Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Veliki kašalj/hripavac (pertussis)

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar
prim. dr. Sabina Kurtagić, spec. pedijatar
Esma Zlatar, prof.

Ažurirano 29.06.2019. godine

Veliki kašalj je visoko zarazna infekcija dišnog sistema koju uzrokuje bakterija Bordetellapertussis. Usprkos značajnom vakcinalnom obuhvatu, veliki kašalj predstavlja javnozdravstveni problem diljem svijeta usljed pojave bolesti u neimunizirane dojenčadi i adolescenata. Još uvijek od velikog kašlja umire 4 % oboljele dojenčadi i 1 % oboljelih u dobi od prve do četvrte godine.

Veliki kašalj se prenosi kapljičnim putem, a mogući je prijenos infekcije i preko kontakta sa inficiranim predmetima.

Klinička simptomatologija bolesti omogućena je egzotoksinom Bordetelle pertussis. U početku se bolest manifestira simptomima prehlade, a u daljem razvoju bolesti javljaju se napadi intenzivnog kašlja praćeni hripanjem, te iskašljavanjem žilavog sekreta i povraćanjem. U dojenčadi klinička slika nije tipična, javlja se zagrcavanje i prestanak disanja (apnea). Komplikacije bolesti su upala pluća, zahvaćenost mozga (konvulzije i paraliza moždanih živaca), gluhoća, sljepoća, može se javiti i smrtni ishod.

Diferencijalnodijagnostički na veliki kašalj treba pomisliti u slučajevima kašlja koji dugo traje u nevakcinisane dojenčadi, kao i ostale djece i adolescenata.

Prevencija protiv velikog kašlja omogućena je cjelostaničnom (wP) i acelularnom vakcinom (aP). Danas se uglavnom daje acelularna vakcina protiv velikog kašlja, koja je u sastavu kombinirane vakcine (DTaP + IPV odnosno DTaP + IPV + Hib).

Acelularna vakcina omogućava značajan imunogeni odgovor i znatno slabije nuspojave naspram ranije korištene cjelostanične vakcine.

Apsolutna kontraindikacija za primjenu vakcine protiv velikog kašlja su anafilaksija (alergija na vakcinu), encefalopatija povezana s prethodnom datom dozom vakcine i progresivna encefalopatija.

Ostale nuspojave, koje su se javile na prethodnu dozu vakcine, treba procjenjivati individualno. Acelularna vakcina protiv velikog kašlja (aP) daje nižu učestalost nuspojava naspram cjelostanične vakcine (wP), do sada nije evidentirana encefalopatija povezana s davanjem aP. Od nuspojava (tablica 1) uglavnom se javljaju tokom prva 2 – 3 dana vakcinacije lokalne reakcije na mjestu date vakcine, povišena temperatura, a rijetko se javlja sindrom perzistentnog plača – traje duže od 3 sata, konvulzije i hipotonično-hiporesponzivni napad (tablica 2). Hipotonično-hiporesponzivni napad javlja se ½ do 4 sata nakon vakcinacije i manifestira se bljedilom, nepoketnošću i mlohavošću i spontano prolazi.

U nekim zemljama uvode se obnavljajuće doze s nižom dozom tetanusnog i difterijskog anatoksina (Tdap) u dobi 10 – 12 godina ili se revakcinacija DTaP umjesto u 5. godini daje u 6. djetetovoj godini.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u cilju sprečavanja velikog kašlja kod dojenčadi (u dobi su kada se ne daje vakcina protiv velikog kašlja) preporučuje vakcinaciju trudnica između 27 – 36 sedmica trudnoće kombiniranom vakcinom Tdap, kao i revakcinaciju odraslih i zdravstvenih djelatnika.

Nemoguće je iskorijeniti Bordetellu pertussis u populaciji, ali se kompletnim provođenjem vakcinacije prema Programu SZO (tablica 3) proširene imunizacije moguće je spriječiti patogene učinke toksina uzročnika bolesti.

Poželjno bi bilo razmišljati i kod nas o vakcinaciji trudnica u II odnosno III trimestru trudnoće, kao i revakcinaciji adolescenata protiv velikog kašlja  kako bi prevenirali bolest i spriječili komplikacije kod neimunizirane dojenčadi i adolescenata kod kojih je nestala specifična otpornost inducirana vakcinacijom.

Literatura

  • Bralić I, Pivalica K. Cijepljenje, korektiv racionalne dijagnostike i liječenja.  U: Bralić I., ur. Racionalna dijagnostika i liječenje u pedijatriji. Zagreb: Medicinska naklada; 2019, str. 150-163.
  • Centers for Disease Control and Prevention. Pertussis. (2015.). Dostupno na: https://www.cdc.gov/pertussis/ (ažurirano januara 2016; pristupljeno 18.3.2017.).
  • Richter D. Cijepljenje (aktivna imunizacija). U: Mardešić D,ur. Pedijatrija. Osmo, prerađeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2016. str. 563-565.
  • WHO. Pertussis. ( 2015.). Dostupno na: http://www.who.int/immunization/diseases/pertussis/en/ (pristupljeno 18.3.2017.).
  • WHO. Weekly epidemiological record. Pertussis – WHO position paper- August 2015. Dostupno na: http://www.who.int/wer/2015/wer9035.pdf?ua=1 (pristupljeno 18.3.2017.).