JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA

KANTONA SARAJEVO

Liječenje depresije aktivnostima u prirodi

U svom novom izvještaju, britansko udruženje za mentalno zdravlje Mind, poziva na novi “zeleni” pristup mentalnom zdravlju, nakon mnogobrojnih dokaza o korisnosti pristupačne, troškovno efikasne i prirodne dodatne terapije – ekoterapije.

Kako cijene i propisivanje lijekova nastavljaju rasti, te kako 93 % ljekara opšte prakse priznaje da propisuju antidepresante jer nemaju alternative, ekoterapija se treba vidjeti kao klinički validna opcija koja može imati ključnu ulogu u oporavku pacijenta.

Dvije studije Univerziteta u Essexu u saradnji sa udruženjem Mind, pokazale su da učestvovanje u vježbama u prirodi osigurava značajne koristi za fizičko i mentalno zdravlje osobe.

Prva studija uključivala je 108 osoba koje su učestvovale u aktivnostima u prirodi poput rada u bašti (52 %), šetnji u grupi (37 %), rada na konzervaciji (7 %), trčanja (3 %) i vožnje bicikla u grupi (1 %).

  • 90 % osoba izjavilo je da kombinacija prirodne sredine i vježbe utiče najviše na to kako se osjećaju
  • 94 % osoba reklo je da vježbe u prirodi povoljno utiču na njihovo mentalno zdravlje u smislu povećanja samopouzdanja, motivacije, relaksiranja, davanja smisla životu i osjećanja uspjeha, kao i da poboljšavaju njihovo fizičko zdravlje tako što im poboljšavaju kondiciju, revitaliziraju ih, pomažu pri mršanju i smanjuju ukočenosti zglobova.

Druga studija analizirala je i potvrdila ulogu prirodnog okruženja prilikom vježbanja u cilju mentalnog blagostanja. Jedna grupa učesnika šetala je u prirodi, dok je druga grupa šetala u zatvorenom prostoru, tj. jednom trgovačkom centru.

  • 90 % učesnika osjetilo je poboljšanje samopouzdanja nakon šetnje u prirodi
  • 44 % učesnika iskusilo je smanjenje samopouzdanja nakon hodanja po zatvorenom trgovačkom centru
  • 71 % učesnika osjetilo je smanjenje depresivnih emocija nakon šetnje u zelenilu
  • 50 % izjavilo je da se osjećaj napetosti povećao nakon hodanja po trgovačkom centru

Neke od preporuka udruženja “Mind”:

1. Ekoterapija treba biti prepoznata kao klinički validan način liječenja mentalnih poremećaja.

2. Ljekari porodične medicine/opšte prakse trebaju razmotriti propisivanje vježbi u prirodi za svakog pacijenta koji se suočava se mentalnom iscrpljenošću i tjeskobom.

4. Pristup zelenim površinama treba biti od ključnog značaja prilikom planiranja i procjene zdravstvene njege.

5. Nejednakost u pristupu zelenim površinama treba se tretirati kao pitanje ljudskih prava, društvene nepravde i diskriminacije.

6. Sve zdravstvene, javne i kazneno-popravne ustanove trebaju osigurati pristup zelenim površinama.

7. Arhitektura koja podržava mentalno zdravlje treba biti polazna tačka prilikom planiranja izgradnje urbanih i ruralnih područja.

8. Koristi vježbanja u prirodi potrebno je promovirati putem javnih zdravstvenih kampanja, sa posebnim naglaskom na omladinu.

Ključni rezultati prethodnih istraživanja

  • Istraživanje je pokazalo da program vježbanja u prirodi pod nadzorom ljekara može biti jednako djelotvoran kao i antidepresivi za liječenje blage do srednje teške depresije (Halliwell, 2005.; Richardson et al., 2005).
  • 93 % ljekara porodične medicine/opšte prakse propisuje antidepresive zbog nedostatka alternativnih opcija za liječenje (Hairon, 2006.).
    Tokom 2005. godine, u Engleskoj je propisano 27,7 miliona recepata za antidepresive, sa ukupnim troškovima od oko £338 miliona funti.
    Ministarstvo za zdravstvo Velike Britanije 2004. godine procijenilo je da bi povećanje tjelesne aktivnosti za 10 % kod odraslih osoba smanjilo troškove za najmanje £500 miliona funti godišnje, spašavajući 6000 života.
  • Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da će depresija biti drugi najznačajniji uzrok lošeg zdravstvenog stanja do 2020. godine.
  • Prosječno, odrasla osoba dnevno troši 500 kalorija manje u poređenju na prije 50 godina, a to je jednako netrčanju maratona svake sedmice (Eurodiet, 2001).
  • Holandska studija otkrila je da ljudi koji žive blizu zelenih površina imaju manje zdravstvenih tegoba i imaju bolje fizičko i mentalno zdravlje nego osobe koje žive u gradskoj sredini (de Vries et al., 2001.).
  • Istraživanje pokazuje recipročan odnos između blizine zelenih površina u urbanim područjima i nivoa stresa (Grahn and Stigsdotter, 2003.).
  • Zatvorenici u Michiganu čije su ćelije imale pogled na polja i drveće imali su za 24 % manje posjeta ljekaru od zatvorenika čije su ćelije gledale na zatvorsko dvorište (Moore, 1981.).

Izvor: Mind, http://www.mind.org.uk

PODIJELI OVAJ ČLANAK

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email
Share on print