Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Day: April 6, 2020

Aktivnosti koje se mogu praktikovati dok je osoba u samoizolaciji

SAMOIZOLACIJA JE STROGA  OBAVEZA za određeni broj pojedinaca u trenutnim vandrednim dešavanjima. S psihološkog aspekta to je jedno posebno stanje koje osoba može doživjeti kao da je zarobljena, bespomoćna, izolirana i stigmatizirana. Nekim osobama pada znatno teže, doživljavaju to kao kaznu, dok se neki na nju lakše adaptiraju. Izuzimajući postupke koje osoba treba sprovoditi sa medicinskog aspekta ( provjetravanje, mjerenje temperature, redovno javljanje epidemiološkoj službi) osoba može to vrijeme iskoristiti i popuniti  mnogim i raznolikim jednostavnim ali i kreativnim aktivnostima.

  1. Prihvatite svoje trenutne osjećaje straha i anksioznosti, to je normalna reakcija na nesvakidašnja događanja.
  2. Pokušajte razviti empatiju prema osobama i ljudima koji su možda prije ove situacije bili prinuđeni biti u jednoj vrsti samoizolacije (npr. Osobe sa invaliditetom)
  3. Budite tjelesno aktivni posebno u prva dva dana – odgovarajuće tjelesne vježbe naizmjenično sa odmorom ublažavaju neke tjelesne reakcije. Možete pronaći vježbe 5 Tibetanaca ili jednostavno presložiti ormar. Očistiti kuhinju.
  4. Organizirajte svoje vrijeme – budite zaposleni. Uvedite malo strukture u toku dana. Planirajte naveće sutrašnje aktivnosti . Kada legnete u krevet napravite pregled postignutih aktivnosti. Koristite i samonagrađivanje. Ne podcjenjujte ni jednu aktivnost.
  5. Održavajte kontakt putem društvenih mreža sa posebno dragim osobama, razgovarajte sa njima o već provjerenim informacijama sa pravim argumentima.
  6. Ako vam to posao dozvoljava nastavite raditi od kuće, pomozite svojim kolegama. Pomažući drugima pomažemo sebi.
  7. Vodite dnevnik , jedinstvena prilika da počnete pisati. Ne morate biti nadareni za pisanje. Samo budite iskreni. Nekada, poslije kada sve ovo prođe, ispred sebe imati listove neprocjenjive vrijednosti.
  8. Jedite redovno, kvalitetno, zdravo bez prejedanja.
  9. Izbjegavajte ublažavati stres pretjeranim pijenjem alkoholnih pića , nikotina.
  10. Ako osjetite naglašenije simptome panike , straha. Imate suicidalna razmišljanja javite se nadležnoj zdravstvenoj ustanovi.

POKUŠAJMO SHVATITI SAMOIZLOCIJU KAO POSTUPAK KOJIM ŠTITIMO SEBE ALI I DRUGE MOŽDA NEKO DIJETE ILI TRUDNICU. PERIOD KADA MOŽEMO MALO ODMORITI, UPOZNATI BOLJE SVOJE BLISKE OSOBE I PORAZGOVARATI SAMI SA SOBOM.

AKO SPASIMO JEDNU OSOBU KAO DA SMO SPASILI ČITAV SVIJET

dipl.psiholog Minheta Nefić

Preporuke i upute građanima koji su voljni pomoći starijim i nemoćnim osobama

  • Obiđite ljude koji vas znaju od ranije i koji u vas imaju povjerenje
  • Obavezno se najavite prethodno da imate namjeru doći (ukoliko imate broj telefona, ukoliko isti ne posjedujete prilikom dolaska pred vratima se jasno  i glasno predstavite)
  • Pokažite inicijativu kako ste voljni obaviti kupnju namirnica , potrepština i lijekova  umjesto njih
  • Odmaknite se od vrata i osobe 2-3 metra
  • Neka razgovor ne traje dugo
  • Koristite  masku i rukavice
  • Savjetujte starije osobe da ne izlaze vani i ostanu u svojim domovima
  • Savjetujte ih da redovno održavaju ličnu higijenu i higijenu prostora gdje žive u skladu sa svojim mogućnostima
  • Ponudite se da  im vi izmjerite krvni pritisak uz objašnjenje da za to ne moraju nužno ići u svoj Dom zdravlja
  • Ako je potrebno umirite ih razgovorom i  adekvatnim istinitim informacijama
  • Samoinicijativno im možete preporučiti neke TV emisije koje ih mogu sačuvati od negativnog raspoloženja
  • Ukoliko niste u mogućnosti otići, nazovite ih. U ovom trenutku izolacije veoma je važan razgovor!

Preporuke i upute namjenjene starijim i nemoćnim osobama

  • Pomoć primajte od ljudi koje poznajete i u koje imate povjerenje
  • Ako vam na vrata pokuca nepoznata osoba ne puštajte je u svoj dom
  • Nemojte davati novac nepoznatim osobama, bez obzira na koji način se predstavljaju
  • Obvezno stavite masku i rukavice ( ako posjedujete iste, ako ne naručite da vam se iste donesu)
  • Održavajte razmak od osobe minimalno 2-3 metra
  • Neka razgovor ne traje dugo
  • Ako imate priliku da naručite hranu i potrepštine,te lijekove neka narudžba ne bude obimna
  • Poslušajte savjete i ostanite kod svoje kuće ne izlazite na javna mjesta
  • U slučaju da se osjećate loše, pozovite Dom zdravlja u kojem se liječite, ili Hitnu službu. Nemojte nikako kretati sami na pregled.
  • Nikako na svoju ruku nemojte prestati sa redovnim uzimanjem terapije koju inače uredno koristite

Smjernice za pružanje psihološke podrške starijim osobama u vrijeme pandemije COVID-19

Starija populacija stanovništva jedna je od najugroženijih kategorija po pitanju zaštite i očuvanja zdravlja. U vrijeme pandemije COVID-19, od iznimne je važnosti da starija populacija adekvatno zaštiti i somatsko ali i mentalno zdravlje.  U nastavku ćemo navesti neke od smjernica i savjeta, kako se adekvatno nositi sa izazovima trenutne situacije.

Generalno, sve smjernice koje su navedene za opću odraslu dob, važe i za starije uz određene prilagodbe njihovom trenutnom stanju i mentalnom statusu. Pored ovih općih smjernica postoje i smjernice koje se odnose isključivo na starije stanovništvo. Navedene smjernice mogu i  trebaju primjenjivati i njegovatelji  i članovi porodice koji se brinu i provode vrijeme sa starim osobama:

  1. Biti informisan

Budite informisani, saznajte što više adekvatnih informacija o prevenciji ( TV stanice, dnevnik, izvještaj kriznog štaba).  Bitno je odabrati samo jedan period dana kada slušati vijesti kako ne bi konstantno bili izloženi vrijestima i rastu panike.

Osobe koje direktno pružaju informacije moraju dati konkretne, tačne i kratke informacije. Riječnik treba prilagoditi stepenu razumijevanja starije osobe. Također je bitno da im daju informacije i brojeve telefona koji su im od pomoći : doma zdravlja, crvenog krsta (u slučaju da im je potrebna pomoć volontera) isl.

  • U razgovoru sa starijom osobom, bitno je:
  • Aktivno slušanje – Slušajte šta vam imaju reći! Bitno je da osjete vašu podršku. Bitno je da im pružite praktičnu i emocionalnu podršku.
  • Promovišite sigurnost – pružite im adekvatne informacije uz detaljno pojašnjenje i isticanje vlastite odgovornosti o sprječavanju širenja virusa. Objasnite zašto je bitno ograničiti kretanje i održavanje higijene. Ponavljajte informacije koliko god je to potrebno. Kod dementnih osoba se preporučuje postavljanje slika ili napomena za pranje ruku.
  • Umirujte – podsjetite da je situacija pod kontrolom te navedite osobu da se prisjeti aktivnosti koje su joj ranije pomagale da se nosi sa stresnim situacijama
  • Normalizujte emotivne reakcije – Ovih dana možete se osjetiti izolirani, napušteni, usamljeni, razdražljivi ili zbunjeni, nervozni sa mislima koje se stalno vraćaju. Potrebno je objasniti dasu te reakcije, način na koji naš um reaguje da stres i da je to normalno te da se takve ili slične reakcije javljaju kod većeg broja ljudi.
  • Ne zanemarite svoje primarno zdravstveno stanje. Brinite o tome da imate medikamentoznu terapiju te se na vrijeme javite porodičnom ljekaru – telefonskim putem. Ukoliko se radi o osobi koja se brine o starijem licu, potrebno je da vodi računa o redovnom uzimanju med.th., te produžavanju iste.
  • Odmorite se kako treba. Preporučuju seopuštajuće večernje aktivnosti, mogu vam pomoći da povratite svoj spokoj za spavanje.
  • Jedite  što je moguće redovnije i pijte vodu.
  • Razgovarajte sa porodicom, prijateljima ili osobama od povjerenja.  Redovni telefonski razgovori sa čl.porodice ili ljudima od povjerenja će učiniti da se osjećate bolje.
  • Držite se redovnih rutina i rasporeda što je više moguće ili kreirajte nove aktivnosti kao zamjena za one koje trenutno ne možete sprovoditi. Umjesto šetnje uključite lagane vježbe koje možete obavljati kući ili čitajte, slikajte….

Čitajte i:

Preporuke i upute namjenjene starijim i nemoćnim osobama

Preporuke i upute građanima koji su voljni pomoći starijim i nemoćnim osobama

 

 

Program i savjeti za prvi telefonski razgovor u vandrednoj situaciji angažovane osobe (psihologa)

Ovlaštena osoba i kvalificirani subjekt koji mora intervenisati na mjestu događaja u akciji telefonske podrške.

Savjeti koji mogu pomoći u ophođenju u aktivnostima telefonskog intervjua i kratke krizne intervencije sa stanovništvom.

SAŽETAK STRUKTURISANJA INTERVENCIJE:

  • Definisati podatke (ime , prezime i adresu osobe koja traži pomoć)
  • Predstavljanje  pruzaoca pomoći : ime prezime, zvanje ,  predstavljanje organizacije JUDZKS služba Centri za mentalno zdravlje.
  • Telefonski poziv je vremenski ograničen na….
  • Cilj : Cilj telefonske podrške je ublažavanja stresa koji doživljavate, ublažavanja emotivnih uticaja kao posljedice ove vandredne situacije i pomoći da se oporavite i vratite u vaš normalan život s osjećajem zaštićenosti. Instituacija u kojoj radim je obezbjedila potrebnu psihološku podršku.
  • Želimo da razgovaramo o tome kako je bilo vaše iskustvo, vaše reakcije prije i za vrijeme kritičkog događaja.
  • U toku ovog poziva neće biti snimaka, samo zabilješke osnovnih podataka zbog vođenja evidencije

VRIJEME JE DA VAMA DAM RIJEČ

  • Kako ste reagovali u toj situaciji?
  • Kako sada reagujete?
  • Kakve ste reakcije imali poslije kritičkog događaja. Da li ste imali poteškoće sa spavanjem, probleme sa apetitom, poteškoće koncetracije, osjećaj iritacije ili druge reakcije nakog događaja.
  • Koje su bile vaše misli u glavi

SVE REAKCIJE KOJE STE OPISALI SU NORMALNE RAKCIJE NORMALNIH LJUDI NA NENORMALAN DOGAĐAJ.

Te reakcije su poznate kao stresne reakcije, mogu trajati nekoliko dana ili nedjelja. Nakon kritičkog događaja osobe mogu imati simptome

  • Kognitivne( problemi sa pamćenjem, koncetracijom, poteškoće u rješavnju problema, osjećaj nestvarnosti ili izgubljenosti)
  • Emocionalni simptomi (osjećaj nemoći, bijes, tuga, anksiznost, apatija, emocionalna zaravnjenost, razdražljivost)
  • Ponašajni simptomi( zatvaranje, izolacija koja nije opravdana, izbjegavanje, ponekad agresivno ponašanje)
  • Promjene hormičkih funkcija apetita, sna , nagona.

Šta vam je pomoglo da  se suočite s događajem? Šta vam je davalo snagu? Ko ili šta vam je donijelo olakšanje ili pomoć?

Koje su vaše lične strategije koje bi u kritičkim situacijama smanjile stres?

Stretegije koje mogu umanjiti stres , prva pomoć

  • Indetificirajte, prepoznajte i verbalizirajte emocije ili se pokašajte izraziti kroz neku kreativnu aktivnost koja je u krugu vaših interesovanja
  • Budite tjelesno aktivni posebno u prva dva dana – odgovarajuće tjelesne vježbe naizmjenično sa odmorom ublažavaju neke tjelesne reakcije.
  • Potražite pomoć od pouzdanih ljudi, po mogućnosti birajte osobe koji vam pružaju veći osjećaj bliskosti i sigurnosti
  • Organizirajte svoje vrijeme Uvedite strukturu u toku dana. Planirajte naveće sutrašnje aktivnosti . Navečer napravite pregled postignutih aktivnosti. Koristite i samonagrađivanje. Ne pocjenjujte ni jednu aktivnost
  • Održavajte kontakt putem društvenih mreža sa posebno dragim osobama, razgovarajte sa njima o već  provjerenim informacijama sa pravim argumentim
  • Ako vam to posao dozvoljava nastavite raditi od kuće, pomozite svojim kolegama. Pomažući drugima pomažemo sebi.
  • Vodite dnevnik , jedinstvena prilika da poćnete pisati. Nemorate biti nadareni za pisanje. Samo budite iskreni. Nekada, poslije kada sve ovo prođe, ispred sebe imati listove neprocjenjive vrijednosti.
  • Izbjegavajte pitanja „zašto“, „da sam“
  • Praktikujete tehnike relaksacije i vježebe disanja (kratka psihoedukacija)
  • Pridržavajte se higijenskih pravila koje je preporučilo Ministarstvo zdravlja

Želite li da nešto dodate ili pitate?

Hvala vam što dijelite ovaj trenutak svog života tako pune patnjom. Ostajemo vam na raspolaganju, ja ili drugi  kolega ili kolegica  Možete na s kontaktirati na broj. Telefona:……….

U slučaju da imate napade intezivne panike koja duže traje , suicidalnih misli javite se u nadležni CMZ pri vašoj općini.

Korisnici usluga koji veće koriste neke psihofarmake sugerisati da koriste prema uputama nadležnog ljekara

Ovo su neke okvirne informacije koje bi trebali plasirati pri prvom konatktu. Naravno da znamo da je svaki slučaj specifičan i da ćemo pokušati maximalno iskoristiti svoja znanja i kompetencije i prilagoditi individualno svakom pojedincu.