JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA

KANTONA SARAJEVO

Izvještaj ukazuje na milijardu gladnih u svijetu

Broj neuhranjenog stanovništva, posebno djece, porastao je u posljednjih nekoliko godina. U skladu sa novim izvještajem, u 2009. godini jedna milijardi ljudi bila je neuhranjena.

Indeks globalne gladi za 2010. godinu (2010 Global Hunger Index) pokazuje da je neuhranjenost djece (gotovo 50% ukupnog broja gladnih) najveći uzrok gladi širom svijeta.

Najveći nivoi gladi prisutni su u zemljama subsaharske Afrike i južne Azije.

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) definiše glad kao unos manje od 1800 kilokalorija tokom jednog dana – što je minimum neophodan za zdrav i produktivan život.

Iako je broj neuhranjenih osoba opao između 1990. i 2006. godine, autori izvještaja upozoravaju da su brojevi ponovo počeli rasti, te da podaci iz 2009. godine ukazuju na više od milijardu gladnih ljudi na svijetu.

Indeks svjetskog zdravlja (GHI) izračunava se za 122 zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji. 29 država – većinom u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji – pokazuju visoke nivoe gladi, opisane kao “izuzetno alarmantne” ili “alarmantne”.

Indeks pokazuje da stepen gladi raste u 9 država: Sjevernoj Koreji i osam subsaharskih afričkih država. Demokratska Republika Kongo iskusila je najveći rast: indeks gladi porastao jeza više od 65%.

Indeks se izračunava na osnovu omjera stanovništva koje unosi nedovoljan broj kalorija u organizam, omjera djece mlađe od 5 godina koje imaju nedovoljnu tjelesnu težinu i stope smrtnost djece.

U izvještaju stoji da su skorašnjem porastu gladi doprinijele globalna kriza oko cijena hrane kao i svjetska recesija.

Djeca mlađa od dvije godine na najvećem su riziku. Neuhranjenost u ovoj fazi škodi i fizičkom i mentalnom razvoju i njene posljedice su većinom nepovratne, uzrokujući oštećenja za cijeli život. U nekim subsaharskim državama, poput Burundija i Madagaskara, otprilike polovina djece zaostala je u rastu i razvoju zbog nepostojanja odgovarajuće ishrane.

Autori studije smatraju da bi poboljšavanje prehrane djece imalo najveći utjecaj na smanjivanje globalne gladi. Oni procjenjuju da bi pothranjenost djece mogla biti umanjena za trećinu pružanjem bolje zdravstvene njege i prehrane, ne samo maloj djeci, već i majkama tokom trudnoće i dojenja.

Osim toga, u izvještaju stoji da bi smanjivanje broja gladnih ljudi također značajno poboljšalo produktivnost i ekonomski razvoj.

IZVOR: BBC news, autor: Ania Lichtarowicz, oktobar 2010., www.bbc.co.uk

PODIJELI OVAJ ČLANAK

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email
Share on print