Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Da li ste na riziku od duboke venske tromboze?

Do duboke venske tromboze dolazi kada se u velikoj veni formira krvni ugrušak. Dio ugruška može se otkinuti i putem krvi doći do pluća, uzrokujuću plućnu emboliju i, moguće, smrt. Stoga je veoma bitno da poduzmete jednostavne korake da biste se zaštitili.

Kada su u pitanju Sjedinjene Američke Države, duboka venska tromboza (DVT) i plućna embolija (PE) predstavljaju veliki javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da svake godine od 350.000 do 600.000 Amerikanaca obole od DVT-a i PE-a, a da kao rezultat umre njih 100.000. Mnoge osobe koje imaju DVT ili PE suočavaju se, također, sa komplikacijama koje uveliku utječu na njihov kvalitet života.

Svaka osoba treba poznavati faktore rizika, simptome i korake koje može poduzeti da bi se zaštitila od ovih zdravstvenih stanja.

FAKTORI KOJI POVEĆAVAJU RIZIK OD NASTAJANJA DUBOKE VENSKE TROMBOZE SU SLJEDEĆI:
  • Hirurška operacija
  • Nepokretnost, poput boravka u bolnici ili dugog putovanja
  • Nedavna povreda
  • Povećan nivo estrogena, uzrokovan kontracepcijskim pilulama, trudnoćom ili određenim lijekovima
  • Određene hronične bolesti poput srčanih bolesti i raka
  • Ranija duboka venska tromboza
  • Starosna dob (rizik se povećava sa godinama)
  • Gojaznost
  • Pušenje
SIMPTOMI DVT-A I PE-A:

Duboka venska tromboza (DVT)

Otprilike polovina osoba sa DVT-om nema nikakvih simptoma. Kod osoba kod kojih se simptomi jave, oni najčešće uključuju sljedeće i javljaju se u pogođenom dijelu tijela (najčešće u nozi):

  • Oticanje
  • Bol
  • Osjetljivost na dodir
  • Crvenilo kože
Plućna embolija (PE)

Ako imate PE, moguće je da ćete imati sljedeće tegobe:

  • Otežano disanje
  • Brži puls nego inače
  • Bol ili nelagodu u prsima, koja se obično pogoršava tokom dubokog disanja ili kašljanja
  • Iskašljavanje krvi
  • Veoma nizak krvni pritisak ili nesvjesticu
Ako imate bilo koji od ovih simptoma, odmah zatražite pomoć ljekara.

 

PET MJERA KOJE MOŽETE PODUZETI DA BISTE SE ZAŠTITILI:

1.   Ako sjedite tokom dužeg vremenskog perioda, naprimjer, ako putujete više od nekoliko sati:
  • Ustanite i prošetajte svakih 2-3 sata.
  • Dok sjedite, radite vježbe za noge:

 – Podižite i spuštajte pete istovremeno zadržavajući nožne prste na podu.
– Podižite i spuštajte nožne prste istovremeno zadržavajući pete na podu.
– Grčite i opuštajte mišiće nogu.

  • Unosite dosta vode i izbjegavajte da pijete bilo šta što u sebi sadrži alkohol ili kofein.

2.   Ako ste morali duže vrijeme boraviti u krevetu, recimo nakon operacije, bolesti ili povrede, ustanite i krećite se čim to prije bude moguće.

3.   Ako imate povećan rizik od DVT-a, posavjetujte se sa svojim ljekarom o tome da nosite čarape za vene (kompresijske čarape).

4.   Ako je viši rizik prisutan, također se posavjetujte sa ljekarom o eventualnom korištenju lijekova (antikoagulanata) radi sprječavanja ili liječenja DVT-a.

5.   Redovno vježbajte, postignite i održavajte zdravu tjelesnu težinu i nemojte pušiti.

IZVOR: CENTERS FOR DISEASE CONTROL AND PREVENTION, septembar 2010., http://www.cdc.gov/index.htm