Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

April 22, 2020

Izvještaj o održanom Simpoziju “Imunizacija u svakodnevnom praktičnom radu”

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i Zavod za javno zdravstvo FBiH  u saradnji sa partnerima UNICEF-om i Svjetskom zdravstvenom organizacijom organizirali su Školu imunizacije 1. Simpozij  pod naslovom „Imunizacija u svakodnevnom praktičnom  radu“ koji je održan 12.12. 2019. godine u hotelu Bosnia  u Sarajevu.

Cilj Simpozija bio je usvajanje novih i nadogradnja postrojećih znanja i razmjene iskustava o imunizaciji.

Simpoziju su prisustvovale ukupno 124 osobe: ljekari i medicinske sestre iz JUDZKS-a (službe porodične medicine, dispanzeri za predškolsku djecu, dispanzeri za školsku djecu i omladinu, specijalizanti), uposlenici Zavoda za javno zdravstvo FBIH, Zavoda za javno zdravstvo KS-a, medicinski stručnjaci  sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,  iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo , Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš”, Zavoda za transfuzijsku medicinu FBIH, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Doma zdravlja Mostar, privatnih zdravstvenih ustanova, kao i studenti iz udruženja BoHeMS-a.

Nakon održanog  Simpozija  učesnici su  dobili potvrde (certificate) o prisustvu ovom stručnom skupu. 

Simpozij je bodovan prema Pravilniku o trajnoj medicinskoj izobrazbi  Ljekarske/Liječničke  komore Kantona Sarajevo i Komora medicinskih sestara-tehničara.

Simpozij je koncipiran kroz niz  predavanja i diskusija na kojima su pozvani predavači  prezentirali aktuelne probleme  i  mogućnosti  poboljšanja imunizacije, jedne od najznačajnijih javnozdravstvenih preventivnih aktivnosti, u svakodnevom  stručnom radu utemeljennom na relevantnim naučnim i stručnim spoznajama o imunizaciji.

Teme i predavači na simpoziju bili su:  

 “Status imunizacije u europskom regionu i globalno” (dr. Mirza Palo)
 “Kontrola kvaliteta vakcina u BiH”  (prim. dr. sc. Dženita Softić, mr. ph.spec.)
 “Kliničke manifestacije vakcinama reventabilnih bolesti” (mr. sc. dr.Meliha Hadžović- Čengić,   spec. infektolog) “Imunizacija i prevencija bakterijskih bolesti” (doc. dr. sc. Sanjin Musa, spec.   epidemiolog)
 “Vakcinacija  djece s prirođenim srčanim anomalijama” (acc.prof. dr. sc. Senka   Mesihović- Dinarević, spec. pedijatar)
 “Pedijatrijska iskustva i smjernice poboljšanja provedbe imunizacije” (prof. dr. sc. Lutvo  Sporišević,   spec. pedijatar)  
 “Prezentacija mobilne aplikacije Moj kalendar imunizacije” (Fatima Čengić
 “Interpersonalna komunikacija o imunizaciji“ (prim. dr. Amra Junuzović-Kaljić, spec. pedijazar)
 “Značaj društvenuih mreža u promociji vakcinacije” (Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i   Bloger Društva za promociju prirodnih nauka “Nauka i  svijet”) “Epidemiološke karakterstike povećanog broja oboljelih od morbila u Kantonu Sarajevo u 2019.  godini” (prim. dr. sc.  Aida Pitić, spec. epidemiolog)  “Vakcinacija odraslih osoba” (prof. dr. Zaim Jatić, spec. porodične medicine) “Vakcinacija zdravstvenih radnika” (mr. sc. dr. Nataša  Trifunović, spec. porodične medicine)          “  
  • Evaluacija Simpozija:

Ukupna ocjena evaluacije Simpozija bila je 4,6; sadržaj i teme: 4, 7; uticaj na budući rad: 4,5; trajanje: 4,2; prostor za edukaciju; 4,7, tehnički uslovi za rad: 4.

            Zaključci:

  1. Imunizacija je najdjlotvornija, najsigurnija i najeeftinija  javnozdravstvena  aktivnost  u sprječavanju i nadzoru  vakcinnacijom preventabilnih bolesti.
  • Imunizacija je cjeloživotna preventivna aktivnost, tj. osim u dječijoj dobi bitan je potpun vakcinalni status trudnica, studenata, odraslih osoba i  zdravstvenih radnika.
  • U svakodevnom  praktičnom liječničkom radu potrebno je omogućiti pravovremen i potpun  vakcinalni status populacije u skladu s aktuelnim nacionalnim kalendarom imunizacija i uvažavajući medicinski opravdane kontraindikacije prema važećim stručnim smjernicama.
  • U slučaju nepotpunog vakcinalnog statusa što prije realizirati nadoknadu propuštenih doza vakcina, uvažavajući medicinski opravdane kontraindikacije, kako bi se što prije dostigao potpuni vakcinalni status kod pojedinca.
  • Potrebno je pažnju posvetiti imunizaciji pacijenata s hroničnim oboljenjima kako bi se uvažavajući opravdane kontraindikacije za vakcinaciju omogućila njihova vakcinacija u skladu s relevantnim   stručnim smjernicama.
  • Uvažavajući pozitivna iskustva niza zemalja u svijetu razmotriti uvođenje nekih vakcina (npr. vakcina protiv pneumokokne bolesti) u obavezni program imunizacije u našoj zemlji.
  • Unaprijediti/poboljšati sistem elektronskog dokumentiranja vakcinacije.
  • Unaprijediti/poboljšati sistem pozivanja i podsjećanja na imunizaciju.
  • Nužna je kontinuirana  edukacija zdravtvenih profesionalaca o imunizaciji  i partnerski odnos zdravstvenih profesionalaca, roditelja, prosvjentih djelatnika i cjelokupnog društva o svim dobrobitima vakcinacije.

U ime Organizacijskog odbora zahvaljujemo našim  partnerima UNICEF-u i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji  na podršci i  svima koji su na bilo koji način doprinijeli uspješnoj realizaciji Simpozija “Imunizacija u svakodnevnom praktičnom radu”.

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, Centar za NNID JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

            doc. dr. sc. Sanjin   Musa, Zavod za javno zdravstvo FBiH

Otvaranje Centra i Ambulante COVID-19

COVID – 19 Centar na lokalitetu Saraj-Polje i COVID-19 ambulanta u Domu zdravlja Ilidža biće otvoreni od sutra, 23.04.2020. godine i pružat će preglede, laboratorijsko i RTG dijagnosticiranje, te savjetovanja pacijenata sa sumnjom na infekciju od Korona virusa (COVID-19).

U okviru spomenutih lokaliteta biće aktivan i Call centar sa zadatkom informisanja, usmjeravanja, savjetovanja i naručivanja pacijenata na preglede.

Press služba JUDZKS

Govorom od doživljaja do jezika

Odabrala : doc.dr.sc. Sanela Tinjak, dipl.defektolog-logoped

objavljeno 22.04.2020.

DOŽIVLJAJ, GOVORNO-MOTORIČKA IGRA, POKRET-ZNAK, IGRAČKE, SLIKE, NAPISANE RIJEČI

Bogat porodični život daje djeci brojne temeljne doživljaje i sadržaje. U jaslicama i vrtiću djeca stečena iskustva dopunjuju. Za malu djecu, posebno onu koja kasne u govorno-jezičkom razvoju, važno je da se temeljni doživljaji/sadržaji oblikuju u govorno-motoričku igru i dramatizaciju. Govorno-motorička igra omogućuje tjelesno-afektivnu komunikaciju između odraslog i djeteta tokom koje nastaje intenzivna razmjena neverbalnih i verbalnih poruka. Tako dijete zadržava u svom sjećanju ne samo temeljni doživljaj nego i sav govorno-jezički materijal koji ide s njim „u paketu“. Kada je neki temeljni doživljaj/sadržaj obogaćen govorno-motoričkom igrom, obogaćen znakovima i proigran igračkama, može ga se nadopuniti slikom, crtežom, slikovnim simbolom, piktogramom, napisanim riječima….

Doživljaj:

Omogućite djetetu da se približi mački, da osjeti njezin miris, da dodirne njezino mekano krzno, da je hrani, da promatra načine na koji se kreće, kako lovi miša….

Govorno-motorička igra:

Igrajte se mačke. Budite mačka! Krečite se kao mačka….Mijačite, klečeći pijte mlijeko iz zdjelice na podu, predite, šunjajte se, nježno se grebite. Neka dijete bude mačka, a vi miš. Bježite!

Pokret kao znak:

Pomozite djetetu da zapamti pokret za milovanje (Kako miluješ macu?), pokret za grebanje, pokret za rep, šape, veliki pokret, mali pokret, pokret-simbol za mačku….

Igranje igračkama:

Na igrački-mački zajedno imenujte dijelove tijela pa se igrajte s njom kao da je živa: hranite je, milujte je, pokrivajte je….Napravite „mačku“ od klupka vune! Neka kockica bude igračka-mačka; napravite joj brkove! Zajedno pjevajte pjesmice o mački…

Slikovnice, slike, napisane riječi….:

Zajedno pokazujte, imenujte i opisujte slike mačke u slikovnicama. Koristite sliku mačke kao igračku-mačku koja se šunja, grebe, pijte mlijeko….pokažite djetetu gdje sve piše riječ „mačka“….Zajedno crtajte mačku…

Mijau….mijau

Mic, mic…

To je maca.

Ko je to?

Maca.

To je maca.

Miluj macu…

Kako miluješ macu…?

Ima rep.

Gdje ima rep?

Ima šape.

 Gdje ima šape?

Joj! Grebe maca!

Joj!

Ne brebati! Ne grebati!

Šunja se maca…

Pokaži kako se šunja…!

Ide maca. Ide maca.

Daj maci pa-pa!

Pa-pa, maca!

Pije mlijeko.

Pokaći kako pije!

Ko je to? Miš!

Mali miš. Mali miš.

Veeeelika mačka!

Pokaži kakva je mačka!

A miš?

Mačka lovi miša!?

Reci mišu: Bježi, bježi!

Bježi mišu! U rupu!

Miš se spasio!

Daj „bravo“!

Ko je lovio miša?

Gdje je sada miš?

Kako je mačka lovila miša?

Izvor:

Rade R (2006) Govorom od doživljaja do jezika. Peti znanstveni skup sa međunarodnim sudjelovanjem: „Istraživanje govora“, Zadar.

Da li ispravljati rani dječiji govor

doc.dr. sc. Sanela Tinjak, dipl.defektolog-logoped

Objavljeno: 22.04.2020.

          Period ranog dječijeg progovaranja, tj. do četvrte godine  je izuzetno osjetljiv i ranjiv period. Moglo bi se reći da nivo samopouzdanja koje dijete stiče ili ne stiče u tom periodu, dobrim dijelom doprinosi kasnijoj izgradnji ličosti. Iz ugla odrasle osobe, može se uočiti da ne bi bili baš oduševljeni ukoliko bi nam svaki dan neko blizak u negativnom kontekstu skretao pažnju na uobičajne radnje npr.način na koji hodamo, jedemo, gledamo  itd. Najvjerovatnije bi nakon mnogobrojnog ponavljanja, počeli preispitivati svoje ponašanje i pri svakoj toj aktivnosti počeli osjećati nelagodu.

           Apsolutno je dopušteno da rani dječiji govor bude nesavršen, a roditelj je dužan da ga potiče i ne ispravlja. Direktno korigovanje npr. „Ne kaže se tako…, kaže se ovako…. Hajde sad ponovi!“, ne samo da prekida komunikacijski krug, nego i odašilje lošu poruka djetetu koja mu kaže da nije dobar u tome što čini, da ga roditelj ne cijeni dovoljno, da ga se ruži, da nije voljen itd. Još teža situacija je ukoliko se dječiji govor uspoređuje sa nekim drugim djetetom koji je kao govornik napredniji. Ekspresivni govor i jezik mogu se razvijati samo aktivnim činom što nameće činjenicu da se on može razvijati samo putem njegovog aktivnog praktikovanja u raznim govornim situacijama i oblicima. Zadatak roditelja je da, što je duže moguće, održava taj komunikacijski krug i razmjenu informacija kako bi dijete doživjelo osjećaj prihvaćenosti kao govornika što će ga dodatno ohrabriti i graditi mu pozitivno govorno raspoloženje, ali i priliku da se govor doživi u različitim govornim situacijama kako bi se unaprijedilo razumijevanje govorno-jezičke poruke.

           Naravno, ukoliko roditelj smatra da razvoj govora i jezika nije u skladu sa hronološkim uzrastom djeteta, trebao bi se obratiti logopedu na procjenu. Međutim, praćenjem nekih „jednostavnih“ uputa, roditelj može dobrim dijelom utjecati na „zdravo“ govorno odrastanje djeteta.

Pođite od mjesta na kojem djeca jesu, gradite onime što imaju i pomozite im razviti ono što treba biti slijedeći korak u razvoju”  (Maria Aarts).

IZVOR:

Renata R (2014) Poticanje ranog govorno-jezičkog razvoja. FoMa, Zagreb

FACE TV donirala JU Dom zdravlja KS zaštitna odijela i vizire

JU Dom zdravlja KS u sklopu akcije Humana Face, dobila je deset zaštitnih odijela za timove u COVID-19 ambulantama, te 200 vizira domaće proizvodnje.

U ime menadžmenta Ustanove reporterskoj ekipi FACE TV koja je i dostavila spomenutu donaciju, zahvalila se dr. Amela Kečo, direktorica OJ Dom zdravlja Centar Vrazova.

  • Zahvaljujemo se vašoj cijenjenoj televizijskoj kući na ovoj donaciji koja je od izuzetne važnosti u borbi protiv pandemije virusa COVID-19. Drago nam je što se prepoznali naše potrebe i važnost posla kojeg u ovim danima pandemije obavljaju naši stručni timovi, kazala je Dr. Amela Kečo.

Press služba JUDZKS

Hitni medicinski timovi dobili 1.390 briseva

Hitni medicinski timovi JU Dom zdravlja KS dobili su od Zavoda za javno zdravstvo KS 1390 briseva.

 U utorak, 21.04.2020. godine H-timovi uradili su 82 brisa kod pacijenata sumnjivih na Korona virus (COVID-19), a JU Dom zdravlja KS za jedan dan zabilježila je i 4654 telefonska poziva građana Kantona Sarajevo.

Sve aktivnosti obavljaju se u cilju preventivnog djelovanja i suzbijanja pandemije Korona virusa (COVID-19), a samo u protekloj sedmici uzeta su 564 brisa pacijentima sumnjivim na COVID-19.

Press služba JUDZKS