Zašto se neki ljudi doimaju prirodno vitkim– u stanju su da jedu čizburgere, a da se pritom nikada ne udebljaju ni kilogram? I zašto se neki od nas – u redu, većina nas – znoje i započinju dijete, pa se još malo znoje i još su malo na dijeti, a nikada ne izgube dovoljno kilograma da dobiju tijelo kakvo žele?
Zbog toga što “prirodno vitki” ljudi, u stvari, žive po nizu zakona koji im osiguravaju da se nikada ne udebljaju. Usvojite ovih nekoliko pravila i smanjenje tjelesne težine će ići automatski.
ZAKON PRVI: Vitke osobe nikada nisu na dijeti
Možda ćete pomisliti da je to nemoguće, ali studije su pokazale da je broj jedan pretkazatelj budućeg debljanja činjenica da ste trenutno na dijeti. Dio razloga za to leži u tome što ograničavanje kalorija umanjuje snagu, gustoću kostiju i mišićnu masu – a mišić ima glavnu ulogu za sagorijevanje kalorija u vašem tijelu. Stoga, držeći dijetu vi, u stvari, predisponirate sebe za dodatno dobijanje na težini. I nedavna studija objavljena u časopisu Psychosomatic Medicine pokazala je da vođenje dnevnika ishrane može povećati nivoe stresa u vašem organizmu, što zauzvrat povećava nivoe hormona kortizola, a kortizol je povezan – dobro ste pretpostavili – sa povećanjem tjelesne težine.
ZAKON DRUGI: Vitke osobe ne jedu nemasnu hranu
Jedna evropska studija pratila je gotovo 90,000 osoba tokom nekoliko godina i otkrila da su učesnici koji su se trudili da jedu hranu “sa niskim udjelom masnoće” bili na istom riziku od gojaznosti kao i ljudi koji su jeli sve što su htjeli.
Masnoće vas ne čine debelim i tačka. Zaista, masnoće su nam potrebne u ishrani da bi nam tijelo preradilo određene hranljive materije, poput, recimo, vitamina A,D i E. A mnogi “nemasni” proizvodi su, u stvari, prepuni šećera, te, stoga, imaju i više kalorija nego svoji “punomasni” rođaci. Čak i Američko udruženje za srce tvrdi da oznake “nemasno” na proizvodima dovode do većeg konzumiranja nezdravih slatkiša. Masnoće vas duže drže sitim i zadovoljnim. Proizvodi sa oznakama “bez masnoće” samo će vas ubrzo gladne poslati prema frižideru, u potrazi za dodatnim količinama hrane.
ZAKON TREĆI: Vitke osobe sjednu kada jedu
U stvari, što češće sjedite dok jedete i uživate u hrani, mršaviji ćete biti.
Grčki naučnici nedavno su otkrili da kada jedete sporije i kada uživate u svom obroku, povećavaju se nivoi dva hormona koji uzrokuju osjećaj sitosti.
ZAKON ČETVRTI: Vitke osobe znaju šta će sljedeće pojesti
Holandski naučnici tvrde da tako što ćete isplanirati šta ćete sljedeće jesti možete brže smršati. Učesnicima studije naučnici su postavili sljedeće pitanje “Ako ogladnim u 16 sati, onda ću…?” Osobe koje su imale odgovor na to pitanje (naprimjer, “Pojest ću nešto badema”) uspješnije su izgubile višak tjelesne težine nego osobe koje nisu imale odgovor na to pitanje.
ZAKON PETI: Vitke osobe jedu više proteina (bjelančevina)
U nedavnoj evropskoj studiji, osobe koje su jele umjereno visoke količine bjelančevina dvaput su češće gubile na težini i održale tu novu tjelesnu težinu u narednom periodu nego osobe koje nisu unosile toliku količinu bjelančevina u organizam.
Studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine analizirala je različite jestive biljke i otkrila da je ishrana bogata bjelančevinama, a siromašna prerađenim škrobom (poput bijelog hljeba) najdjelotvornija kada je u pitanju smanjivanje tjelesne težine. Bjelančevine djeluju dvostruko: prvo, tijelo potroši više kalorija da bi ih provarilo; drugo, s obzirom da je tijelu potrebno duže da ih provari – i vi ćete osjećati sitost duže.
ZAKON ŠESTI: Vitke osobe više se kreću
Pritom ne mislim na penjanje na Kilimandžaro, učestvovanje u maratonu ili 24-satni boravak u fitnes studiju. Radije mislim na kratku vožnju biciklom (20 minuta troši 200 kalorija), šetnju (51 minuta troši 145 kalorija), hrvanje sa svojom djecom (za 22 minuta potroši se dodatnih 100 kalorija), ili pecanje (ode 150 kalorija za jedan sat – čak i više ako nešto i ulovite).
Jednostavno rečeno, ljudi u formi ostaju u formi kroz zabavu. Princip je jednostavan: izaberite nekoliko aktivnosti u kojima uživate, od bacanja štapa svom psu u parku ili kuglanja sa prijateljem/prijateljicom i naprosto ih češće radite. Prosječna osoba svaki dan donese 200 odluka koje utiču na njenu/njegovu tjelesnu težinu. Ako češće odaberete zabavnu opciju, vidjećete rezultate.
ZAKON SEDMI: Vitke osobe manje gledaju TV
Oko 18% osoba koje gledaju manje od dva sata televizije dnevno imaju indeks tjelesne mase (BMI) 30 ili više – što je prag gojaznost prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti SAD-a. Međutim, od onih koji gledaju više od 4 sata televizije dnevno, gotovo 30% je onih sa tako visokim indeksom tjelesne mase, pokazala je studija objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology.
Većina nas voli gledati TV. Međutim, sve stvari – umjereno. U studiji univerziteta University of Vermont, gojazni učesnici koji su skratili dnevno gledanje televizije napola (od prosječnih 5 sati na 2,5 sata) sagorijevali su dodatnih 119 kalorija dnevno. A druga studija koje je uključivala osobe koje su uspješno smršale, otkrila je da 63% njih gledalo manje od 10 sati TV programa sedmično. I za kraj, australijski naučnici nedavno su otkrili da svaki sat proveden ispred televizije skraćuje život za 22 minuta!
U redu je ponekad prekršiti ova pravila, samo ne dopustite da vam to pređe u naviku!
PRILAGOĐENO SA: YAHOO HEALTH, autori David Zinczenko & Matt Goulding, septembar 2011., http://www.yahoo.com
