Aktivnosti koje se mogu praktikovati dok je osoba u samoizolaciji

SAMOIZOLACIJA JE STROGA  OBAVEZA za određeni broj pojedinaca u trenutnim vandrednim dešavanjima. S psihološkog aspekta to je jedno posebno stanje koje osoba može doživjeti kao da je zarobljena, bespomoćna, izolirana i stigmatizirana. Nekim osobama pada znatno teže, doživljavaju to kao kaznu, dok se neki na nju lakše adaptiraju. Izuzimajući postupke koje osoba treba sprovoditi sa medicinskog aspekta ( provjetravanje, mjerenje temperature, redovno javljanje epidemiološkoj službi) osoba može to vrijeme iskoristiti i popuniti  mnogim i raznolikim jednostavnim ali i kreativnim aktivnostima.

1. Prihvatite svoje trenutne osjećaje straha i anksioznosti, to je normalna reakcija na nesvakidašnja događanja.
2. Pokušajte razviti empatiju prema osobama i ljudima koji su možda prije ove situacije bili prinuđeni biti u jednoj vrsti samoizolacije (npr. Osobe sa invaliditetom)
3. Budite tjelesno aktivni posebno u prva dva dana – odgovarajuće tjelesne vježbe naizmjenično sa odmorom ublažavaju neke tjelesne reakcije. Možete pronaći vježbe 5 Tibetanaca ili jednostavno presložiti ormar. Očistiti kuhinju.
4. Organizirajte svoje vrijeme – budite zaposleni. Uvedite malo strukture u toku dana. Planirajte naveće sutrašnje aktivnosti . Kada legnete u krevet napravite pregled postignutih aktivnosti. Koristite i samonagrađivanje. Ne podcjenjujte ni jednu aktivnost.
5. Održavajte kontakt putem društvenih mreža sa posebno dragim osobama, razgovarajte sa njima o već provjerenim informacijama sa pravim argumentima.
6. Ako vam to posao dozvoljava nastavite raditi od kuće, pomozite svojim kolegama. Pomažući drugima pomažemo sebi.
7. Vodite dnevnik , jedinstvena prilika da počnete pisati. Ne morate biti nadareni za pisanje. Samo budite iskreni. Nekada, poslije kada sve ovo prođe, ispred sebe imati listove neprocjenjive vrijednosti.
8. Jedite redovno, kvalitetno, zdravo bez prejedanja.
9. Izbjegavajte ublažavati stres pretjeranim pijenjem alkoholnih pića , nikotina.
10. Ako osjetite naglašenije simptome panike , straha. Imate suicidalna razmišljanja javite se nadležnoj zdravstvenoj ustanovi.

POKUŠAJMO SHVATITI SAMOIZLOCIJU KAO POSTUPAK KOJIM ŠTITIMO SEBE ALI I DRUGE MOŽDA NEKO DIJETE ILI TRUDNICU. PERIOD KADA MOŽEMO MALO ODMORITI, UPOZNATI BOLJE SVOJE BLISKE OSOBE I PORAZGOVARATI SAMI SA SOBOM.

AKO SPASIMO JEDNU OSOBU KAO DA SMO SPASILI ČITAV SVIJET

dipl.psiholog Minheta Nefić