Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) mentalno zdravlje definiše kao stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite potencijale, može se nositi sa normalnim životnim stresom, produktivno radi i sposoban je doprinijeti svojoj zajednici (2001.godine). Mentalno zdravlje je neizostavan, i neizmjerno važan, dio ukupnog zdravlja, i ni u kojem slučaju, se ne može posmatrati kao posebna cjelina već isključivo kao dio ukupnog zdravlja pojedinca. Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti.
Mentalno zdravlje podrazumijeva osjećaj dobrobiti pojedinca odnosno emocionalnu, psihološku, društvenu, duhovnu, te naravno, i tjelesnu dobrobit kao važne aspekte ukupnog zdravlja pojedinca.
Kada spomenemo osobu koja ima problem sa mentalnim zdravljem, šta Vam je prva asocijacija?! Većini ljudi, glavna pomisao je na nekoga ko ima ozbiljne smetnje, hronična psihotična stanja. Ali, mentalne smetnje nisu samo to.
Svaka osoba je, u toku svog života, osjetila neke od smetnji na planu mentalnog zdravlja. To ne znači nužno poremećaj i bolest, već prolazne smetnje, probleme i patnje izazvane životnim događajima. Smetnja na mentalnom planu je i akutna reakcija na stres, kao reakcija na životne situacije poput stresa na poslu, automobilske nesreće, i slično. Zbog određenih životnih dešavanja možemo osjetiti i depresivnost, anksioznost, osjetiti smetnje na planu spavanja, apetita, povući se iz socijalnih interakcija, osjetiti umanjenu ukupnu funkcionalnost i produktivnost. Većina osoba se sa ovim stanjima nosi pomoću svojih kapaciteta i mehanizama, i uspješno prevaziđe smetnje.
Međutim, ako simptomi traju duže, posebno ako traju nekoliko mjeseci, ako naši kapaciteti nisu dovoljni da se izborimo sa simptomima, ako naša opća funkcionalnost značajno opada, a posebno ako:
- ste duže vrijeme razdražljivi i nervozni,
- imate smetnje na planu spavanja (spavate premalo ili previše),
- ništa vas ne raduje duže vremena i ne osjećate uživanje u bilo čemu,
- stalno ste na “rubu suza” ,
- povlačite se od drugih,
- vjerujete da su svi protiv vas,
- imate suicidalne misli – razmišljate o samoubistvu,
potražite pomoć profesionalca iz oblasti mentalnog zdravlja!
Ubrzani način života, stres, izloženost velikom broju podražaja, visoka očekivanja nas samih ali i očekivanja od drugih, visoki standardi uspjeha, su riziko faktori za mentalno zdravlje. Svakodnevno povećanje riziko faktora mentalnog zdravlja uzrokuje sve veći broj smetnji na mentalnom planu i sve veći broj osoba koje se javljaju za pomoć. Važno je istaći i da je sve više riziko faktora koji utiču na mentalno zdravlje djece i adolescenata, te je sve više i djece i adolescenata kojima je potrebna pomoć.
Samo pravovremenim prepoznavanjem smetnji i problema na planu mentalnog zdravlja, te adekvatnim pristupom i djelovanjem, može se smanjiti rizik ili spriječiti razvoj poremećaja. Ali i ako dođe do razvoja poremećaja, važno je blagovremeno započeti liječenje i tretman.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da su smetnje na planu mentalnog zdravlja, treće po učestalosti oboljenja u općoj svjetskoj populaciji.
JUDZKS, odnosno službe Centara za mentalno zdravlje (CMZ), imaju važnu ulogu u zaštiti mentalnog zdravlja i liječenju mentalnih smetnji.
Centar za mentalno zdravlje (CMZ) je prva adresa gdje se treba javiti osoba sa smetnjama na planu mentalnog zdravlja, a multidisciplinarni pristup liječenju i tretmanu u CMZ, će sigurno pomoći pojedincu.
https://www.who.int/health-topics/mental-health#tab=tab_1
Pripremila: Lejla Gabela, dipl.psiholog i KBT psihoterapeut
