Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

29. septembar – Svjetski dan srca

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević

Ademira Pehlić, prof.

Svake godine 29. septembra obilježava se Svjetski dan srca čime se želi osvjestiti populacija na održavanje i unaprijeđenje zdravlja srca i krvnih žila.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana srca je “Koristi srce za svako srce”. Navedeno ukzuje da je potrebno koristiti znanje, suosjećanje i utjecaj kako bi pojedinac i zajednica imali najbolje mogućnosti za zdrav život. Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana srca poziva nas da vodimo brigu o zdravlju srca, prakticiramo zdrave životne navike i koristimo modernu digitalnu  tehnologiju fokusiranu na kotroli zdravlja srca i krvnih žila kao i da poklonimo pažnju zdravlja srca bližnjih i pojedinaca koji imaju povećani rizik za oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana srca fokusirana je na tri temelja:

  • Koristite srce za čovječanstvo

Ovim pristupom želi se omogućiti podjednak pristup liječenja i podrška oboljelim od kardiovaskularnih bolesti širom svijeta. Preko 75% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti javlja se u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, ali pristup dostupnosti zdravstvenoj usluzi može biti bilo gdje u svijetu. Uključivanjem u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao lokalne aktivnosti, omogućeno je širenje svijesti i pomoći u izmjeni nezdravih životnih stilova i stvaranju povoljnijih životnih uslova širom svijeta.

  • Koristite srce za prirodu

Zagađenje zraka uzrok je cca 25% smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tj. cca 7 miliona ljudi svake godine umire zbog posljedica zagađenja zraka. Potrebno je intenzivirati hodanje ili vožnju biciklom umjesto putovanja automobilom a dugoročne aktivnosti trebaju biti usmjerene na zakonske akte usmjerene na omogućavanje okoliša sa čistim zrakom. Svaki pojedinac može pridonijeti zdravijoj planeti na svoj način što će omogućiti poboljšanju i unaprijeđenju zdravlja srca i krnvih žila.

  • Koristite srce za sebe

Poznato je da psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog infarkta. Razgovor, vježbanje i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa. Odupiranjem štetnim mehanizmima suočavanjem i lošim navikama izazvanim stresom, možemo utjecati na povećanje zdravlja srca.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti, tj. prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji cca 19 miliona ljudi godišnje umire zbog kardiovaskualarnih bolesti, od čega su 4/5 uzrok srčani i moždani udar, a 1/3 srčanih udara je kod osoba mlađih od 70 godina.

Najznačajniji faktori rizika za nastanak kardiovaskualrnih bolesti su:

  • nemodificirajući faktori (dob, spol i naslijeđe),
  • modificirajući  faktori,
  • nezdrava ishrana,
  • nedovoljna tjelesna aktivnost,
  • sjedilačke navike (sedentarne navike),
  • izloženost nikotinskim proizvodima,
  • prekomjerna tjelesna masa i pretilost,
  • arterijska hipertenzija (povišeni krvni pritisak),
  • dislipidemija (povišene masnoće u krvi),
  • šećerna bolest,
  • prekomjerna izloženost stresu i drugi  fakori rizika.

Sistemskim pristupom izmjene loših životnih navika i kontrolom faktora rizika moguće je smanjiti kardiovaskularni rizik što uključuje:

  • održavanje poželjne tjelesne mase,
  • konzumiranje zdrave i uravnotežene hrane (voće, povrće, cjelovite žitarice; mahunarke, meso peradi, riba, manja količina crvenog krtog mesa,
  • izbjegavanje alkohola, smanjenje unosa bezalkoholnih napitaka i voćnih sokova, brze hrane, i dr.),
  • smanjenje unosa soli,
  • izbjegavanje izloženosti duhanskim proizvodima (stvoriti ambijent bez duhanskog dima),
  • dovoljno tjelesne aktivnosti,
  • smanjenje sjedilačkih navika,
  • dovoljna količina sna,
  • prakticiranje vještina umsjerenih na smjenje stresa,
  • redovna kontrola arterijskog pritiska, glukoze u krvi (GUK) i masnoća u krvi (lipidni profil).

Preventivne aktivnosti (primordijalna i primarna prevencija) trebaju početi od rane dječije dobe, odnosno prenatalno, i trebaju se nastaviti tokom čitavog životnog razdoblja.

Kotrolom faktora rizika od najranije dobi moguće je smanjiti prijevremene kardiovaskualrne bolesti, te će tako biti moguće utjecati na očuvanje kardiovaskularnog zdravlja ili smanjenje rizika za bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi.

Poster_dan_srca_2022

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS