Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Program i savjeti za prvi telefonski razgovor u vandrednoj situaciji angažovane osobe (psihologa)

Ovlaštena osoba i kvalificirani subjekt koji mora intervenisati na mjestu događaja u akciji telefonske podrške.

Savjeti koji mogu pomoći u ophođenju u aktivnostima telefonskog intervjua i kratke krizne intervencije sa stanovništvom.

SAŽETAK STRUKTURISANJA INTERVENCIJE:

  • Definisati podatke (ime , prezime i adresu osobe koja traži pomoć)
  • Predstavljanje  pruzaoca pomoći : ime prezime, zvanje ,  predstavljanje organizacije JUDZKS služba Centri za mentalno zdravlje.
  • Telefonski poziv je vremenski ograničen na….
  • Cilj : Cilj telefonske podrške je ublažavanja stresa koji doživljavate, ublažavanja emotivnih uticaja kao posljedice ove vandredne situacije i pomoći da se oporavite i vratite u vaš normalan život s osjećajem zaštićenosti. Instituacija u kojoj radim je obezbjedila potrebnu psihološku podršku.
  • Želimo da razgovaramo o tome kako je bilo vaše iskustvo, vaše reakcije prije i za vrijeme kritičkog događaja.
  • U toku ovog poziva neće biti snimaka, samo zabilješke osnovnih podataka zbog vođenja evidencije

VRIJEME JE DA VAMA DAM RIJEČ

  • Kako ste reagovali u toj situaciji?
  • Kako sada reagujete?
  • Kakve ste reakcije imali poslije kritičkog događaja. Da li ste imali poteškoće sa spavanjem, probleme sa apetitom, poteškoće koncetracije, osjećaj iritacije ili druge reakcije nakog događaja.
  • Koje su bile vaše misli u glavi

SVE REAKCIJE KOJE STE OPISALI SU NORMALNE RAKCIJE NORMALNIH LJUDI NA NENORMALAN DOGAĐAJ.

Te reakcije su poznate kao stresne reakcije, mogu trajati nekoliko dana ili nedjelja. Nakon kritičkog događaja osobe mogu imati simptome

  • Kognitivne( problemi sa pamćenjem, koncetracijom, poteškoće u rješavnju problema, osjećaj nestvarnosti ili izgubljenosti)
  • Emocionalni simptomi (osjećaj nemoći, bijes, tuga, anksiznost, apatija, emocionalna zaravnjenost, razdražljivost)
  • Ponašajni simptomi( zatvaranje, izolacija koja nije opravdana, izbjegavanje, ponekad agresivno ponašanje)
  • Promjene hormičkih funkcija apetita, sna , nagona.

Šta vam je pomoglo da  se suočite s događajem? Šta vam je davalo snagu? Ko ili šta vam je donijelo olakšanje ili pomoć?

Koje su vaše lične strategije koje bi u kritičkim situacijama smanjile stres?

Stretegije koje mogu umanjiti stres , prva pomoć

  • Indetificirajte, prepoznajte i verbalizirajte emocije ili se pokašajte izraziti kroz neku kreativnu aktivnost koja je u krugu vaših interesovanja
  • Budite tjelesno aktivni posebno u prva dva dana – odgovarajuće tjelesne vježbe naizmjenično sa odmorom ublažavaju neke tjelesne reakcije.
  • Potražite pomoć od pouzdanih ljudi, po mogućnosti birajte osobe koji vam pružaju veći osjećaj bliskosti i sigurnosti
  • Organizirajte svoje vrijeme Uvedite strukturu u toku dana. Planirajte naveće sutrašnje aktivnosti . Navečer napravite pregled postignutih aktivnosti. Koristite i samonagrađivanje. Ne pocjenjujte ni jednu aktivnost
  • Održavajte kontakt putem društvenih mreža sa posebno dragim osobama, razgovarajte sa njima o već  provjerenim informacijama sa pravim argumentim
  • Ako vam to posao dozvoljava nastavite raditi od kuće, pomozite svojim kolegama. Pomažući drugima pomažemo sebi.
  • Vodite dnevnik , jedinstvena prilika da poćnete pisati. Nemorate biti nadareni za pisanje. Samo budite iskreni. Nekada, poslije kada sve ovo prođe, ispred sebe imati listove neprocjenjive vrijednosti.
  • Izbjegavajte pitanja „zašto“, „da sam“
  • Praktikujete tehnike relaksacije i vježebe disanja (kratka psihoedukacija)
  • Pridržavajte se higijenskih pravila koje je preporučilo Ministarstvo zdravlja

Želite li da nešto dodate ili pitate?

Hvala vam što dijelite ovaj trenutak svog života tako pune patnjom. Ostajemo vam na raspolaganju, ja ili drugi  kolega ili kolegica  Možete na s kontaktirati na broj. Telefona:……….

U slučaju da imate napade intezivne panike koja duže traje , suicidalnih misli javite se u nadležni CMZ pri vašoj općini.

Korisnici usluga koji veće koriste neke psihofarmake sugerisati da koriste prema uputama nadležnog ljekara

Ovo su neke okvirne informacije koje bi trebali plasirati pri prvom konatktu. Naravno da znamo da je svaki slučaj specifičan i da ćemo pokušati maximalno iskoristiti svoja znanja i kompetencije i prilagoditi individualno svakom pojedincu.