Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Žene i depresija: faktori koji doprinose razvoju depresije

Depresija predstavlja veliki zdravstveni problem u današnjem složenom svijetu. Hiljade žena svakog dana bore se da ustanu iz kreveta, odu na posao, da vode brigu o sebi i svojoj porodici. Hiljade ljekara propisuju antidepresive svaki dan. Pa šta je to što doprinosi rastućoj stopi depresije u SAD-u?

Mnoge istraživačke studije su provedene da bi se pokušalo dokučiti koji su to faktori koji doprinose sve većem broju slučajeva teškog oblika depresije.

Jedna grupa naučnika analizirala je 92.539 žena u postmenopauzi iz različitih prihodnih, kulturnih i vjerskih sredina. Rezultate svoje studije objavili su u okviru inicijative Women’s Health Initiative. Druga studija Nurse’s Health Study, koju je proveo Michael Lucas sa fakulteta Harvard School of Public Health, pratila je zdravlje 49.821 žene putem anketiranja između 1993. i 2000. godine.  Žene u studiji nisu bolovale od depresije na početku ovog istraživačkog projekta. Ove i druge istraživačke studije ukazuju na nekoliko faktora koji povećavaju rizik od depresije kod žena:

U današnje vrijeme žene nemaju podršku: Ranije, žene su podržavale jedna drugu tokom perioda stresa i nevolja. Danas, žene rade duge sate, te imaju veoma malo vremena za druženje sa prijateljima. Često, drugi članovi porodice samo povećavaju njihov stres. Ljudi su udaljeni hiljadama kilometara od svojih voljenih. Naš haotični način života doveo je do raspadanja mreža društvene pomoći i podrške koje su žene ranije imale. Nekada, žene su se okupljale da zajedno šiju prekrivače ili da kuhaju, te su tokom ovih aktivnosti dobijale podršku. Takva okupljanja pomagala su im da prebrode trenutne poteškoće. Žene su pomagale jedne drugima da preguraju loše brakove, teška finansijska vremena, kao i smrtne slučajeve. Većina današnjih žena nema ovakvu mrežu podrške.

Gojaznost i loši izbori u ishrani: Prevelike količine šećera, prazne kalorije i brza hrana uzrokuju metaboličke poremećaje koji doprinose depresiji i stepenu njenog intenziteta.

Nedostatak fizičke vježbe: Vježbanje smanjuje rizik od depresije. Što duže vježbate, to je bolji učinak vježbe na sprečavanje i smanjivanje depresije. Ova činjenica stoji čak i kad se uzmu u obzir pušenje, tjelesna težina i određene bolesti.

Nedovoljna količina kvalitetnog sna: Insomnija i drugi poremećaji spavanja doprinose razvoju depresije. Ovi poremećaji predstavljaju ozbiljan problem u periodu predmenopauze i postmenopauze.

Sjedalački životni stil: Gledanje više od 21 sata televizije sedmično povećava za 13% rizik od depresije. Žene koje su gledale TV sat-dva imale su najmanji rizik od depresije. Kada se uzmu u obzir sve loše ekonomske vijesti, smrtni slučajevi i prirodne katastrofe, da li nas to uopšte treba iznenaditi?

Alkohol, nezakonite droge i zloupotreba lijekova na recept: Razvoj depresije koji je povezan sa samodestruktivnim životnim navikama poput zloupotrebe alkoholnih pića i propisivanih lijekova je uveliko učestao. Mnogi lijekovi izravno uzrokuju depresiju ili je pogoršavaju u određenim slučajevima.

Hormonalna neravnoteža: Hormoni kod žena, uključujući estrogen, progesteron, testosteron i hormone štitne žlijezde, izravno utiču na raspoloženje i emocije. Kada vam se poremeti ravnoteža hormona, možete se suočiti sa depresijom, tugom, anksioznošću i nedostatkom energije.

Endokrina neravnoteža: Hipotiroidizam je čest poremećaj žlijezda sa unutrašnjim lučenjem koji utiče na svaku tjelesnu funkciju, uključujući i mentalnu stabilnost. Hormoni štitnjače utiču na sveukupnu hormonalnu ravnotežu u organizmu. Depresija može biti izravna posljedica slabe funkcije štitne žlijezde. Druge endokrine žlijezde također mogu biti nedovoljno aktivne.

Fibromijalgija, lupus i druga autoimuna oboljenja: Određena oboljenja koja karakteriše konstantna hronična bol dovode do depresije. Ova oboljenja na žene utiču i mentalno i fizički. Lijekovi koji se koriste za tretiranje tih oboljenja obično samo pogoršavaju situaciju.

Hemija u mozgu: U stanju depresije, neurotransmiteri u mozgu ne komuniciraju normalno. Hemija u mozgu mora biti pravilno izbalansirana da bi čovjek bio mentalno zdrav. Kada se ovi neurotransmiteri izbace iz ravnoteže, osoba postaje uznemirenija, emocionalnija, ljuća ili tužnija.

Genetika: Genetika predstavlja veliki faktor rizika za razvoj depresije. Ako imate bliskog člana porodice koji pati od depresije, veći je rizik i da ćete sami oboljeti.

Da li stav i pogled na život imaju ikakvog uticaja? Čak i ako imaju depresiju u genetičkoj pozadini, neke žene nikada ne iskuse onesposobljavajuću depresiju. Možda će se ponekad osjećati malo bezvoljno, ali će se nastaviti boriti. Naučnici ne znaju zašto neke žene padnu u depresiju, a druge ne, iako se nalaze u istim teškim životnim okolnostima. Moguće je da odgovor leži u njihovom pogledu na život i životne okolnosti. Poput, recimo, principa poluprazne naspram polupune čaše. Svaka žena se susreće sa problemima tokom svog života, međutim, neke žene uspijevaju da se sa njima izbore. Neke žene zadržaju optimističan stav bez obzira na sve. One su svjesne da će se njihov život vremenom poboljšati. Budite svjesni da možete kontrolisati način na koji ćete reagovati na životne probleme. Morate izabrati radost nad pesimizmom. A to može biti jedna od najtežih promjena koje trebate napraviti. Čak i usred nevolje, u životu su prisutne određene radosti i blagoslovi. Ono što je veoma bitno jeste da se naučite fokusirati na ove pozitivne blagoslove. Razmišljanje o drugima koji se nalaze u još težim životnim okolnostima može vam pomoći da shvatite koliko ste vi istinski blagoslovljeni. Volontiranje pomaganjem ženama u nevolji može vam pomoći kada se osjećate loše. Dokazano je da pomaganje drugima pomaže i osobi koja pomaže, kao i osobi koja prima pomoć.

Da li vjera pomaže? U skladu sa rezultatima nekoliko studija, žene koje prisustvuju vjerskim obredima u zajednici su sretnije i bolje se nose sa poteškoćama. I za 27% su na manjem riziku da obole od depresije. U Americi, recimo, crkvene grupe nude podršku koja je ljudima potrebna tokom dobrih i loših životnih perioda; pružaju besplatna savjetovanja i imaju mnogo pojedinačnih grupa za različite aktivnosti, zabavu i podršku.

Ako se suočavate sa depresijom, pokušajte prvo pronaći pomoć putem savjetovanja prije nego što počnete uzimati lijekove koje možete dobiti samo na recept. Za početak dobro proučite kakve sve opcije imate.

IZVOR: YAHOO NEWS, decembar 2011., http://news.yahoo.com/women-depression-factors-contribute-depression-234700836.html