Day: September 11, 2018

Vaš životni stil može imati posljedice na generacije koje dolaze

Novo pitanje ubačeno je u klasičnu debatu o uticaju “prirode nasuprot odgoja”, a to pitanje je novo naučno polje epigenetike koje otkriva da obrasci ponašanja mogu izmijeniti genetsku prirodu i samog pojedinca, ali i njegovih potomaka.

Epigenetičari istražuju kako faktori sredine – zagađenje, emocionalni stres, fizička trauma – mogu uticati na način na koji se genetski otisak pojedinca iskazuje tokom fizičkog i emocionalnog razvoja osobe.

“Prije nekoliko decenija smatrali smo da su geni strogo određen plan putem kojeg se tijelo razvija i funkcioniše,” rekao je dr. Steven Dowshen, pedijatrijski endokrinolog u dječijoj bolnici Alfred I. duPont Hospital for Children u Wilmingtonu, SAD. “To je još uvijek slučaj, međutim, tek uvođenjem koncepta epigenetike saznali smo više o tome kako faktori sredine mogu izmijeniti način na koji ti isti geni funkcionišu.”

Ljekari koji istražuju epigenetiku također su pronašli dokaze da aktuelna sredina u kojoj osoba živi može uticati na zdravlje njegovog/njenog potomstva, tako da današnji događaji odjekuju decenijama niz porodično stablo.

“Epigenetički mehanizmi ne mijenjaju stvarnu strukturu DNK, već utiču na DNK molekulu na način da se modificira količina bioloških informacija koje će taj gen prenijeti,” pojasnila je Rachel Yehuda, profesor psihijatrije i neurobiologije na medicinskom fakultetu Mount Sinai School of Medicine u New York City-u. “Zamislite da slušate prelijepu muziku i neko je priguši. Muzika još uvijek svira ali se ne može čuti. Isto tako moguće je, recimo, muziku i pojačati.”

Medicinske koristi epigenetičkog pristupa zdravlju i ljudskom razvoju nisu nedostupne. Ljekari već primjenjuju ovakvo viđenje genetike prilikom liječenja pacijenata.

“Mi vjerovatno već koristimo epigenetiku u nekom smislu, recimo, dajući folnu kiselinu trudnicama u cilju sprečavanja defekta poput spina bifida,” rekao je Dowshen. “Folna kiselina utiče na način ekspresije majčine DNK kod njenog djeteta, umanjujući rizik da se kod djeteta razvije ovaj teška urođena anomalija.”

Epigenetika je i podstakla ljekare da ohrabre trudnice da jedu zdravu hranu, da izbjegavaju alkohol i duhanske proizvode, te da otklone koliko god je moguće stresa iz svog okruženja, dodao je on.

Osobe sa porodičnom historijom raka moći će u budućnosti također izbjeći ovu bolest putem epigenetskih terapija koje bi spriječile ekspresiju gena koji uzrokuju rak. Manipulacija ovih gena može jednog dana dovesti i do pronalaska lijeka za rak, smatra Dowshen.

U međuvremenu, stručnjaci epigenetike smatraju da ljudi trebaju postati svjesni da njihov životni stil ne samo da utiče na njihovo vlastito zdravlje, već će najvjerovatnije uticati i na zdravlje njihove djece i unučadi.

“Veoma vjerovatno će se ispostaviti da vođenje zdravog života ima određene veoma direktne efekte na naredne generacije,” zaključio je Dowshen.

IZVOR: HealthDay, juli 2011., www.healthday.com

Kako postupiti u slučaju opasnosti od udara groma?

Zamislite da ste trener u dječijoj fudbalskoj ligi kad tokom utakmice iznenada čujete grmljavinu. Mnogi roditelji su povjerili vama svoju djecu i nisu tu, a škola u blizini je zaključana. Šta da uradite da osigurate da su djeca na sigurnom?

To je jedan sasvim realan scenario, a Katie Walsh, šef za atletiku pri univerzitetu East Carolina University, se nada da će ljudi upravo početi da se pripremaju za takve situacije. “Udar groma je gotovo 100% moguće izbjeći, ali je neophodno da imate plan,” istakla je ona.

Svake godine, desetine ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama ubije udar groma, podaci su Državnog meteorološkoog zavoda SAD-a. Rizik je značajno veći tokom ljetnih mjeseci, kada su češće i oluje praćene grmljavinom i kada se više ljudi nalazi na plažama, u planinama ili na sportskim i golf terenima.

“Sezona grmljavine je od aprila do novembra u mnogim područjima, i češća je od 16 do 18 sati, što je vrijeme kada su često u toku utakmice. Stoga je bitno da imate plan. Da li imate školski autobus koji se može parkirati pored igrališta, a u koji treneri mogu odvesti u djecu u slučaju da dođe do oluje?”, objašanjava Walsh.

John Jensenius, specijalista za zaštitu od groma pri Državnom meteorološkom zavodu SAD-a također zagovara pripremu plana djelovanja – a koji uvijek počinje sa provjeravanjem vremenske prognoze. “Tako možete odgoditi ili otkazati aktivnost ako postoji rizik od oluja sa grmljavinom,” istakao je on. “Ako ipak odlučite da ne otkažete aktivnost, stalno pratite vremensku prognozu i često pogledajte nebo. Ako čujete grmljavinu, oluja je već dovoljno blizu da dođe do udara groma. Odmah potražite zaklon.”

Sigurna skloništa uključuju bilo kakve građevine sa instalacijama i vodovodnim cijevima, auta sa čvrstim krovom, kamione, kamp prikolice i autobuse. Na listi nesigurnih skloništa su svi zakloni koji su otvoreni prema vani, poput nadstrešnica, autobuskih stanica, kabrioleta, pa čak i otvorenih garaža.

“Ljudi misle da ako ne kisnu da ih grom ne može udariti, međutim, istina je da ako ste vani, vi ste na riziku od udara,” rekla je Welsh.

Kada uđete u kuću, držite se podalje od prozora i vrata, kao i od bilo čega uključenog u struju ili bilo čega što je direktno vezano sa vodovodnim cijevima. “Znači, nema pranja suđa ili tuširanja ili kupanja u kadi,” istakla je ona. Korištenje bežičnog telefona je u redu, ali nemojte koristiti telefon sa žicom. Ako ste u autu, gume vas neće zaštititi, ali će grom putovati duž vanjskog metalnog dijela auta. Zarad vaše sigurnosti, nemojte dodirivati metalne kvake na vratima. Također izbjegavajte dodirivati vjetrobransko staklo ako je u njega ugrađena radio antena i nemojte paliti radio.

Ako ste vani i ne možete pronaći sklonište, potražite područje sa nižim drvećem, ali se držite podalje od samog drveća. “Ako ste u grupi, razdvojite se. To može čak i povećati vjerovatnoću da će nekoga udariti grom, ali ako ste svi zajedno i grom udari blizu, neće biti nikoga ko bi vam mogao pomoći,” pojasnio je Jensenius.

Izbjegavajte biti najviši objekat ili stajati blizu najvišeg objekta u vašoj bližoj okolini. Ali nemojte biti ni na otvorenom ili blizu pojedinačnog drveća.”

Ako ste na vodi, istakla je Walsh, pristanite na obalu što je moguće brže. Ako ste u bazenu, odmah izađite i potražite sklonište. I nemojte izaziti vani niti ulaziti u vodu najmanje 30 minuta nakon bljeska munje ili posljednjeg udara groma.

Ako niste bili u mogućnosti pronaći sklonište, a odjednom osjetite kako vam se kosa na glavi podiže, Federalna agencija za urgentne slučajeve savjetuje da čučnete što je moguće niže, prebacujući težinu tijela na nožne prste, da bi što manji dio vašeg tijela bio u kontaktu sa tlom. Pokrijte uši dlanovima, a glavu smjestite između koljena da biste bilo što je moguće manja meta.

Ako se desi najgore ili nekoga koje s vama pogodi grom, najveća briga može biti iznenadni srčani udar.

“Grom može u trenutku zaustaviti rad vašeg srca,” istakla je Walsh. “Stoga je potrebno odmah započeti sa kardiopulmonalnom reanimacijom.” Ako se nalazite u blizini mobilnog automatizovanog eksternog defibrilatora, Jensenius naglašava da ga trebate koristiti u slučaju da je srce pogođene osobe stalo. “Ako se osoba kreće okolo ili znate da ima otkucaje srca, pažnju usmjerite prema onim osobama koje ga nemaju”, rekla je Walsh.

Drugi zdravstveni problemi koji mogu nastati udarom groma su lomovi, puknuti ušni bubnjići i potresi mozga. “Osobe se ne oporave uvijek u potpunosti od udara groma. Neke osobe imaju probleme koji traju tokom cijelog njihovog života. Osobe se mogu suočavati sa poteškoćama sa spavanjem ili glavoboljama”, pojasnila je Walsh.

Jensenius je dodao da neke osobe dobiju opekotine, dok druge imaju probleme sa koncentracijom, postaju zaboravne, imaju kratku pažnju ili čak promjene ličnosti nakon udara groma. Liječenje, rekao je on, zavisi od svake zasebne povrede, iako počinje sa što je moguće bržim ljekarskim pregledom osobe koju je udario grom.

A još prije toga, ono počinje sa prevencijom i planom.

IZVORI: Katie Walsh (East Carolina University, Greenville, N.C.) & John Jensenius, (National Weather Service), juni 2013., www.healthday.com

Zdravi i bezbjedni dok uživate u radovima u vrtu

Bilo da ste početnik ili stručnjak, vaše zdravlje i sigurnost od velikog su značaja dok radite u bašti, okopavate povrće ili kosite travu. Vrtlarenje može predstavljati odličan način obezbjeđivanja fizičke aktivnosti, uljepšavanja vaše zajednice ili prelaska na organsku ishranu. Međutim, važno je da se zaštitite i poduzmete određene mjere predostrožnosti dok radite i zabavljate se na suncu i u blizini insekata, opreme za vrtlarenje i košenje, kao i hemijskih sredstava.

Nudimo vam nekoliko savjeta o tome kako da uživate u ljepoti i radu oko bašte, istovremeno osiguravajući da ostanete zdravi i bezbjedni.

 

Zaštitna odjeća

  • Spriječite izloženost štetnim hemikalijama, insektima i suncu noseći odgovarajući odjeću i zaštitnu opremu.
  • Koristite sprej protiv insekata i kremu za sunce sa faktorom (SPF) 15 i više, sa UVA i UVB zaštitom.
  • Uvijek provjerite da vam se krpelj nije prikačio na odjeću ili tijelo.
  • Nosite šešir sa širokim obodom da biste zaštitili lice, glavu, uši i vrat.

Budite svjesni svojih granica na vrućini

  • Čak i kratki periodi vremena na visokim temperaturama mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.
  • Pratite aktivnosti i vrijeme koje koje provodite na suncu da biste umanjili rizik od bolesti uzrokovanih toplinom.
  • Pažljivo isplanirajte i odredite aktivnosti koje ćete provoditi vani, i osigurajte odmor. Koristite zdrav razum.

Pazite da ne dehidrirate

  • Pijte dosta vode.
  • Kakvom god vanjskom aktivnošću da se bavite, uvijek imajte priruci dosta vode da biste umanjili rizik od dehidracije.
  • Izbjegavajte alkoholna pića i napitke sa velikim udjelom šećera ili kofeina, kao i gazirane sokove.

 

Neka sigurnost bude na prvom mjestu

  • Budite svjesni mogućih opasnosti da biste smanjili rizik od povrede.
  • Pažljivo pročitajte sve upute i natpise prije korištenja hemikalija i uređaja.
  • Provjerite opremu prije svakog korištenja.
  • Dok koristite određenu opremu ili alat, budite koncentirsani – smanjite rizik od ometanja.

Uživajte u koristima fizičke aktivnosti

  • Vrtlarenje je odličan način da postignete dovoljno fizičke aktivnosti.
  • Aktivne osobe u odnosu na neaktivne rjeđe imaju prekomjernu tjelesnu težinu, visok krvni pritisak, dijabetes tip 2, osteoporozu, koronarna srčana oboljenja, moždani udar, depresiju, rak debelog crijeva i rizik od prijevremene smrti.
  • Odrasle osobe trebaju fizički aktivni biti najmanje 2 i po sata sedmično.

Budite eko-vrtlar

  • Štedite vodu, nanovo iskorištavajte posude, reciklirajte i podijelite sa drugima plodove svoga rada.
  • Znajte da je moguće podići prelijepe bašče i pejzaže koji štede vodu, sprečavaju zagađenje i štite okoliš.

 

 

Vakcinišite se

  • Vakcine mogu spriječiti mnoge bolesti i spasiti život.
  • Zapamtite da tetanus živi u tlu i da sve odrasle osobe trebaju dobiti antitetanus vakcinu svakih 10 godina.

Osobe sa invaliditetima i fizička aktivnost

  • Budite redovno fizički aktivni u skladu sa svojim sposobnostima i izbjegavajte neaktivnost.
  • Odrasle osobe sa invaliditetom trebaju se posavjetovati sa zdravstvenim stručnjakom o količini i vidovima fizičke vježbe koji su odgovarajući za njih.
  • Fizička aktivnost može umanjiti bol i poboljšati funkciju, raspoloženje i kvalitet života za odrasle osobe sa artritisom.

Raščistite svoje dvorište

  • Sklonite sve predmete koji bi mogli sakupljati stajaću vodu poput kanti, starih guma ili igrački, jer se u roku od nekoliko dana u njima mnogu namnožiti komarci.
  • Raščišćavanjem drveća i šiblja u vašem okruženju možete umanjiti šanse da se tu nastane glodari i krpelji.

IZVOR: Centers for Disease Control and Prevention, april 2011.,  http://www.cdc.gov/Features/GardeningTips/ 

Masne ćelije drugačije rastu na stomaku, a drugačije na zadnjici

Različitosti u rastu masnog tkiva na tijelu mogu objasniti zašto povećanje masnih naslaga na stomaku povećava rizik od određenih bolesti, dok se čini da dodatni kilogrami na butinama i drugim donjim dijelovima tijela, smanjuju taj rizik.

Najnovija studija uključivala je 28 volontera kojima je dozvoljeno da jedu štagod su željeli – uključujući sladoled, slatkiše i pića sa visokim udjelom kalorija – tokom perioda od 8 sedmica, stoji u izvještaju stručnjaka Mayo klinike, koji je objavljen u internetskom izdanju časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences.

“Ćelijski mehanizmi su različiti,” ističe dr. Michael Jensen, vođa studije i endokrinolog, u izjavi za štampu. “Do nakupljanja abdominalne masti najviše dolazi zbog povećavanja veličine pojedinačnih ćelija, dok kod formiranja naslaga na donjem dijelu tijela dolazi do povećanja broja masnih ćelija. Znači, različit mehanizam – različit učinak.”

Rezultati dovode u pitanje tvrdnju da broj masnih ćelija kod odraslih osoba ostaje isti.

Rezultati studije također su dali podršku teoriji da povećanje broja masnih ćelija u nižem dijelu tijelu može pružiti zaštitu gornjem dijelu tijela, što može, zauzvrat, spriječiti metabolički sindrom, ističu autori studije.

Metabolički sindrom se može razviti kod osoba kod kojih dolazi do istovremene pojave više medicinskih stanja – uključujući visoki krvni pritisak, nezdrave nivoe holesterola, inzulinsku rezistenciju i dodatne masne naslage oko struka, te se tako povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih stanja.

IZVOR: HealthDay, oktobar 2010., www.healthday.com