Grah je već dugo poznat kao zdrava hrana. Međutim, nedavno je ovom povrću posvećena još veća pažnja zbog svoje značajne uloge u zdravoj dijeti. Naučnici su otkrili da ishrana bogata grahom može smanjiti rizik od srčanih oboljenja i određenih vrsta raka. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slučajeve ovih bolesti. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005. godine preporučuju konzumiranje tri šolje graha sedmično.
Šta to čini grah tako zdravim?
| Grah je zaista super-hrana. |
On sadrži niz hranljivih materija koje pomažu da vaše tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti. Svako malo zrno graha sadrži moćnu i jedinstvenu kombinaciju bjelančevina, vlakana, vitamina i minerala.
Razmotrite ove činjenice:
- Grah je dobar izvor bjelančevina koje su potrebne vašem tijelu. Osim toga, za razliku od drugih izvora bjelančevina, grah ima malo masti, te ne sadrži zasićene masti i holesterol. To čini grah odličnim izborom za vegeterijance, kao i za ljude koji žele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda.
- Grah je odličan izvor dijetalnih vlakana.
Jedna porcija graha osigurava 20% i više dnevnih potreba za vlaknima. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osjećaju sitosti nakon jela, održavaju nivo šećera u krvi stabilnim, te poboljšavaju probavu.
- Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline, kalija, željeza i magnezija. Istraživanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju više ovih ključnih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah.
Pošto neke vrste graha sadrže toksine, preporučuje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi, a zatim vodu odstranite i još jednom ga isperete. Potapanje graha u nekoliko voda će također smanjiti količinu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela.
Ako želite zrna graha učiniti još zdravijim, možete se potruditi da na vlažnom i toplom mjestu u kući napravite klice graha. Klice općenito predstavljaju nutricionistički najgušću hranu na svijetu (količina hranljivih materija po kaloriji). Klice možete napraviti od mahunarki, sjemena ili orašastih plodova, te ih možete, recimo, svježe posuti po salati. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj što iziskuje određeni trud i što se klice trebaju čim prije potrošiti jer ne mogu dugo stajati.
Ali ako se potrudite, na stolu ćete imati pravu malu nutricionističku bombu!
Izvori: http://www.eatright.org/ada/files/Bush_Beans_Web.pdf; http://en.wikipedia.org/wiki/Sprouting
