Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. oktobra svake godine kako bi se naglasila ozbiljnost ovog stanja i visoka stopa obolijevanja, podigla svijest o prevenciji s ciljem edukacije kroz pravovremeno prepoznavanje faktora rizika te osigurala bolja i pravovremena medicinska skrb kao i odgovarajuća podrška oboljelima.
Sloganom Budi #Veći od moždanog udara (Be #GreaterThan>stroke), Svjetski organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation, WSO) podsjeća kako je obilježavanje Svjetskog dana moždanog udara ( World Stroke Day) prilika za podizanje svijesti o važnosti prevencije moždanog udara poznavajući vlastite faktore rizak kao što su: visok krvni pritisak, nepravilan rada srca ( fibrilacija atrija), pušenje, nepravilna prehrana i nedostatak fizičke aktivnosti.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj koji je uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljnog snadbijevanja određenih dijelova mozga kiseonikom i hranljivim materijama zbog čega dolazi do oštećenja, a potom i odumiranja nervnih ćelija u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestuje oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Od moždanog udara pretežno oboljevaju osobe u starijoj i srednjoj životnoj dobi. Učestalost je mnogo veća nakon 50-te godine života. Prema svjetskim podatcima 49% oboljelih su u dobi od 46-59 godine života, mada smo svjedoci da moždani udar nije rijedak ni u mnogo mlađoj životnoj dobi, a dešava se i kod djece.
Osim manje ili veće invalidnosti koju ostavlja iza sebe moždani udar je bolest koja daje i veliki procenat smrtnog ishoda a ona iznosi 25-30%.
Moždani udar se dijeli u dvije velike grupe:
– grupa ishemijskih moždanih udara i
– grupa hemoragijskih moždanih udara.
Ishemijski moždani udari su mnogo češći i čine 85% svih moždanih udara a razlikujemo moždani udar po tipu tromboze i oni čine 2/3 i po tipu embolije i oni čine 1/3 ishemijskih udara.
Hemoragijski moždanih udara čine oko 15% svih moždanih udara i oni se mogu manifestovati kao intracerebralni hematom koji nastaje kada se krv iz krvnog suda izlije u okolno tkivo mozga, i subarahnoidalno krvarenje koje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga.
Najčešći uzrok za nastanak i jednog i drugog tipa moždanog udara je ateroskleroza.
Simptomi moždanog udara su najčešće utrnulost, slabost ili oduzetost lica i polovine tijela, otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi ili potpuna nemogućnost govora, naglo nastali gubitak vida na jednom oku, naglo nastala glavobolja bez jasnog uzroka ili gubitak ravnoteže i gubitak svijesti.
Najpoznatiji uzroci nastanka na koje se može uticati su: pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, ishrana, stres, fizička neaktivost i debljina.
Postoje i faktori rizika na koje nije moguće uticati a to su: starosna dob, pol i genetsko naslijeđe.
Neke bolesti su često uzroci za nastanak moždanog udara i na njih se može uticati a to su: povišen krvni pritisak, srčana oboljenja, poremećaju ritma srčanog rada, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.
Otkrivanjem i tretmanom faktora rizika na koje je moguće uticati je veoma značajno jer je moguće u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara!
Be #GreaterThan > stroke – Budi # Veći od moždanog udara
https://www.world-stroke.org/world-stroke-day-campaign
https://www.world-stroke.org/world-stroke-day-campaign/world-stroke-day-2024
Pripremila: dr Nevena Petković, specijalista neurolog
