Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Tuberkuloza (TBC)

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar
prim. dr. Sabina Kurtagić, spec. pedijatar
Esma Zlatar, prof.

Ažurirano 29.06.2019. godine

Tuberkuloza (TBC) je globalan javnozdravstveni problem i ubraja se još uvijek u deset najčešćih uzroka smrti. Prema podacima SZO procjenjuje se da je 2015. bilo ~ 1 000 000 djece oboljele od TBC-a, dok je u navedenom periodu 170 000 djece umrlo zbog TBC-a.

Tuberkuloza je bakterijska infekcija uzrokovana s Mycobacterium tuberculosis, prenosi se kapljičnim putem, a najčešće zahvaća pluća. Približno 1/3 svjetske populacije ima latentnu TBC, što znači da su pojedinci inficirani uzročnikom tuberkuloze, ali nemaju prisutne kliničke simptome. Osobe s latentnom tuberkulozom imaju vjerovatnoću tokom života za obolijevanje od aktivne TBC 5 -10% , te su rezervoar budućih bolesnika. Između ostaloga, dojenčad i mala djeca i osobe s poremećajem imuniteta imaju veći rizik da latentna infekcija postane aktivna TBC.

Mycobaterium tuberculosis može se tokom trudnoće prenijeti s majke na plod (konatalna TBC). Kod konatalne TBC simptomi bolesti se pojavljuju u drugoj ili trećoj sedmici djetetova života, bolest ima visoku smrtnost i nekada je teško dijagnosticirati jer podsjeća na sepsu, sifilis, toksoplazmozu, odnosno bolest uzrokovanu citomegalovirusom. U nadzoru konatalne TBC potrebno je pravovremeno, tokom trudnoće, adekvatno procijeniti zdravstveno stanje majke, odnosno isključiti postojanje TBC-a kod majke.

Bolesnik s TBC-om može mjesecima imati simptome (povišena temperatura, kašalj, gubitak tjelesne mase i noćno znojenje), što odlaže ranu dijagnozu, produžava liječenje i omogućava prenošenje uzročnika bolesti na zdravu osobu. BCG-vakcina ne može eliminirati TBC infekciju, te je potrebno pravovremeno otkriti izvore zaraze i liječiti osobe s latentnom TBC infekcijom.

Prevencija TBC-a temelji se na liječenju latentnih slučajeva TBC-a i BCG vakcinaciji. SZO preporučuje preventivni tretman latentne tuberkuloze kod djece <5 godina, ako žive u domaćinstvu s osobom kod koje je bakteriološki potvrđena TBC pluća.

U  zemljama visoke incidencije TBC-a SZO preporučuje da se BCG-vakcina daje univerzalno, tj. vakcinišu se sva novorođenčad u rodilištu. BCG vakcina (tablica 3) daje se u prvim danima rođenja, odnosno u prvom mogućem kontaktu s zdravstvenom službom do 5. godine djetetova života, ako djeca iz bilo kojih razloga nisu pravovremeno vakcinisana.

BCG vakcina sadrži živi, oslabljeni soj Mycobacterium bovis koji su 1908. godine Calmette i Guérin izolirali iz tuberkuloznog goveda.

BCG vakcina ne štiti od uobičajene plućne forme tuberkuloze, ali SZO preporučuje primjenu BCG vakcine u zemljama visoke incidencije TBC-a, jer ova vakcina značajno smanjuje broj smrtonosnih oblika TBC-a u djece, tj. TBC meningitisa i milijarne TBC.

Nakon BCG vakcinacije na mjestu davanja pojavljuje se bjelkasta papula (mjehurić) hrapave površine poput narančine kore. Obično tri sedmice nakon date BCG vakcine pojavi se svijetloljubičasti čvorić veličine do zrna graška, koji se zagnoji i stvori se ulkus. Prisutna sekrecija može trajati tri do četiri sedmice, nakon toga javlja se zacjeljivanje, a približno nakon tri mjeseca na mjestu date vakcine nastaje krasta, koja otpadne i ostaje doživotno ožiljak veličine cca 3-10 mm. Postojanje ožiljka kontroliše se četiri do šest mjeseci poslije vakcinacije, ali 5 – 10% vakcinisane djece može da nema BCG ožiljak na mjestu date BCG vakcine. Novije preporuke ukazuju da djeci starijoj od 12 mjeseci koja su primila BCG vakcinu, a nemaju ožiljak, nije predviđeno ponovno davanje BCG vakcine jer nema naučno utemeljenih dokaza da bi BCG revakcinacija omogućila dodatnu zaštitu. Programi vakcinacije u Rusiji, Ukrajini, Bugarskoj i nekim drugim državama uključuju BCG revakcinaciju djece i odraslih koji nemaju vidljiv BCG ožiljak, a nakon ponovnog davanja BCG vakcine nije značajno bila povećana učestalost neželjenih reakcija.

Različiti su pristupi da li BCG-iranoj djeci mlađoj od 12 mjeseci bez vidljivog ožiljka treba ponovno dati BCG vakcinu, ali se uglavnom preferira da se djeci mlađoj od 12 mjeseci koja nemaju vidljiv BCG ožiljak ponovno da BCG vakcina. Napredak moderne medicine omogućiće da se donese jedinstvena stručna preporuka u kontekstu ovog razmatranja.

BCG vakcina je jedna od najsigurnijih vakcina, koja ponekad može biti praćena blažim lokalnim reakcijama. Kod 1 – 2% BCG-irane djece nakon nekoliko sedmica do pet mjeseci može se javiti intenzivna reakcija pazušnog limfnog čvora (BCG-itis), što u najvećem broju slučajeva spontano prolazi za nekoliko sedmica, a ponekada je potrebna hirurška intervencija radi potrebne drenaže.

Kao što je između ostaloga ranije napomenuto, BCG vakcina se ne daje tokom trudnoće, osobama koji imaju poremećaj imuniteta, primaju visoke doze kortikosteroida i citostatika, te ako je majka HIV pozitivna. BCG vakcina ne izaziva učestale ozbiljne nuspojave (tablica 1 i 2), a u <1:1000 vakcinisanih mogu se javiti opsežne lokalne ulcerozne promjene na mjestu date vakcine uz regionalni limfadenitis.

Cilj strategije SZO je da se u periodu 2015 – 2035. globalno smanji i smrtnost od TBC-a za 95% i pojava novih slučajeva za 90%.

Literatura

  • Bralić I, Pivalica K. Cijepljenje, korektiv racionalne dijagnostike i liječenja. U: Bralić I., ur. Racionalna dijagnostika i liječenje u pedijatriji. Zagreb: Medicinska naklada; 2019. str. 150- 163.
  • Centers for Disease Control and Prevention. Tuberculosis (TB). Basic TB Facts. ( 2016.). Dostupno na: https://www.cdc.gov/tb/topic/basics/default.htm (pristupljeno 14.3.2017.).
  • Richter D. Cijepljenje (aktivna imunizacija). U: Mardešić D,ur. Pedijatrija. Osmo, prerađeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2016. str. 560-562.
  • Tešović G. Infekcijske bolesti. U: Mardešić D, ur. Pedijatrija. Osmo, prerađeno i dopunujeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2016. str. 469-471.
  • WHO. Tuberculosis. Fact sheet. ( 2016.). Dostupno na: http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs104/en/ (pristupljeno 14.3.2017.).
  • WHO. Tuberculosis (TB). Childhood TB.(2017.). Dostupno na: http://www.who.int/tb/areas-of-work/children/en/ (pristupljeno 14.3.2017 ).
  • WHO. Weekly epidemiological record. BCG Vaccine. (200.4). Dostupno na: http://www.who.int/wer/2004/en/wer7904.pdf?ua=1 (pristupljeno 14.3.2017.).