Arhiva novosti iz Ustanove 2019

Dogovoreno vanjsko ocjenjivanje 12 timova porodične medicine

Prof. dr. Mehmed Kulić, v.d. generalnog direktora JUDZKS, održao je 3. juna 2019. godine sastanak sa direktorom AKAZ-a doc. dr. Ahmedom Novom i pomoćnikom generalnog direktora za Organizaciju i poboljšanje kvaliteta i sigurnosti, mr. sci. med. prim. dr Milanom Miokovićem.

Na sastanku je dogovorena vanjska ocjena za 12 timova porodične medicine koji su izgubili certifikacijski status. Vanjska ocjena će se održati u junu 2019. godine.

Tom prilikom razgovaralo se i o daljim aktivnostima koji se odnose na uspostavu i poboljšanje kvaliteta i sigurnosti u JU Dom zdravlja KS, te je jedan od zaključaka sastanka da je potrebna još tješnja saradnje između AKAZ-a i naše ustanove.

Sastanak je protekao u odličnoj atmosferi i postignut je visok nivo saglasnosti u svim bitnim pitanjima koji se odnose na ovu problematiku.

Press služba JUDZKS

Dipl.soc. Arman ŠARKIĆ

31. maj – Svjetski dan bez duhana

Duhan i zdravlje pluća

Svake godine za 31. maj, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i svjetski partneri obilježavaju Svjetski dan bez duhana (World No Tobacco Day). Godišnja kampanja je prilika da se podigne svijest o škodnim i smrtonosnim posljedicama korištenja duhana i izloženosti duhanskom dimu i prilika da se obeshrabri korištenje duhana u bilo kojem obliku.

Fokus Svjetskog dana bez duhana 2019. godine je na “duhanu i zdravlju pluća”. Kampanja će podići svijest o:

  • negativnom uticaju duhana na zdravlje pluća kod ljudi, od uzrokovanja raka do hroničnih respiratornih oboljenja,
  • osnovnoj ulozi koja pluća imaju za zdravlje i blagostanje svih ljudi.

Kako duhan ugrožava zdravlje pluća ljudi širom svijeta

Svjetski dan bez duhana 2019. će se fokusirati na višestruke načine na koje izloženost duhanu utiče na zdravlje pluća ljudi širom svijeta. Oni su:

Rak pluća. Pušenje duhana je primarni uzrok raka pluća, odgovoran za više od dvije trećine slučajeva raka pluća globalno. Izloženost duhanskom dimu u kući ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestankom pušenja može se smanjiti rizik od raka pluća – nakon 10 godina od prestanka pušenja, rizik od raka pluća opada za pola u odnosu na rizik kod pušača.

Hronična respiratorna bolest. Pušenje duhana vodeći je uzrok hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB), stanja kada nakupljanje gnojnog šlajma u plućima rezultira bolnim kašljem i velikim poteškoćama prilikom disanja. Rizik od dobijanja HOPB-a je posebno visok kod osoba koje rano započnu sa pušenjem, pošto duhanski dim značajno utiče na smanjenje razvoja pluća. Duhan također pogoršava astmu, što dovodi do ograničavanja aktivnosti i doprinosti razvoju invalidnosti kod ljudi. Rani prestanak pušenja je najdjelotvorniji način smanjivanja razvoja HOPB-a i poboljšanja astmatičnih simptoma.

Uticaj tokom cijelog životnog ciklusa. Djeca koja su još u maternici bila izložena toksinima duhanskog dima, zato što je majka pušila ili je bila izložena duhanskom dimu, često imaju umanjen razvoj i funkciju pluća. Mala djeca izložena duhanskom dimu su na riziku od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, kao i učestalih upala donjih disajnih puteva. Procjenjuje se da globalno 165.000 djece umre prije 5 godine života od infekcija donjeg respiratornog sistema uzrokovanih duhanskim dimom. Djeca koja dožive odraslu dob nastavljaju imati zdravstvene probleme zbog izloženosti duhanskom dimu, jer učestale infekcije donjih disajnih puteva u ranom djetinjstvu značajno povećavaju rizik od razvoja HOPB u odrasloj dobi.

Tuberkuloza. Tuberkuloza (TB) oštećuje pluća i smanjuje plućnu funkciju, a duhanski dim to još više pogoršava. Oko jedne četvrtine svjetske populacije ima latentnu tuberkulozu, zbog čega su na većem riziku od razvijanja aktivne bolesti. Osobe koje puše dvaput češće obolijevaju od tuberkuloze. Aktivna tuberkuloza, uz štetni uticaj duhanskog dima na zdravlje pluća, značajno povećava rizik od invaliditeta i smrti zbog kolapsa respiratornog sistema.

Zagađenost zraka. Duhanski dim predstavlja veoma opasan oblik zagađenja unutrašnjeg zraka; on sadrži preko 7000 hemikalija, od kojih se za 69 zna da uzrokuju rak. Iako dim može biti nevidljiv i bez mirisa, on može ostati u zraku čak do 5 sati, te tako povećati rizik od raka pluća, hroničnih respiratornih bolesti i umanjenja plućne funkcije kod osoba koje su mu izložene.

Ciljevi kampanje Svjetski dan bez duhana 2019.

Najdjelotvornija mjera za poboljšanje zdravlja pluća je smanjivanje korištenja duhana i izloženosti duhanskom dimu. Međutim, kod velikog dijela opće populacije, a posebno kod pušača, znanje o uticaju pušenja duhana i izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća je u nekim zemljama veoma slabo. Bez obzira što postoje snažni dokazi o štetnosti duhana na zdravlje pluća, potencijal koji kontrola duhana može imati na poboljšanje zdravlja pluća je još uvijek potcijenjen.

Kampanja Svjetskog dana bez duhanskog dima 2019. godine podizaće svijest o:

  • rizicima koje sa sobom nosi pušenje duhana i izloženost duhanskom dimu;
  • posebnim opasnostima pušenja duhana po zdravlje pluća;
  • velikom broju smrtnih slučajeva i bolesti širom svijeta od plućnih bolesti uzrokovanih duhanom, uključujući hronične respiratorne bolesti i rak pluća;
  • novim dokazima o vezi između pušenja duhana i smrtnog ishoda kod tuberkuloze;
  • posljedicama izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća osoba svih starosnih grupa; 
  • značaju plućnog zdravlja za ostvarivanje cjelokupnog zdravlja i blagostanja;
  • provodivim akcijama i mjerama koje ključni dijelovi populacije, uključujući javnost i vlade, mogu poduzeti da smanje rizike koje duhan predstavlja za zdravlje pluća.

Duhan

Ključne činjenice

  • Duhan ubije gotovo polovicu korisnika duhanskih proizvoda.
  • Duhan ubija više od 7 miliona ljudi svake godine. Više od 6 miliona tih smrtnih slučajeva rezultat su direktnog korištenja duhana, dok je oko 890.000 rezultat izloženosti nepušača duhanskom dimu.
  • Oko 80 % od 1,1 milijarde pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim ili srednjim primanjima.

Prilagođeno sa: https://www.who.int/news-room/events/detail/2019/05/31/default-calendar/world-no-tobacco-day, 29.05.2019.

Održana edukacija “Kinesiotaping”

Dana 16. maja 2019. godine, u sali za edukacije OJ Dom zdravlja Centar održana je edukacija u okviru realizacije Plana intramuralne edukacije za 2019. godinu u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo za Centar za fizikalnu rehabilitaciju.

Predavanje na temu “Kinesiotaping” održao je mr.sci. Dženan Pleho, dipl. fizioterapeut.

Edukaciji je prisustvovalo ukupno 26 fizioterapeuta i medicinskih sestara/tehničara različitih službi OJ Dom zdravlja Centar, koji su predavanje evaluirali ocjenom 4,98, uz komentare da je edukacija bila veoma interesantna, korisna i primjenljiva u svakodnevnom radu.

Edukacija je bodovana od strane Komore diplomiranih zdravstvenih inžinjera svih profila FBiH.

CENTAR ZA NNID

Obilježeni Dana Kantona 2019. u JUDZKS

I ove godine, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo je učestvovala u obilježavanju Dana Kantona sa brojnim predavanjima na teme poput zdrave ishrane, značaja vakcinacije, kontrole dijabetesa, prevencije ovisnosti, očuvanja mentalnog zdravlja i dr, a koja su održana u školama, mjesnim zajednicama i udruženjima širom Kantona Sarajevo.

Ovdje možete pogledati detaljni Program obilježavanja Dana Kantona 2019. u JUDZKS.

REALIZIRANA SU SLJEDEĆA PREDAVANJA:

06.05.2019.

– OŠ Edhem Mulabdić – Stari Grad      

  • „Trauma zuba i kako je spriječiti“ – dr. Nudžejma Čengić, specijalista dječije i prev. stomatologije

– JU Djeca Sarajevo, vrtić Leptirić – Centar

  • Sretan osmjeh sa zdravim zubima – igraona“ – predavači Bašić Ešpek dr. Elmedina, specijalista dječije i prev. stomatologije, Mustafić Hatema, dipl. med.sestra

OŠ Avdo Smajlović – Novi Grad

  • Prevencija ovisnosti o internetu“predavač Durmišević Denial, med. teh.

     – Sala za edukacije Hadžići

  • „Deformiteti kičmenog stuba“ – predavač Sead Kojić, mr. dipl. fizioterapeut

OŠ Zaim Kolar – Trnovo

  • „Spolno prenosive bolesti“ – predavač Hromo Amina, medicinska sestra
  • „Vakcinacija kod djece, značaj“ – predavač Mehmedagić dr. Amra

– Ambulanta Podlugovi – Ilijaš

  • „Fizička aktivnost i ishrana kod pacijenata oboljelih od dijabetesa i hipertenzije“ predavač: Fazlić Edina, medicinska sestra

07.05.2019.

– OŠ Edhem Mulabdić – Stari Grad

  • „Uticaj ishrane na zdravlje zuba i usne šupljine“ – predavač Šiljak Rašidović dr Edisa

– Udruženje Generacije – Stari Grad

  • „Gastritis, ulcerozna promjene na želucu i značaj gastroskopije“ – predavač Fetahović dr Nermina

– Edukativni centar – Centar

  • „Diabetes mellitus“ – predavači mr sci.dr Nataša Trifunović i Mirsada Sadiković, dms

– MZ Sokolović Kolonija – Ilidža

  • „Dijabetes mellitus i komplikacije“ – predavač Laličić Damir, medicinski tehničar

– MZ Kobilja glava – Vogošća

  • „HOPB i prestanak pušenja“ – predavač Topčić dr Edina i Omanović Selma, medicinska sestra

OJ DZ Hadžići

  • Dani otvorenih vrata- za učenike završnih razreda osnovnih škola – organizator Agnesa Lihovac, dipl.m.s.

08.05.2019.

– OŠ Edhem Mulabdić – Stari Grad

  • „Vakcinacija i njen značaj“ – predavač dr Mirela Čizmić, doktor medicine

– Centar za mentalno zdravlje u OJ DZ Centar

  • „Mentalno zdravlje i stigma“- Izložba i radovi korisnika usluga sa predavanjem – predavači i organizatori prim.mdr.sci.med.dr. Ivanka Hižar, spec. neuropsihijatar i Muratspahić Elvedina, dipl.m.s.

OŠ Osman Nakaš – Novi Grad

  • „Čist zub – zdrav zub“ – predavač dr Samira Smajlagić, spec. dječije i preventivne stomatologije

OŠ „Aneks“ – Novi Grad

  • „Deformiteti kičmenog stuba“ – predavač Asafa Kukan, dipl. fizioterapeut

– Centar za mentalno zdravlje – Ilidža

  • Dani otvorenih vrata – tema „Anksioznost kod mladih“ – predavači Hadžić Mirela, dipl. psiholog, Ibrišagić Hajrija, dipl. psiholog i Fazlagić Emir, medicinski tehničar

– Stomatološka služba – Ilidža

  • „Uloga stomatološke sestre u prevenciji oralnog zdravlja i radu stomatološkog tima“ – predavač Rožajac Elma, dipl.m.s.i dr Džuho Muratagić Ifeta, spec. dječ. i preventivne stom.

OŠ Izet Šabić – Vogošća

  • „Demonstracija oralnog zdravlja“ – predavač Samra Koradžić Zuban

– Centar za mentalno zdravlje – Hadžići

  • Prodajna izložba radova korisnika CMZ i predavanje na temu „Uloga i značaj CMZ“ – predavač Nesiba Pepić, dipl. socijalni radnik

Sala Općine Trnovo

  • „Hipertenzija; Dijabetes melitus“ uz mjerenje TA i ŠUK – predavači Amina Hromo, med.ses. i Mehmedagić dr. Amra, dr. medicine

09.05.2019.

– Udruženje Generacija – Stari Grad

  • „Alchajmerova bolest“ – predavač prim.dr Hadžisalihović Mersa, specijalista psishijatar

– Stomatološka služba – Centar

  • Dani otvorenih vrata – Profesionalna orjentacija djece iz Doma Bjelave

– Dom Bjelave – Centar

  • „Vršnjačko nasilje“ – predavači Zumreta Homorac, dipl. med. sestra i Amela Rovčanin, dipl. med. sestra

– OŠ Meša Selimović – Novi Grad

  • Gojaznost i prekomjerna upotreba šećera“ – predavač Maja Havić

OŠ Porodice ef. Ramić – Vogošća

  • „Demonstracija oralnog zdravlja“ – predavač Samra Koradžić Zuban

– OŠ Stari Ilijaš – Ilijaš

  • „Važnost ishrane u prevenciji karijesa“ – predavač Salkić dr Ehlimana

Održana edukacija “Kontrola infekcije” u svim domovima zdravlja

„Kontrola infekcije“ naziv je edukacije koja je počela 17. aprila u OJ DZ Vogošća i Ilijaš, a koja je održana u svim organizacionim jedinicama JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo do 23. aprila 2019. godine.

Teme edukacije bile su: „Higijena i dezinfekcija ruku i radnih površina“, „Čišćenje, dezinfekcija i dekontaminacija prostorija“, „Bezbjedno uklanjanje infektivnog otpada“ i „Sterilizacija“.

Dezinfekcija i higijena spadaju u važne mjere zdravstvene zaštite i svrstavaju se u red bitnih protivepidemijskih mjera protiv zaraznih bolesti, zaključak je navedenih predavanja koje je vodila Mediha Zulić, referent za infektivni otpad u JUDZKS, dipl.med.sestra.

Predavanjima su prisustvovali timovi porodične medicine i radnice na održavanju higijene svih organizacionih jedinica Ustanove.

Stručni sastanak povodom Evropske sedmice imunizacije

Povodom obilježavanja Evropske sedmice imunizacije, u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo 29. aprila 2019. godine održan je stručni sastanak na inicijativu Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, kojem su prisustvovali pedijatrijski timovi, timovi školske medicine, uposlenici porodične medicine i uposlenici Higijensko-epidemiološke službe JUDZKS.

Tokom sastanka održane su sljedeće prezentacije, koje su bile propraćene diskusijom i pitanjima prisutnih:

  • “Aktivnosti Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo tokom epidemije morbila u 2019. godini” dr. Anisa Bajramović, voditelj Odjela za imunizaciju ZZJZKS
  • “Preporuke Vijeća Evrope za unapređenje imunizacije” prim.dr.med.sci. Aida Pitić, šef RJ za epidemiologiju ZZJZKS
  • “Iskustva iz prakse pedijatra za unapređenje imunizacije” doc.dr. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar, JUDZKS
  • “Prijava postvakcinalnih reakcija u skladu sa novim Pravilnikom o načinu provedbe obaveze imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti, te o osobama koje se podvrgavaju toj obavezi” Denis Đurović, dipl.san.ing., odgovorni tehničar, RJ za Epidemiologiju ZZJZKS

O Evropskoj sedmici imunizacije

Ove godine, od 24.04. do 30.04.2019. godine obilježava se Svjetska sedmica vakcinacije sa ciljem ukazivanja da kompletan vakcinalni status omogućava zaštitu svih generacija od različitih zaraznih bolesti, koje se jedino mogu spriječiti vakcinacijom.

Vakcinacija je jedno od najvećih medicinskih dostignuća modernog doba, koja godišnje spašava cca tri miliona ljudskih života, odnosno vakcinacijom je spašeno i spašava se više života nego bilo kojom medicinskom intervencijom. Zahvaljujući vakcinaciji kao najefikasnijoj, najsigurnijoj i najkvalitetnijoj medicinskoj intervenciji, eliminirane su velike boginje, skoro u potpunosti eradicirana je dječija paraliza, a smanjena je  učestalost i drugih zaraznih bolesti, što omogućuje bolju kvalitetu života i produženje očekivanog trajanja života.

Kontinuirana i sveobuhvatna vakcinacija prema strategiji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) omogućava efikasnu i sigurnu zaštitu pojedinaca i cjelokupne zajednice od različitih zaraznih bolesti, a vakcinisane osobe omogućuju zaštitu od zaraznih bolesti i  nevakcinisanih pojedinaca, koji se radi rane životne dobi ne vakcinišu ili imaju realne kontraindikacije, te se nisu mogli vakcinisati. Vakcinacija je jedini mogući način sprečavanja zaraznih bolesti i mogućih ozbiljnih komplikacija, te niži obuhvat pojedinaca vakcinacijom (<90% kod skoro svih datih vakcina, osim <95% kod vakcinacije protiv ospica/krzamka, zaušnjaka i rubele) će dovesti do niske procijepljenosti, nekvalitetnog kolektivnog imuniteta i ponovne pojave zaraznih bolesti koie se jedino vakcinacijom mogu spriječiti. Odbijanje ili odlaganje imunizacije dovodi do niske procijepljenosti  što se posljednjih godina dešava u FBiH, te ovisno o području imamo manju ili veću učestalost do epidemijskih razmjera morbila (krzamak ili ospice).  

Prema SZO, protivnici vakcinacije su jedna od deset stvari koje najviše ugrožavaju zdravstveni sistem.

Ovogodišnja Svjetska sedmica vakcinacije fokusirana je na temu #Zaštićeni zajedno: #VakcineDjeluju“.

Ukazuje se na efikasnost vakcina u očuvanju zdravlja i sprečavanju oboljevanja od zaraznih bolesti od novorođenačke do starije dobi diljem svijeta. Odaje se priznanje herojima vakcinacije (roditelji, zdravstveni stručnjaci, kreatori zdravstvenih politika i istraživači vakcina i ostalima koji ukazuju na značaj vakcinacije utemeljen na naučnim dokazima) koji su zaslužni za podizanje svijesti o važnosti vakcinacije u čuvanju zdravlja i života.  

Ističe se pet koraka za zdravlje pojedinca i zajednice:

  • Potrebno je vakcinisati sebe i svoje bližnje svaki put i pravovremeno;
  • Ako negdje putujete treba povjeriti vakcinalni status i treba se vakcinisati od vakcinacijom preventabilne bolesti uvažavajući u koju zemlju putujete;
  • Razgovarajte s prijateljima o korisnosti vakcinacije u sprečavanju zaraznih bolesti;
  • Svaka registrovana vakcina prošla je stroge kontrole i testiranja u cilju sigurnosti i njene efikasnosti za osobu kojoj se daje;
  • Zdravstveni stručnjak tokom svakog pregleda pacijenta treba povjeriti vakcinalni status od dječije dobi do odrasle dobi i prema potrebi nadoknaditi propuštene vakcine.    

Ovogodišnjom kampanjom ponovno se podsjeća da je vakcinacija osnovno pravo pojedinca na zdravstvenu zaštitu, ali i zajednička odgovornost svakoga od nas za zaštitu javnoga zdravlja, uz slogan “Spriječi. Zaštiti. Cijepi.” („Prevent. Protect. Immunize.“).

U DZ Vogošća održana predavanja “Anafilaksa” i “Reanimacija”

Dana 18. aprila 2019. godine, u sali za edukacije OJ Dom zdravlja Vogošća održana je edukacija u okviru realizacije Plana intramuralne edukacije za 2019. godinu u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo za Službu porodične medicine.

Predavanje na temu “Anafilaksa” održala je dr. Ehlimana Ibrahimović, spec. porodične medicine, dok je predavanje sa praktičnim prikazom na temu “Reanimacija” održala diplomirana medicinska sestra Suada Šehović.

Edukaciji je prisustvovalo ukupno 29 ljekara i medicinskih sestara/tehničara iz Službe porodične medicine OJ Dom zdravlja Vogošća, koji su predavanja evaluirali najvišom ocjenom 5.0, uz komentar da je edukacija bila veoma kvalitetna, koncizna i stručna, ali uz želju da se poboljšaju prostor za edukaciju i tehnički uslovi.

Edukacija je bodovana od strane Komore medicinskih sestara-tehničara Kantona Sarajevo.

CENTAR ZA NNID

Održano predavanje “Značaj UZ dijagnostike u PZZ”

Dana 10. aprila 2019. godine, u sali za edukacije OJ Dom zdravlja Centar održana je edukacija u okviru realizacije Plana intramuralne edukacije za 2019. godinu u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Predavanje na temu “Značaj ultrazvučne dijagnostike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti” održala je mr.sci.med.dr. Lejla Bezdrob-Mulahusić, spec. dijagnostičke radiologije.

Edukaciji su prisustvovala ukupno 22 ljekara i medicinske sestre/tehničari, uposlenici različitih službi primarne zdravstvene zaštite JUDZKS, koji su predavanje evaluirali najvišom ocjenom 5.0.

CENTAR ZA NNID

7. april – Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan zdravlja je globalni dan svjesnosti o značaju zdravlja koji se obilježava svake godine 7. aprila, pod sponzorstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Ove godine, tema Svjetskog dana zdravlja je univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom. Ciljevi kampanje su da se unaprijedi razumijevanje univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom i značaja primarne zdravstvene zaštite kao njenog temelja, kao i da se iniciraju aktivnosti pojedinaca, kreatora politika i zdravstvenih radnika koje bi pomogle da univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom postane realnost za sve.

KLJUČNE PORUKE

  • Zdravlje je ljudsko pravo; vrijeme je za zdravlje za sve.
  • Znamo da je univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom moguća, hajde da je ostvarimo!
  • Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom znači da sve osobe imaju mogućnost pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama koje su im potrebne, kada i gdje su im potrebne, bez finansijskih poteškoća.
  • Najmanje polovica svjetskog stanovništva ne ostvaruje zdravstvene usluge koje su im potrebne.
  • Oko 100 miliona osoba svake godine padne u ekstremno siromaštvo zbog troškova vezanih za zdravlje.
  • Ali, ko su te osobe i kako im možemo pomoći? Da bismo dobili bolju sliku ko ne dobija adekvatnu zdravstvenu zaštitu, potrebni su nam podaci o spolu, starosnoj dobi, dohotku, lokaciji, obrazovanju i drugim faktorima koji utiču na pristup zdravstvenim uslugama.
  • Zdravlje je ljudsko pravo; svako treba imati informacije i usluge koje su im potrebne da brinu o vlastitom zdravlju i zdravlju svojih porodica.
  • Kvalitetna, pristupačna zdravstvena zaštita je osnova univerzalne pokrivenošću zdravstvenom zaštitom.
  • Nepouzdana i nekvalitetna zdravstvena zaštita uništava živote i godišnje košta svijet bilione dolara, stoga moramo uraditi više da unaprijedimo kvalitet i sigurnost zdravstvenih usluga širom svijeta.
  • Primarna zdravstvena zaštita treba predstavljati prvi kontakt sa zdravstvenim sistemom gdje pojedinci, porodice i zajednice mogu primiti najveći dio zdravstvene zaštite – od promocije i prevencije, do liječenja, rehabilitacije i palijativne njege – i to što je bliže moguće mjestu njihovog prebivališta i rada.
  • U svojoj osnovi, primarna zdravstvena zaštita tiče se brige o ljudima i pomaganju da poboljšaju svoje zdravlje ili održe svoje blagostanje, a ne samo liječenja pojedinačnog oboljenja ili stanja.
  • Primarna zdravstvena zaštita pokriva većinu Vaših zdravstvenih potreba tokom života, uključujući usluge poput skrininga na zdravstvene probleme, vakcinacije, informacija o tome kako spriječiti oboljenja, planiranja porodice, liječenja kratkotrajnih i dugotrajnih oboljenja, koordinacije sa drugim nivoima zdravstvene zaštite, i rehabilitacije.
  • Primarna zdravstvena zaštita je troškovno efikasan i ravnopravan način pružanja zdravstvenih usluga i pomaže državama prilikom napredovanja prema univerzalnoj pokrivenošću zdravstvenom zaštitom.
  • Zdravstveni sistem sa snažnom primarnom zdravstvenom zaštitom osigurava bolje zdravstvene ishode, troškovno je efikasan i unapređuje kvalitet zdravstvene zaštite.
  • Zdravstveni radnici imaju ključnu ulogu u educiranju pacijenata o tome kako brinuti o vlastitom zdravlju, koordiniranju njege i zagovaranja potreba svojih pacijenata kod menadžera zdravstvenih ustanova i kreatora politika.
  • Radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti posjeduju dugotrajnu i povjerljivu vezu sa svojim pacijentima i poznaju njihovu anamnezu – posjedovanje cjelokupne slike pomaže im da poboljšaju njegu i uštede finansijska sredstva.
  • Radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti poznaju tradicije, kulture i običaje svojih zajednica, što ih čini nezamjenljivim u slučajevima pojave epidemija ili vanrednih stanja.
  • Da bismo učinili zdravlje za sve realnošću, potrebno je sljedeće: pojedinci i zajednice koji imaju pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti da mogu brinuti o vlastitom zdravlju i zdravlju svojih porodica; stručni zdravstveni radnici koji pružaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u čijem se središtu nalazi pacijent; i kreatori politika koji su posvećeni ulaganju u primarnu zdravstvenu zaštitu.

22. mart – Međunarodni dan voda: kako se nositi sa nestašicom pitke vode

Tri-četvrtine planete Zemlje pokriveno je vodama, ali samo mali djelić toga čini pitka voda. Od toga, 70 % vode koja se sabire koristi se za poljoprivredu, a u nekim zemljama u razvoju, taj procenat iznosi čak i 95 %. Istovremeno, potražnja za vodom sve više raste. Predviđa se da će do 2030. godine, Zemlju naseljavati oko 8,1 milijardi ljudi, a da će se potražnja za vodom povećati za 55 % u odnosu na potražnju iz 1998. godine. U isto vrijeme, biće potrebno više vode da se osigura osnovna sanitacija, proizvede energija, te održe rastući gradovi i industrija.

U jednom industrijaliziranom gradu koji je dobro snabdjeven vodom, puštanje vode u wc školjci u prosječnom domaćinstvu šalje oko 50 litara vode u kanalizaciju. A opet, više od 1 od 6 osoba na svijetu – 1,1 milijarda – nema pristup količini od 20-50 litara čiste vode dnevno, što po UN-u predstavlja minimum da jedna osoba zadovolji svoje osnovne potrebe kada je u pitanju pijenje, kuhanje i čišćenje. Dvije od pet osoba nemaju pristup ispravnom kanalizacionom sistemu, a 3 800 djece dnevno umre od bolesti uzrokovanih nedostatkom čiste vode i ispravnog sistema za otpadne vode. (Izvor: Ujedinjene Nacije)

Jedno od najvećih bogatstava Bosne i Hercegovine je upravo voda, što potvrđuju podaci Svjetskog instituta za prirodne resurse (World Resources Institute) iz 2001. godine koji govore da su ukupni godišnji obnovljivi vodeni resursi u BiH (riječni tokovi i dopunjavanje podzemnih voda) u 2000. bili preko dva puta veći od evropskog prosjeka, a skoro 15 puta veći od ukupnih mađarskih resursa (WRI, 2000). U toku rata došlo je do velikog smanjenja zagađivanja vode, ali i pored toga, kvalitet vode u mnogim rijekama je nezadovoljavajući (samo 3 % rijeka u BiH je potpuno nezagađeno). Emisija organskih zagađivača vode u 1996. godini bila je 250 puta niža nego u Njemačkoj, ali je ista emisija po radniku bila 1,5 puta viša (WRI, 2000). (Izvor: World Resource Institute 2001, http://enrin.grida.no/htmls/bosnia/bosnia2002/freshwaterb.html)

Nekoliko načina da smanjite potrošnju vode

 

1. Provjerite da li voda u wc školjci curi

2. Nemojte koristiti WC kao kantu za opuške ili maramice
Svaki put kada pustite vodu za opuškom cigarete, maramicom ili drugim komadićima smeća, protraćite nekoliko litara vode. Osim toga, ako možete, kupite manji rezervoar za vodu u wc-u i tako ćete uštedjeti prilikom svakog puštanja vode.

3. Praktikujte kratko tuširanje
Jedan od načina da smanjite potrošnju vode jeste da vodu ugasite dok se sapunjate, a zatim je ponovo upalite da se saperete. Četverominutno tuširanje potroši oko 70 litara vode.

4. Ugasite vodu dok perete zube – nema potrebe da voda stalno teče

5. Britvicu tokom brijanja ispirite u lavabou koji ste napunili sa nekoliko centimetara vode

6. Provjerite ispravnost česmi – kapanje može potrošiti i 50 litara vode dnevno

7. Puštajte mašine za veš i suđe samo kad su pune, a kada suđe perete na ruke nemojte pustiti da voda stalno teče punim kapacitetom

A U BAŠČI…

8. Bašču zalijevajte samo kada je to potrebno
Dobar način da provjerite da li vaš travnjak treba zalijevanje jeste da stanete na travu. Ako se trava odmah uspravi kad se sklonite, zalijevanje nije potrebno. Ako trava ostane pri zemlji, onda ju je potrebno zaliti. Ako pustite da trava naraste nešto više (oko 10 cm), to će pomoći zadržavanju vlage u tlu.

9. Dobro natopite travnjak
Kada zalijevate bašču, radite to dovoljno dugo da voda dođe do korijena gdje je i najviše potrebna. Ako vodu koristite samo za prskanje, ona će brzo ispariti, a sistemi korijenja postajaće sve plići.

10. Bašču zalijevajte u hladnijim periodima dana; izbjegavajte zalijevanje kada je vjetrovito

11. U bašči zasadite žbunje koje ne traži puno vode

12. Stavite sloj lišća i trave oko drveća i drugih biljaka, jer to spriječava isparavanje vlage i rast korova

13. Kada perete auto, vodu iz crijeva koristite samo za sapiranje

14. Za redovno čišćenje prilaza koristite metlu, a ne crijevo.

Izvor: http://eartheasy.com/

LINK NA STRANICU UJEDINJENIH NACIJA O MEĐUNARODNOM DANU VODA 2019.

Svjetski dan oralnog zdravlja – 20. mart

Svjetski dan oralnog zdravlja (eng. World Oral Health Day – WOHD) obilježava se 20. marta svake godine u organizaciji FDI Svjetske udruge dentalne medicine i on predstavlja najveću svjetsku kampanju podizanja svijesti o značaju oralnog zdravlja. Kampanja Svjetskog dana oralnog zdravlja ima za cilj odaslati poruke prema odraslima i djeci o dobroj praksi oralne higijene i istaknuti značaj optimalnog oralnog zdravlja u održavanju sveukupnog zdravlja i blagostanja.

Svjetski dan oralnog zdravlja prvobitno je obilježavan 12. septembra, ali je 2013. godine pomjeren na 20. mart da bi odražavao sljedeće principe:

  • Starije osobe trebaju imati ukupno 20 vlastitih zuba na kraju svoga života da bi se smatrali zdravima
  • Djeca trebaju imati 20 mliječnih zuba
  • Zdrave odrasle osobe trebaju imati ukupno 32 zuba i 0 karijesa, što se brojčano može prikazati kao 3/20, tj. 20. mart

Ovogodišnja kampanja nosi naziv “Reci aaaa – Brigom o zubima odabirem zdravlje”

  • Nikada nije prerano ili prekasno za početak brige o ustima – Vaše tijelo će Vam biti zahvalno
  • Oralno zdravlje je mnogo više nego lijep osmijeh
  • Roditelji trebaju voditi brigu o oralnom zdravlju svoje djece i motivirati ih da brinu za svoje zube dok rastu
  • Oralno zdravlje i opće zdravlje imaju dvosmjerni uzajamni odnos
  • Usta su ogledalo tijela i nude informacije o stanju općeg zdravlja, otkrivajući nutritivne nedostatke i znake drugih bolesti
  • Izbjegavajte faktore rizika, usvojite dobre navike oralne higijene i redovite zubne preglede kako biste doprinijeli dugotrajnom kvalitetnom životnom vijeku
  • Mnogi opći zdravstveni uvjeti povećavaju rizik od oralnih bolesti, poput dijabetesa koji povećavaju rizik od bolesti desni, a problemi u ustima također mogu negativno utjecati na ostatak tijela
  • Većina oralnih bolesti dijele zajedničke faktore rizika s drugim bolestima
  • Zaštitite usta i tijelo usvajanjem dobrih oralnih higijenskih navika, jedući zdravu hranu – niske količine šećera i više voća i povrća, prestanite upotrebljavati duhan i smanjite količinu alkohola

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo je sljedećim prigodnim aktivnostima obilježila 20. mart, Svjetski dan oralnog zdravlja:

Stomatološka služba OJ Ilidža i to: dr. Ifeta Džuho-Muratagić, dr. Sedika Kapetanović, specijalisti dječije i preventivne stomatologije, dr. Alma Vatrić i dipl.med.sestra Elma Rožajac učestvovale su u obilježavanju 20. marta, Dana oralnog zdravlja. Tom prilikom posjetiocima Grand centra su prezentirane tehnike održavanja oralne higijene, date informacije o važnosti očuvanja oralnog zdravlja te su podijeljeni prigodni poklon paketići. Najmlađi posjetioci su imali priliku da se druže sa maskotom Zeka Lacalut. Projekat je realizovan u saradnji sa općinom Ilidža i Komorom liječnika doktora stomatologije FBiH. Sponzori su bili Colgate, Curaprox i Lacalut.

U  domovima zdravlja JUDZKS u sklopu preventivnih, sistematskih pregleda djece za upis u školu, djeca i roditelji će biti informirani o značaju oralnog zdravlja za cjelokupno zdravlje, educirani o mjerama prevencije – o važnosti oralne higijene kao preduvjeta za oralno zdravlje i načinu njenog održavanja, pravilnoj uravnoteženoj ishrani i potrebi redovnih kontrolnih pregleda kod stomatologa.

Pacijentima će u narednom periodu biti uručeni i prigodni pokloni – četkice, paste za zube, edukativni materijal o značaju oralnog zdravlja i mjera prevencije, kao i slikovit prikaz načina četkanja zuba i raspored časova za prvačiće, koje je osigurao Colgate.

Javni oglas za popunu radnih mjesta – 25.02.2019. – ZATVOREN

Na
osnovu člana 68. Stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Službene novine
Federacije BiH, broj 46/10), člana 38. Statuta JUDZKS, a u skladu sa članom 22.
Stav 1. Tačka a. Zakona o radu (Službene novine Federacije BiH, broj 26/16),
članom 20a, Izmjenama i dopunama zakona o radu (Službene novine Federacije BiH
89/18) i članom 11. Stav 1. Pravilnika o radu, unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta JUDZKS, Saglasnosti Ministarstva zdravstva
Kantona Sarajevo broj: 10-34-1342/19 od 13.02.2019. godine, Odluke generalnog
direktora o raspisivanju Javnog poziva broj 01-03-2301/19 od 21.02.2019. godine
r a s p i s u j e:

JAVNI OGLAS

Za popunu radnih mjesta na određeno
vrijeme

  1. Defektolog – Somatoped (VSS)– 1 izvršilac
  2. Logoped  (VSS)– 2 izvršioca
  3. Psiholog/diplomirani psiholog (VSS)– 1 izvršilac
  4. Fizioterapeutski tehničar (SSS) – 2 izvršioca
  5. Konter (SSS)– 1
    izvršilac

Radni odnosi se zasnivaju na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci.

Uz svojeručno potpisanu prijavu na Javni oglas koja treba sadržavati kraću biografiju kandidata, adresu i kontakt telefon, kandidati su dužni dostaviti i sljedeću dokumentaciju (original ili ovjerenu kopiju-ne stariju od 6 mjeseci):

Opći uslovi:

  • Da je državljanin
    Bosne i Hercegovine – dokaz Uvjerenje o državljanstvu
  • Da
    je punoljetan/a – dokaz kopija lične karte

Posebni uslovi:

Za poziciju 01.

  • VSS
    defektološki fakultet – 240 ECTS bodova – dokaz diploma o završenom
    defektološkom fakultetu
  • Poznavanje
    rada na računaru – dokaz o poznavanju rada na računaru   

Za poziciju 02.

  • VSS
    defektološki fakultet – 240 ECTS bodova – dokaz diploma o završenom defektološkom
    fakultetu
  • Poznavanje
    rada na računaru – dokaz o poznavanju rada na računaru

Za poziciju 03.

  • VSS
    filozofski fakultet – 240 ECTS bodova – dokaz diploma o završenom filozofskom
    fakultetu/odsjek psihologija
  • Završena edukacija iz
    mentalnog zdravlja – dokaz o završenoj edukaciji iz mentalnog zdravlja
  • Poznavanje rada na
    računaru – dokaz o poznavanju rada na računaru

Za poziciju 04.

  • SSS
    fizioterapeutski tehničar– dokaz diploma o stečenom zvanju fizioterapetski
    tehničar
  • Položen stručni ispit
    – dokaz uvjerenje o položenom stručnom ispit
  • Poznavanje rada na
    računaru – dokaz o poznavanju rada na računaru
  • Licenca za samostalan
    rad  – dokaz važeća licence za samostalan
    rad

Za poziciju 05.

  • SSS ekonomski/društveni
    smjer IV stepen – dokaz o završenoj srednjoj školi ekonomskog/društvenog smjera
    IV stepen
  • Poznavanje rada na
    računaru – dokaz o poznavanju rada na računaru
  • 1 (jedna) godina
    radnog iskustva – dokaz Potvrda o radnom stažu

Dostavljeni dokumenti mogu biti orginalni ili ovjerene fotokopije (ne starije od 6 mjeseci).

Kao
dokaz o poznavanju rada na računaru kandidati mogu dostaviti uvjerenje škola
ili drugih institucija koje se bave obučavanjem znanja rada na računaru, bez
obzira da li se nalaze u Bosni i Hercegovini ili izvan nje, uvjerenje fakulteta
o provjeri znanja rada na računaru, položenom ispitu informatike, kao i drugu
ispravu fakulteta (ovjerena kopija upisnice/indeksa) koja potvrđuje poznavanje
ili znanja rada na računaru, diplomu ili drugu ispravu koja potvrđuje stečeno
zvanje ili zanimanje koje je direktno vezano za rad na računaru.

Prilkom
izbora kandidata prednost će imati kandidati koje ostvaraju prava utvrđena na
osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca – branitelja BiH (Sl. novine Kantona
Sarajevo br. 45/12 i 26/14) član 23. – potrebna potvrda ili uvjerenje kao dokaz
o istom.

Izabrani
kandidati će biti dužni prije početka zasnivanja radnog odnosa dostaviti
ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti koje nije starije od tri
mjeseca.

Komisija
će obaviti intervju sa kandidatima koji dostave blagovremene, potpune i
potpisane prijave.

Prijave
sa svim traženim dokumentima dostaviti preporučeno putem pošte ili lično na
protokol JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, na adresu:

Javna ustanova Dom
zdravlja Kantona Sarajevo

Ul. Vrazova 11

71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Sa naznakom: „Javni
oglas za popunu radnih mjesta za poziciju

(broj pozicije na koju
se prijava odnosi) – NE OTVARAJ“

Oglas
ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja.

Neblagovremene
i nepotpune prijave neće biti uzete u razmatranje.