Day: March 25, 2020

Psihološki aspekti za zdravstvene radnike

Psihološki i psihosocijalni aspekti tijekom epidemije COVID-19

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), 12. Mart 2020.

SZO i javnozdravstvene vlasti širom svijeta djeluju protiv suzbijanja epidemije COVID-19. Međutim, ovo krizno vrijeme generira stres kod stanovništva. Ove psihološke aspekte razvio je Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti SZO kao poruke koje ciljaju na različite skupine kako bi pružile podršku psihičkoj i psihosocijalnoj dobrobiti tijekom epidemije COVID-19.

Zdravstveni radnici

Sasvim je normalno da se tako osjećate u trenutnoj situaciji. Stres i popratni osjećaji nikako nisu odraz toga da ne možete raditi svoj posao ili da ste slabi. Upravljanje psihološkom i psihosocijalnom dobrobiti za to vrijeme je jednako važno kao i upravljanje fizičkim zdravljem.

U ovome vremenu brinite o sebi. Isprobajte i koristite korisne strategije suočavanja kako biste osigurali dovoljno dugačak odmor i predah tokom rada ili između smjena, jedite dovoljno i jedite zdravu hranu, bavite se fizičkom aktivnošću i ostanite u kontaktu s porodicom i prijateljima. Izbjegavajte korištenje beskorisnih strategija suočavanja poput duhana, alkohola ili drugih droga. Dugoročno, to može pogoršati vaše mentalno i fizičko zdravlje. Ovo je jedinstven i neviđen scenarij za mnoge radnike, osobito ako nisu bili uključeni u slične situacije. Usprkos tome, korištenje strategija koje ste prije koristili za upravljanje stresnim situacijama sada vam može koristiti. Najvjerojatnije znate kako ukloniti stres te se ne biste trebali ustručavati biti psihički dobro. Ovo nije sprint, ovo je maraton.

Nažalost, neki zdravstveni radnici mogu naići na izbjegavanje od strane porodice ili zajednice zbog stigme ili straha. To može znatno otežati ionako zahtjevnu situaciju. Ako je moguće, ostanite povezani sa svojim bližnjima, a korištenje digitalnih tehnologija jedan je od načina održavanja kontakta. Obratite se kolegama, vašem direktoru ili drugim osobama od povjerenja za socijalnu podršku – kolege će možda imati slična iskustva kao i vi.

Koristite razumljive načine dijeljenja poruka osobama s intelektualnim, kognitivnim i psihosocijalnim poteškoćama. Ako ste voditelj tima ili direktor zdravstvene ustanove, treba koristiti oblike komunikacije koji se ne oslanjaju samo na pisane informacije.

Znajte kako pružiti podršku osobama koje su zaražene COVID-19 i kako ih povezati s raspoloživim resursima. Ovo je posebno važno za one kojima je potrebna psihološka i psihosocijalna podrška. Stigma povezana sa psihološkim problemima može uzrokovati oklijevanje oko traženja podrške za psihički bolesne s COVID-19. Vodič za humanitarne intervencije Akcijskog plana SZO za mentalno zdravlje (mhGAP-HIG) uključuje kliničke smjernice za rješavanje hitnih psihijatrijskih stanja i dizajniran je za upotrebu svim zdravstvenim radnicima.

Voditelji timova ili direktori zdravstvenih ustanova

Ako tokom ove situacije cijelo osoblje bude zaštićeno od hroničnog stresa i lošeg psihičkog zdravlja, ono će imati veću sposobnost za obavljanje svojih uloga. Svakako imajte na umu da trenutna situacija neće nestati preko noći pa biste se trebali usredotočiti na dugoročnu radnu sposobnost, a ne na opetovane kratkoročne krizne situacije.

Svim zaposlenicima osigurajte dobru i kvalitetnu komunikaciju i tačne ažurirane informacije. Rotirajte radnike s više stresnih na manje stresne funkcije. Sparujte neiskusne radnike sa svojim iskusnijim kolegama. Prijateljski sustav pomaže pri pružanju podrške, praćenju stresa i jačanju sigurnosnih postupaka. Osigurajte da osoblje izvana u zajednicu ulazi u parovima. Inicirajte, ohrabrujte i pratite radne pauze. Provedite fleksibilni raspored za radnike koji su izravno ugroženi ili imaju člana obitelji koji je ugrožen stresogenim događajem. Osigurajte dovoljno vremena kolegama koji će jedni drugima pružati socijalnu podršku.

Ako ste voditelj tima ili direktor zdravstvene ustanove, olakšajte pristup i osigurajte da su zaposlenici svjesni gdje mogu pristupiti uslugama psihološke i psihosocijalne podrške. Voditelji tima i direktor također se suočavaju sa sličnim stresorima kao i njihovo osoblje, a imaju i potencijalno dodatni pritisak u razini odgovornosti njihove pozicije. Važno je da gornje odredbe i strategije budu na snazi ​​i za radnike i za direktor i da direktori mogu biti originalan model strategije samopomoći za ublažavanje stresa.

Usmjeravajte prve dojavljivače, uključujući medicinske sestre, vozače hitne pomoći, volontere, učitelje i općinske čelnike kao i radnike na karantenskim mjestima, kako pružiti osnovnu emocionalnu i praktičnu podršku zahvaćenim osobama koristeći psihološku prvu pomoć.

Upravljajte hitnim psihičkim i neurološkim smetnjama (npr. delirij, psihoza, jaka anksioznost ili depresija) unutar hitnih ili općih zdravstvenih ustanova. Na ove lokacije možda treba rasporediti odgovarajuće educirano i kvalificirano osoblje, treba povećati kapacitete opće zdravstvene zaštite u psihološkoj i psihosocijalnoj podršci.

Osigurajte dostupnost osnovnih, generičkih psihotropnih lijekova na svim razinama zdravstvene zaštite. Osobe koje žive s teškim psihičkim poremećajima ili epilepsijom trebat će kontinuirani pristup svojim lijekovima, a nagli prekid treba izbjegavati.

Samozaštita za sve odrasle

Znati da prepoznate svoje emocionalne reakcije i poteškoće koje možete imati

– Znati pratiti svoje fizičke i emocionalne reakcije;

– Zapamtite da niste sami, nego dio jednog sistema i u organizaciji koja može dati podršku i pomoć, emocionalno i psihološki;

– Razgovarajte o kritičnim događajima jer se tako oslobađate emocionalne napetosti;

– Poštujte emocionalne reakcije drugih, čak i kad su potpuno različite i teško ih je razumjeti sa vašeg gledišta;

– Zaštitite svoju emocionalnu ravnotežu pristupom ponuđenim sistemima podrške;

– Ograničite upotrebu medija na jedan kraći period tokom dana. Izloženi ljudi imaju prirodnu potrebu da daju smisao onome što se dogodilo i za to provode puno vremena u potrazi za informacijama, međutim, morate se zaštititi od pretjeranog izlaganja.

– Dajte prednost izvorima informacija, posebice službenim kanalima poput Ministarstva Zdravlja

– Ne zaboravite da pozitivan stav pomaže vama i zajednici.

Zaštita i samozaštita radnika u zdravstvu- Broj telefona za psihološku podršku

Zaštita i samozaštita radnika u zdravstvu

(zdravstveni radnici, zdravstveni saradnici, nemedicinsko osoblje: radnice na održavanju higijene, vozači, tehničko osoblje i administrativno osoblje * u daljem tekstu-radnici u zdravstvu )

U situacijama velike krize, kada ozbiljan kritični događaj pogodi cijelu populaciju, kao u ovom slučaju, stvara se stanje visoke emocionalnosti koja se tiče pojedinca, zajednice i samih radnika u zdravstvu.

Sam kritični događaj također uzrokuje intenzivne emocionalne reakcije kod radnika u zdravstvu. One ponekad mogu ometati sposobnost funkcionisanja tokom izlaganja kriznoj situaciji a i kasnije, u obliku različitih individualnih reakcija.

Tokom kriznih situacija u procesu rada možete iskusiti neke od sljedećih emocionalnih reakcija:

  • Dezorijentaciju kada se nađete u kriznoj situaciji.
  • Stres zbog pretjeranih zahtjeva (zahtjevi odgovornih lica, pacijenata, potreba sa kojima se treba suočiti).
  • Strah, nervoza, osjećaj da ste sami i nezaštićeni.
  • Nemoć i osjećaj ograničenosti.
  • Frustracija i ljutnja zbog nepriznavanja i/ili neorganizacije.

Na kraju smjene i / ili na povratku kući možete doživjeti širok raspon emocija kao što su tuga, krivnja, ljutnja, strah, zbunjenost, anksioznost i osjećaj demotiviranosti. Ponekad, međutim, može se desiti da emocije potpuno izostanu, kao i poteškoće u opuštanju.

Postoje značajne pojedinačne razlike u izgledu, trajanju i intenzitetu tih reakcija. Budući da je proces elaboracije subjektivan, moguće je da se pojave neke od tih reakcija, ili nekoliko u isto vrijeme, u jednom danu ili tokom dužeg vremenskog perioda.

ŠTA MOGU RADNICI U ZDRAVSTVU  UČINITI ZA SEBE

  • Znajte  prepoznati emocionalne reakcije i poteškoće koje možete imati tokom i nakon procesa rada, kako biste što prije smanjili svoju razinu stresa.
  • Nemojte poricati svoje osjećaje, zapamtite da su normalna i da svako može imati emocionalne reakcije nakon i u toku procesa rada.
  • Znajte pratiti svoje fizičke i emocionalne reakcije.
  • Poštujte svoje vrijeme i oporavite se fizički i mentalno.
  • Zapamtite da niste sami, nego ste dio tima i organizacije.
  • Posmatrajte svoje emocionalno stanje, bez osuđivanja.
  • Razgovarajte o situacijama koje su uticale na vas tokom i poslije procesa rada. Razgovor pomaže puno u oslobađanju emocionalne napetosti.
  • Poštujte emocionalne reakcije drugih, čak i kada su potpuno različite i neshvatljive iz vaše perspektive.
  • Poštujte svoje kolege, i ako treba pružite jedni drugima podršku i utjehu u onom trenutku kada je potrebno. Ovaj postupak će znatno smiriti nivo stresa tokom i poslije  procesa rada.

ZAŠTITA SEBE OMOGUĆUJE VAM DA BOLJE ZAŠTITITE CIJELU POPULACIJU

Zaštitite svoju emocionalnu ravnotežu pristupom sistemu telefonske psihološke podrške na broj 062/518-066 za radnike u zdravstvu JUDZKS, koja će biti za vas dotupna 0-24 h svaki dan u sedmici.

Razgovor sa poslovnim psihologom u toku ovakvih kriznih situacija kao što je upravo COVID-19, može olakšati borbu radnika u zdravstvu u ovoj teškoj situciji jer raspolaže specifičnim informacijama o emocionalnim reakcijama, motivaciji i može pomoći ubrzati vrijeme riješavanja problema te sniziti nivo stresa u toku i poslije procesa rada. Ukoliko je radniku u zdravstvu ozbiljno narušeno psihološko stanje a reakcije potraju i ne primijeti se poboljšanje, poslovni psiholog će radnika u zdravstvu uputiti dežurnim timovima CMZ službe, koji će djelovati u skladu sa psihološkim stanjem uposlenika, i pomoći mu na najbolji mogući način.

U ovakvoj situaciji nemoguće je neosjećati bespomoćnost i nedostatak kontrole. U tom smislu ključno je zatražiti posebnu psihološku podršku tokom i nakon završetka procesa rada. Ukoliko se zbog svog trenutnog stanja osjećate neugodno, i ne želite da neko drugi bude upoznat ipak pozovite, jer možemo razgovarati i bez vašeg predstavljanja (anonimno).  

ZDRAVSTVENI KADAR TREBA DA SE OSJEĆA

“BITNO I ZAŠTIĆENO”

Stručni saradnik psihologije rada

Nermira Krečinić, Ma. menadžmenta

iz oblasti poslovne psihologije

Pročitajte i https://judzks.ba/psiholoski-aspekti-za-zdravstvene-radnike/.