – koliko god ekstravagantno

17. Bavite se sakupljanjem novčića

18. Naučite neke društvene igre

19. Putujte blizu i daleko

20. Istražite i napravite svoje porodično stablo

Kada je u pitanju ispunjavanje vremena u penziji, istinska mjera uspjeha jeste kvalitet života koji živimo. Pokušajte organizovati aktivnosti nakon kojih ćete biti zadovoljni zbog načina kako ste proveli svoje vrijeme. Malo planiranja unaprijed može vam pomoći da godine koje ćete provesti u penziji budu vrijedne i ispunjene značenjem.

IZVOR: YAHOO, Dave Bernard, novembar 2011., http://news.yahoo.com

Da li bi vitamin B12 mogao umanjiti rizik od Alzhajmerove bolesti?

Mala, preliminarna švedska studija pokazala je da postoji mogućnost da hrana bogata vitaminom B12 štiti od Alzhajmerove bolesti.

“Prethodne studije pokazale su da je nedostatak vitamina B12 čest kod starijih ljudi,” rekao je vođa studije, dr. Babak Hooshmand, asistent za istraživanje pri institutu Karolinska Institute u Štokholmu, Švedska.

“Rezultati naše studije ukazuju na to da postoji mogućnost da vitamin B12 i povezani metaboliti imaju ulogu u nastajanju Alzhajmerove bolesti, međutim, potrebna su dodatna istraživanja prije nego što se može donijeti konačan sud o ulozi dodataka prehrani sa vitaminom B12 u slučajevima neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzhajmer,” dodao je on. Izvještaj je objavljen 19. oktobra u časopisu Neurology.
Za studiju, Hooshmandova grupa pratila je nivoe homocisteina u krvi 271 Finca, starosne dobi od 65 do 79 godina, koji nisu imali demenciju na početku studije.

Tim je analizirao homocistein zbog toga što su visoki nivoi ove bjelančevine ranije povezani sa moždanim udarom. Naučnici su također mjerili nivoe holotranskobalamina, aktivnog proteina vitamina B12, a koji smanjuje nivoe homocisteina u krvi.

Tokom sedam godina praćenja učesnika studije, kod njih 17 razvila se Alzhajmerova bolest. Naučnici su otkrili da je za svako malo povećanje nivoa homocisteina (jedinica mjerenja: mikromolar), rizik od Alzhajemrove bolesti rastao za 16%. Međutim, za svako malo povećanje vitamina B12 (jed.mj. pikomolar), rizik od ove bolesti opadao je za 2%.

Rezultati su ostali konstantni i nakon podešavanja zbog drugih faktora poput starosne dobi, spola, nivoa obrazovanja, pušenja, krvnog pritiska i tjelesne težine.

Vitamin B12 nalazi se u jajima, ribi, perutnini i drugom mesu. Hooshmand je istakao da je dovoljne nivoe ovog vitamina najbolje obezbjediti uravnoteženom ishranom, a ne vitaminskim dodacima prehrani.

Stručnjak za Alzhajmerovu bolest, Greg M. Cole, profesor medicine i neurologije na univerzitetu University of California u Los Angelesu, rekao je da je “ova nova studija isuviše mala da bi osigurala mnogo novih dokaza o povezanosti Alzhajmerove bolesti i demencije sa visokim nivoima homocisteina. Međutim, interesantno je da se čini da viši nivoi B12 imaju zaštitno djelovanje, uzimajući u obzir i nedavno objavljenu studiju koja je pokazala da dodaci ishrani koji sadrže B vitamine mogu umanjiti smanjivanje moždanog tkiva.”

IZVOR: Neurology, 2010; 75: 1408-1414

Kognitivna vitalnost u starosti ima korijene u mladosti

Baš kao što i izgrađivanje koštane mase u mladosti štiti od kasnijih lomova, izgrađivanje mozga u mladosti može zaštititi od demencije, rekla je dr Stephanie Studenski, član Američkog gerijatrijskog udruženja koje je pomoglo organizirati konferenciju o “kognitivnoj vitalnosti”.

“Svi znamo da je zdravlje mozga u starosti moguće održati na različite načine, od kojih su neki vježbanje tijela i uma tokom cijelog života i općenito zdrav način života,” rekla je Studenski sa Univerziteta u Pittsburgh-u agenciji Reuters Health.

“Ali drugi važan koncept jeste da se kapacitet mozga izgrađuje rano tokom života i da svako ima dodatni kapacitet ili rezerve,” objasnila je ona. Izgradnja tih rezervi tokom mladosti pomaže sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti to tačke kada to postaje problematično.

Ona daje sljedeće savjete o tome kako da održite um oštrim u poznijim godinama:

  • Redovno posjećujte ljekara i slijedite njegove savjete. Mnogi zdravstveni problemi – poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, depresije ili nepravilne prehrane – mogu ugroziti oštrinu vašeg uma. Važno je da redovno idete na preglede da biste bili sigurni da ste zdravi i da su bilo koji zdravstveni problemi pod kontrolom.
  • Redovno vježbajte. Hodajte, plešite, vozite bicikl, plivajte, uređujte baštu, itd., najmanje 30 minuta, tri puta sedmično. Vježanje poboljšava protok krvi u mozgu, što mu omogućuje dobro funkcionisanje i može čak potpomoći stvaranje novih moždanih ćelija.
  • Spavajte dovoljno. Spavanje manje od 7 ili 8 sati po noći može omesti koncentraciju i pamćenje.
  • Uklonite stres. Stres, također, može otežati koncentrisanje, učenje i pamćenje, i tokom vremena, omesti spavanje. Vježbanje, molitva i meditacija su dobre metode smanjivanja stresa.
  • Razmišljajte, razmišljajte, razmišljajte. Što više koristite um, to će on bolje funkcionisati. Pročitajte knjigu, uradite križaljku, igrajte karata, pridružite se grupama za diskusiju, otiđite na neki kurs, naučite da svirate klavir ili govorite strani jezik.
  • Družite se. Čini se da druženje s drugim ljudima povoljno utiče na mozak. Pronađite načine da upoznajete nove ljude i da s njima provodite vrijeme. Pridružite se nekom klubu, volontirajte ili nađite posao od pola radnog vremena.
  • Pravilno se hranite. Prehrana koja sadži malo zasićenih masti, ali puno voća i povrća i B vitamina, dobra je za mozak. Ribu jedite nekoliko puta sedmično, posebno ribu punu omega 3 masnih kiselina, poput lososa i tune. Upitajte svog ljekara da li trebate dnevno uzimati multivitaminski dodatak prehrani.

IZVOR: Reuters Health, decembar 2006., http://www.reutershealth.com/en/index.html

Razumijevanje faza i simptoma Alzhajmerove bolesti

Alzhajmerova bolest najčešće se razvija nakon 60 godine života. Ona se razvija sporo i uzrokuje promjene u mozgu mnogo prije neko što su očite promjene u memoriji, razmišljanju ili ponašanju oboljele osobe. Zasad ne postoje lijekovi koji mogu izliječiti bolest, ali postoje lijekovi koji mogu neke simptome bolesti držati pod kontrolom tokom određenog vremenskog perioda.  Zbog toga je veoma bitno da se odmah obratite ljekaru ako vi ili neki član vaše porodice primjetite da vam zaboravnost ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ljekar će u tom slučaju obaviti potrebne pretrage da uspostavi pravu dijagnozu, a vi i vaša porodica imati ćete dovoljno vremena da isplanirate kako organizovati vašu zdravstvenu njegu ako bolest bude napredovala. U tekstu ispod naveli smo karakteristične promjene u različitim fazama Alzhajmerove bolesti (AB).

Česte promjene kod osobe sa blagim oblikom AB

  • Gubi zainteresovanost za stvari – ništa ne započinje.
  • Gubi skorašnja sjećanja bez promjena u izgledu ili svakodnevnom razgovoru.
  • Gubi sposobnost prosuđivanja o novcu.
  • Ima poteškoće sa pronalaženjem pravih riječi.
  • Prestaje pričati da bi izbjegla griješenje.
  • Ima manji raspon pažnje i slabiju motivaciju.
  • Gubi orijentaciju u poznatim mjestima.
  • Protivi se promjenama ili novim stvarima.
  • Ima problema sa organizovanjem i logičkim razmišljanjem.
  • Često postavlja ista pitanja.
  • Povlači se u sebe, lahko se iznervira, postaje neuobičajeno ljuta kada je frustrirana ili umorna.
  • Ne želi donositi odluke. Oslanja se na druge.
  • Zaboravlja jesti ili stalno jede istu hranu.
  • Gubi stvari ili ih sakriva na čudna mjesta, te zaboravlja gdje je uobičajeno mjesto određenim predmetima.
  • Stalno provjerava, traži ili gomila bezvrijedne stvari.

Česte promjene kod osobe sa srednje teškim oblikom AB

  • Promjene u ponašanju, izgledu, higijeni i spavanju postaju primjetne.
  • Miješa identitete osoba, recimo, misli da mu je sin brat.
  • Kada je sama, postoji opasnost od nepromišljenog ponašanja – lutanja, trovanja, pada ili zanemarivanja.
  • Ima poteškoće prilikom prepoznavanja poznatih osoba ili predmeta.
  • Stalno ponavlja priče, određene riječi, izjave ili pokrete.
  • U popodnevnim i noćnim satima ima nemirne i ponavljajuće pokrete, poput provjeravanja vrata, popravljanja zavjesa, itd.
  • Ne može organizovati misli ili slijediti logična objašnjenja.
  • Izmišlja priče da popuni praznine u sjećanju.
  • Može se početi ponašati neogovarajuće, prijetiti, udarati ili proklinjati.
  • Može vidjeti, mirisati i osjetiti stvari koje ustvari nisu prisutne.
  • Može optužiti supružnika za prevaru ili druge članove porodice za krađu.
  • Često spava, a tokom noći se budi misleći da je vrijeme ići na posao.
  • Treba pomoć prilikom pronalaženja toaleta ili prilikom kupanja i oblačenja adekvatne odjeće.
  • Gubi osjećaj za intimne stvari i može pokazivati neogovarajuće seksualno ponašanje, npr. zamijeniti nepoznatu osobu za svog supružnika.

Česte promjene kod osoba sa uznapredovalim oblikom AB

  • Ne prepoznaje sebe ili bliske članove porodice.
  • Mrmlja kad priča ili samo šuti.
  • Može odbijati da jede ili zaboravlja gutati.
  • Ponavlja određene radnje poput vriskanja ili diranja.
  • Gubi kontrolu nad uriniranjem i defekacijom.
  • Gubi na težini, a koža postaje tanja.
  • Može izgledati kao da joj je neugodno kada se premiješta ili dodiruje.
  • Zaboravlja hodati ili je izrazito nestabilna.
  • Može imati napade, česte infekcije, padove.
  • Glasno stenje, viče ili mrmlja.
  • Više spava.
  • Treba stalnu pomoć prilikom svih aktivnosti u toku dana.

Izvor: U.S. National Institutes of Health – National Institute on Aging, https://www.nia.nih.gov/