Ako si u vezi i osjećaš se nesretnom ili te straši način na koji te tvoj partner tretira, ne moraš to podnositi.
Teško je znati šta je “normalno” u odnosima u jednoj vezi. Ponekad je potrebno da protekne određeno vrijeme da se partneri upoznaju i otkriju šta njima oboma najbolje odgovara. Ali postoji jedna sigurna stvar: maltretiranje ili nasilno ponašanje nisu prihvatljivi, i ako se to tebi dešava, u redu je da zatražiš pomoć i savjet.
Zlostavljanje se može desiti bili kome, bilo koje starosne dobi, kulture ili religije. Sa zlostavljanjem se mogu suočiti i djevojke i momci, ali se mnogo češće suočavaju osobe ženskog spola.
Tink Palmer, socijalna radnica koja radi sa osobama koje su pretrpjele zlostavljanje savjetuje: “Niko ne bi trebao da podnosi nasilje u bilo kojem obliku. Ako se nasilje dešava tebi, porazgovaraj s nekim u koga imaš povjerenja, poput roditelja, neke druge pouzdane odrasle osobe ili prijatelja. Nemoj to držati u sebi, porazgovaraj s nekim.”
Šta je zlostavljanje?
Zlostavljanje može uključivati fizičko nasilje poput udaranja, guranja, šamaranja ili prisiljavanja na seks. Međutim, postoje i drugi oblici zlostavljanja. Emocionalno ili verbalno zlostavljanje može podrazumijevati kada ti tvoj partner:
- govori stvari zbog kojih se osjećaš bezvrijednom/bezvrijednim, bilo kada ste sami ili pred drugim ljudima,
- prisiljava te da radiš stvari koje ne želiš, uključujuči i stvari seksualne prirode,
- stalno te provjerava da utvrdi gdje se nalaziš i s kim si, naprimjer, često te zove i šalje ti poruke na mobitel dok si sa prijateljima, ili
- prijeti da će povrijediti tebe ili nekoga ko ti je blizak, uključujući kućne ljubimce.
Pored situacija u kojima ste sami, emocionalno i verbalno zlostavljanje može se vršiti preko telefona ili putem interneta.
Ovakvo ponašanje nije ponašanje iz ljubavi. Tako se ponašaju osobe koje žele da te kontrolišu i da učine da se ponašaš onako kako oni žele. Osobe koje emocionalno ili verbalno zlostavljaju partnera mogu se okrenuti fizičkom nasilju kasnije u vezi. Ovakav oblik kontrolirajućeg ponašanja predstavlja veliki upozoravajući znak.
Ovakvo ponašanje nije u redu, čak i ako ti neke osobe kažu da jeste. Nasilje i zlostavljanje u vezi nisu normalni, to nije “kako stvari stoje” niti puka “zezancija”. To je ozbiljno pitanje.
Ako te neko emocionalno ili fizički povrijedi, to može ostaviti posljedice na tvoje samopouzdanje i uzrokovati da se osjećaš anksiozno, depresivno ili bolesno. Zlostavljane djevojčice i djevojke mogu obolijevati od poremećaja ishrane, suočavati se sa problemima alkohola i droga, te biti na riziku od seksualno prenosivih bolesti i trudnoće kao posljedica seksualnog zlostavljanja.
Kako pronaći pomoć?
Ako si u vezi u kojoj bivaš kontroliran/a i zlostavljan/a i želiš pomoć, nemoj se bojati s nekim o tome popričati. Zapamti da to nije tvoja greška, bez obzira šta drugi govorili, i da je puno bolje o tome porazgovarati s nekim drugim. Za zlostavljanje nema izgovora.
Može ti biti teško pronaći prave riječi da zatražiš pomoć. Pokušaj upitati nekoga da li možeš s njima popričati o nečemu. Reci im da ti je potrebna pomoć ili jednostavno da se nešto dešava, a ti ne znaš šta da uradiš.
Postoji nekoliko osoba kojima se možeš obratiti, poput:
- omiljene nastavnice/nastavnika u školi,
- tvoje majke, oca ili druge odrasle osobe od povjerenja, recimo, prijateljicine majke
- savjetnika na telefonskim linijama za pomoć: SOS 033/222 000 – za pomoć u slučajevima nasilja u porodici, te Zelena linija 033/22 33 66 – informativni broj koji pruža odgovore na pitanja o reproduktivnom zdravlju i nasilju među spolovima,
- porodičnog ljekara ili medicinske sestre, ili
- prijatelja.
I zapamti, pokušaj ponovno ako ne dobiješ odgovor koji misliš da ti je potreban. Ako smatraš da ti je život u opasnosti, nazovi policiju na 122.
Ako si zabrinut/a zbog prijatelja
Ako misliš da neka tvoja prijateljica/prijatelj trpi zlostavljanje, porazgovaraj sa njom/njim. „Budi mirna, nemoj osuđivati i biti kritična,” savjetuje Palmer. „Može biti teško razgovarati sa prijateljem, ali pokušaj. Ako si zabrinut/a, nemoj brinuti da ćeš možda pogriješiti, već brini da si možda u pravu.”
Pokušaj reći prijateljici da se brineš za nju i upitaj je da li je sve OK. Saslušaj je i reci joj da niko ne treba da trpi zlostavljanje. Ako je povrijeđena, ponudi joj da zajedno odete ljekaru. Drži kod sebe spreman broj telefona linije za pomoć žrtvama nasilja među spolovima ili u porodici.
Možda će tvoja prijateljica neko vrijeme biti ljuta na tebe, ali će znati da ti je stalo, a tako joj možeš pomoći i da shvati da može pronaći pomoć.
Ako ti nekoga zlostavljaš
Ako ti zlostavljaš svog partnera ili se brineš da bi se to moglo desiti, obrati se odrasloj osobi od povjerenja ili nazovi Zelenu liniju.
“Prepoznavanje da je tvoje ponašanje pogrešno predstavlja prvi korak u njegovom zaustavljanju. Međutim, moguće je da će ti trebati pomoć da ga zaustaviš”, rekla je Palmer.
Ponekad stvari koje uzrokuju agresivno ponašanje, poput osjećaja o nekim stvarima koje su se desile u prošlosti, mogu biti izuzetno snažni. “Mi ne možemo uvijek sami zaustaviti neke stvari, niti to učiniti odmah. U tome nam je potrebna pomoć i zato je važno da porazgovaramo s nekim.”
Prilagođeno sa: NHS Choices, 11. maj 2010., http://www.nhs.uk/Livewell/teengirls/Pages/Relationshipviolence.aspx
