Hepatitis B

doc. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar
prim.dr.med.mr.ph.sci. Adnan Bajraktarević, spec. pedijatar
dr Anes Jogunčić
Esma Zlatar, prof.

24.3.2017.

Hepatitis B je zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa B (HBV). Značajan je globalni javnozdravstveni problem jer hronična infekcija može dovesti do ciroze jetre, karcinoma jetre i smrtnog ishoda. Infekcija virusnim hepatitisom ima pandemijske razmjere, odgovorna je za 1 400 000 smrti godišnje, a 47% smrtnih ishoda povezano je s akutnom infekcijom hepatitis B virusom te cirozom jetre i karcinomom jetre.

Bolest se prenosi putem krvi ili tjelesne tekućine koja sadrži malu količinu krvi od inficirane osobe. Dojenčad i djeca mogu dobiti hepatitis B na rođenju od inficirane majke, ujedom inficirane osobe, dodirom posjekotina ili rana inficirane osobe, razmjenom četkice za zube i drugih ličnih predmeta od inficirane osobe ili putem hrane koju žvaće inficirana osoba.

Vjerovatnoća da će infekcija s virusom hepatitisa B postati hronična zavisi u kojoj dobi je osoba postala inficirana s uzročnikom bolesti. Kod 80-90% inficirane dojenčadi razvije se hronični hepatitis B, a kod 30-50% djece inficirane prije 6. godine razvije se hronični hepatitis B. Ciroza jetre ili karcinom jetre javiće se kod 20-30% odraslih koji imaju hroničnu infekciju s virusom hepatitisa B.

Kod dojenčadi i manje djece uglavnom nisu prisutni simptomi HBV infekcije, dok se kod veće djece i odraslih javlja povišena temepratura, slabiji apatet, zamaranje, povraćanje, proljev, žuta diskoloracija kože i vidljivih sluznica i tamnija mokraća.

Temeljni pristup u prevenciji hepatitisa B je primjena HBV vakcine. SZO preporučuje da sva djeca trebaju primiti HBV vakcinu (tablica 3) što prije je moguće nakon rođenja, po mogućnosti unutar 12-24 sata po rođenju, intramuskularno u prednjebočni dio bedra (nadkoljenice).

Kontraindikacije za HBV vakcinu su u sklopu općih kontraindikacija za ostale vakcine. Kod najvećeg broja djece ne javlju se nepoželjne reakcije nakon vakcinacije, a ako se jave uglavnom su blage prolazne lokalne reakcije na mjestu davanja vakcine.

HBV vakcina je 95% efikasna u prevenciji infekcije i razvoju ciroze i karcinoma jetre.

Globalna zdravstvena strategije SZO o virusnim hepatitisima (2016-2021.) temelji se na nadzoru i kontroli infekcije s HBV-om , tj. uz uobičajene preventivne aktivnosti širenja infekcije virusnog hepatitisa preporučuje se da se:

  • novi broj slučajeva hepatitisa B smanji za 30% – 2015. odnosno za 90% – 2030.;
  • smanjenje smrtnosti povezano sa infekcijom virusnim hepatitisom B za 10% odnosno za 65% – 2015. i 2030.;
  • potpuni vakcinalni obuhvat dojenčadi (trebaju primiti 3 doze) HBV vakcinom da se povećava za 90% i
  • da se poveća što ranije davanje prve doze HBV vakcine za 50% odnosno za 90% – 2015. i 2030.

Literatura
• Richter D. Cijepljenje (aktivna imunizacija). U: Mardešić D,ur. Pedijatrija. Osmo, prerađeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2016. str. 562.
• World Health Organization. Hepatitis.Fact sheet. Juli 2016. Dostupno na:http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs204/en/ (pristupljeno 15.3.2017.).
• World Health Organization. Weekly epidemiological record. Hepatitis B vaccine. Oktobar 2009. Dostupno na: http://www.who.int/wer/2009/wer8440.pdf?ua=1 (pristupljeno 15.3.2017.).
• Centers for Disease Control and Prevention. Viral Hepatitis-Hepatitis B information. Maj 2015. Dostupno na: https://www.cdc.gov/hepatitis/hbv/index.htm (pristupljeno 15.3.2017.).
• World Health Organization. Global health sector strategy on viral hepatitis 2016-2021. Juni 2016. Dostupno na: http://www.who.int/hepatitis/strategy2016-2021/ghss-hep/en/(pristupljeno 15.3.2017.).

PODIJELI OVAJ ČLANAK