Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Događaji

OBAVJEŠTENJE: Zatvara se drive-in punkt Vrbanja od 02.12.2022.

Događaji, Nekategorisano, Novosti, Obavještenja, Početna / By

Obavještavamo građane Kantona Sarajevo da se drive-in punkt Vrbanja od 02.12.2022. zatvara, te da će građani uslugu testiranja sa SARS-CoV-2 Antigen testovima moći ostvariti u Domu zdravlja kojem pripadaju.

U OJ Centar testiranje sa SARS-CoV-2 Antigen testovima će se obavlajti u prizemlju centralnog objekta od 8:00 do 13:30 sati i od 13:30 do 15:00 u kućnim posjetama za nepokretne pacijente.

JU Dom zdravlja KS

NAJAVA: IV Simpozij „Osvrt na rutinsku imunizaciju i COVID-19 – iskustva i izazovi današnjice“

Događaji, Najave Edukacija, Novosti, Obavještenja, Savjeti i novosti o zdravlju, Vakcinacija / By

JU Dom  zdravlja  Kantona  Sarajevo – Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnosti i JU Dom zdravlja „Stari grad“ Mostar organiziraju 4. Simpozij pod naslovom „Osvrt na rutinsku imunizaciju i COVID-19 – iskustva i izazovi današnjice“, koji će se održati  18. i 19. novembra 2022. godine u hotelu Hollywood u Sarajevu.

Cilj navedenoga Simpozija je osvrt na rutinsku imunizaciju dobnih skupina, izazove u svakodnevnom praktičnom radu u provođenju rutinske imunizacije, pregled  realiziranih aktivnosti tokom COVID-19 pandemije, kao  i osvrt na dosadašnje preporuke COVID-19 imunizacije dobnih skupina.

Simpozij je namijenjen doktorima medicine, spec. pedijatrima, spec. školske medicine, spec. obiteljske/porodične medicine, spec. epidemiolozima i medicinskim sestrama-tehničarima s ciljem usvajanja novih i nadogradnje  postojećih znanja  i razmjene iskustava o imunizaciji i COVID-19.

Simpozij je koncipiran kroz niz predavanja i diskusija na kojima će ugledni stručnjaci prezentirati aktualne probleme i mogućnosti poboljšanja imunizacije, jedne od najznačajnijih javnozdravstvenih preventivnih aktivnosti u svakodnevnom stručnom radu; temeljnim aspektima kontrole bioloških lijekova, temeljnim  karakteristikama održavanja hladnog lanca prilikom transporta i skladištenja vakcina a razmatraće se i određeni aspekti COVID-19 pandemije.

Simpozij će bodovati nadležne komore Kantona Sarajevo.

Organizacioni odbor Simpozija:

  • doc. dr. sc. Abel Baltić, predsjednik Organizacionog odbora
  • prof. dr. sc. Lutvo Sporišević
  • mr. sc. med. prim. dr. Milan Mioković
  • dr. sci. Ademir Spahić
  • Ademira Pehlić, prof.
  • Sanela Ičindić, mr.
  • Danijela Ovčina
  • Enisa Idrizović, mr.

Stručni program Simpozija

strucni_program_4_COVID_simpozij_2022.final_

Preuzmi Stručni program Simpozija

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS

Vakcinacija protiv gripe za sezonu 2022/2023

Događaji, Obavještenja, Početna / By

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo i Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i ove godine obezbijedili su 7.761 besplatnu dozu vakcina protiv gripe za sezonu 2022/2023 koje su distribuirane u JU Dom zdravlja KS.

Vakcinacija počinje u ponedjeljak, 7. novembra 2022. godine u svih devet organizacionih jedinica i pripadajućim ambulantama porodične medicine (Stari Grad – 550 doza, Centar –1450 doza, Novo Sarajevo – 1350 doza, Novi Grad – 1500 doza, Ilidža – 1661 doza, Hadžići – 550 doza, Vogošća – 300 doza, Ilijaš – 300 doza i Trnovo – 100 doza).

Preporučena je vakcinacija rizičnih grupa, među kojima su penzioneri, osobe starije od 65 godina, hronični bolesnici, lica sa posebnim potrebama, ratni vojni invalidi i civilne žrtve rata, trudnice, imunokompromitirane osobe (odrasli i djeca), zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama, zaposleni u MUP KS, zaposleni u gradskom javnom saobraćaju, zaposleni u obrazovanju, nauci i kulturi i novinari.

Svi osiguranici dužni su imati zdravstvenu knjižicu, te odgovarajući dokument koji dokazuje da pripadaju nekoj od navedenih kategorija. 

Lokaliteti JU Dom zdravlja KS gdje će se obavljati vakcinacija:

OJ Stari Grad

  • Centralni objekat – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 19 sati – Alajbegovićeva 1 (tel: 033 278 624),
  • lokalitet Hrid – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 19 sati) (tel: 574 180)
  • lokalitet Širokača – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 14 sati ponedjeljak, utorak i petak; od 13.30 do 20.00 srijeda i četvrtak) (tel: 033 410 805)
  • lokalitet Baščaršija –  (vrijeme vakcinisanja od 8 do 14 sati ponedjeljak, utorak i petak; od 13.30 do 20.00 srijeda i četvrtak – Jaroslava Černija) ( tel 033 237 324),
  • lokalitet Safvet – beg Bašagić – Safvet-bega Bašagića 75  (vrijeme vakcinisanja od 8 do 14 sati ponedjeljak, utorak i petak; od 13.30 do 20.00 srijeda i četvrtak)  (tel: 033 536 580)
  • lokalitet Kovači – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 14 sati ponedjeljak, utorak i petak; od 13.30 do 20.00 srijeda i četvrtak) (tel: 033 536 333)
  • lokalitet Vratnik – (vrijeme vakcinisanja 8 do 19 sati) (tel: 033 531 663)
  • lokalitet Logavina – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 14 sati ponedjeljak, utorak i petak; od 13.30 do 20.00 srijeda i četvrtak) (tel: 033 239 130)

OJ Centar

  • Centralni objekat, II sprat porodična medicina (vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – Vrazova 11) (tel: 033 292 559)
  • lokalitet Jablanička – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati -Fehima efendije Čurčića 3)  (tel: 033 226 780),
  • lokalitet Čekaluša – ( vrijeme vakcinisanja – prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati) Čekaluša 41 (tel: 033 200 126),
  • lokalitet Mejtaš- ( vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati)- M.P.Sokolovića 13, ( 033 261 275),
  • lokalitet Podhrastovi – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – Bardakčije 26) (tel 033 260 780)
  • lokalitet Breka – ( vrijeme vakcinisanja – od 8 do 20 sati – Himze Polovine do 47) (tel: 033 261 285),
  • lokalitet Koševsko Brdo – ( vrijeme vakcinisanja – od 8 do 20 sati – Braće Begić 6 (tel: 033 566 890),
  • lokalitet Koševo 2 – ( vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati – Marcela Šnajdera 9a) (tel: 033 668 288),
  • lokalitet Cicin Han – (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati –  br. 130 (tel: 033 206 633),
  • lokalitet Ciglane –  (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati –  Husrefa Redžića 11) (tel: 033 213 961),
  • lokalitet Urijan Dedina-  (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati- Urijan Dedina 81) (tel: 033 666 459),
  • lokalitet Hrastovi-Mrkovići – (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati- Panjina Kula 78)
  • lokalitet Višnjik – –  (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati- Bolnička 8A) (tel: 033 201 855)
  • lokalitet Pionirska
  • lokalitet Šip – ( vrijeme vakcinisanja – od 8 do 20 sati)
  • lokalitet Pionirska (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 14 sati, druga smjena od 14 do 20 sati )

OJ Novo Sarajevo

  • Centralni objekt Omer Maslić – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – Bihaćka 22) (tel: 033 724 750; 724 780; 724 790)
  • lokalitet Grbavica 3 – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – Grbavička 131) (tel: 033 721 920),
  • Edukacioni centar – Grbavička do 4b (tel: 033 665 375)
  • Lokalitet Kovačići – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati) ( tel: 033 665 375)
  • lokalitet Trg heroja 2 – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati) (tel: 033 661 134),
  • lokalitet Velešići 1 – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – M.Ef. Pandže br.19) (tel: 033 814 566),
  • lokalitet Vraca – ( vakcinisanje u jednoj smjeni zavisno od radnog vremena po danima) ( tel: 033 665 375)
  • lokalitet Pofalići – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati –  Humska 67) (tel: 033 654 910),
  • lokalitet Kalesijska  – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati- Kalesijska 2) (tel: 033 651 995)

OJ Novi Grad

  • Centralni objekat – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – Bulevar Meše Selimovića br. 2) ( tel: 033 704 953),
  • Lokalitet Dobrinja II  – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati) (tel: 033 460 978)
  • Lokalitet Alipašin Most II – (vrijeme vakcinisanja – ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 8 do 14.30 sati; četvrtkom i petkom od 13.30 do 20 sati) (tel: 033 568 399)
  • lokalitet Rajlovac – ( vrijeme vakcinisanja– ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 8 do 14.30 sati; četvrtkom i petkom od 13.30 do 20 sati – Rajlovačka cesta do 55) (tel: 033 590 787),
  • lokalitet Aerodromsko naselje – (vrijeme vakcinisanja – od 8 do 20 sati) (tel: 455 447)
  • lokalitet Švrakino Selo – (vrijeme vakcinisanja – od 8 do 20 sati – Safeta Hadžića bb) (tel: 033 717 635),
  • lokalitet Sokolje – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – Numan Paše Čuprilića 17) (tel: 033 631 555),
  • lokalitet Alipašino Polje A faza – (vrijeme vakcinisanja – od 8 do 20 sati –  Trg međunarodnog prijateljstva 7) ( tel: 033 464 155),
  • lokalitet Bojnik – (vrijeme vakcinisanja– ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 8 do 14.30 sati; četvrtkom i petkom od 13.30 do 20 sati)  (tel: 033 516 315)
  • lokalitet Buća Potok – (vrijeme vakcinisanja – od 8 do 20 sati) (tel: 033 714 565)
  • lokalitet Briješće – (vrijeme vakcinisanja– ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 8 do 14.30 sati; četvrtkom i petkom od 13.30 do 20 sati)  ( tel: 033 672 110)

OJ Ilidža

  • Centralni objekt – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 19 sati – Dr. Mustafe Pintola 1) (033 773 604),
  • lokalitet Hrasnica I – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 19 sati – Šehitluci 6) (tel: 033 580 860),
  • lokalitet Stup II –  (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 13 sati, druga smjena od od 13.30 do 19 sati –  Dobrinjska 2) ( tel: 033 638 789)
  • lokalitet Otes – (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 13 sati, druga smjena od od 13.30 do 19 sati –  Fadila Hadžića do br.15) (tel: 033 638 788),
  • lokalitet Osik – (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 13 sati, druga smjena od od 13.30 do 19 sati – do broja 114) ( tel: 033 699 033),
  • lokalitet Rakovica – (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 13 sati, druga smjena od od 13.30 do 19 sati – Rakovička cesta 55) (tel: 033 404 645),
  • lokalitet Blažuj –  (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 13 sati, druga smjena od od 13.30 do 19 sati –  Vlakovo do 102A)  (tel: 033 692 283)
  • lokalitet Hrasnica II – (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 13 sati, druga smjena od od 13.30 do 19 sati –  Stari drum 48b) (tel: 033 429 725)
  • lokalitet Butmir –  (vrijeme vakcinisanja prva smjena od 8 do 13 sati, druga smjena od od 13.30 do 19 sati – Ilirska bb) (tel: 033 685 381)
  • lokalitet Sokolović Kolonija – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 19 sati –   Trg 22 aprila br 10)  (tel: 033 510 055)
  • lokalitet Stup I – (vrijeme vakcinisanja od 8 do 19 sati  – Briješćanska br 24)  (tel: 033 429 725)

OJ Vogošća

  • Centralni objekt – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – Igmanska 52) (tel: 033 278 701),
  • Lokalitet Kobilja Glava – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati) (tel: 033 486 766)
  • lokalitet Hotonj – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – Donji Hotonj do br. 54) (tel: 033 481 131)
  • lokalitet Rosulje – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati – 24 juni 24) (tel: 033 431 391)
  • lokalitet Semizovac – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 20 sati ) (tel: 033 433 996)

OJ Ilijaš

  • Centralni objekt – ( vrijeme vakcinisanja od 8.30 do 19.30 – Bogumilska 6) (tel: 033 584 352),
  • lokalitet Srednje –  ( vrijeme vakcinisanja ponedjeljak, utorak i petak od 8.30 do 14.00; srijeda i četvrtak od 14 do 19.30 sati – Srednje bb) (tel: 033 489 038),
  • lokalitet Podlugovi –  ( vrijeme vakcinisanja od 8.30 do 19.30 –  Moševička 88) (tel: 033 402 083)

OJ Hadžići

  • Centralni objekt – ( vrijeme vakcinisanja od 8 do 19 sati – Anđela Lažetića 2) (tel: 033 421 247),
  • lokalitet Pazarić – ( vrijeme vakcinisanja – prva smjena od 8 do 13 sati; druga smjena od 13 do 19 sati – Bjelašnička 31) (tel: 033 416 668 ),
  • lokalitet Tarčin – ( vrijeme vakcinisanja – prva smjena od 8 do 13 sati; druga smjena od 13 do 19 sati  –  Ulica 27 jul bb) (tel: 033 418 822),
  • lokalitet Binježevo  ( vrijeme vakcinisanja – prva smjena od 8 do 13 sati; druga smjena od 13 do 19 sati – Binježevo bb) ( tel: 033 519 009)

OJ Trnovo

  • Centralni objekat Trnovo – ( vrijeme vakcinisanja od ponedjeljka do subote od 8 do 18 sati – Trnovo bb) (tel: 033 439 047)
  • lokalitet Dejčići – (vrijeme vakcinisanja utorkom i petkom od 8 do 13 sati)   (tel: 033 438 003),
  • lokalitet Šabići –  ( vrijeme vakcinisanja četvrtkom od 8 do 14 sati) (033 488 112)

prof. soc. Arman ŠARKIĆ, Press služba JUDZKS

29. septembar – Svjetski dan srca

CNNID Novosti, Događaji, Novosti, Obavještenja, Početna, Savjeti i novosti o zdravlju / By

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević

Ademira Pehlić, prof.

Svake godine 29. septembra obilježava se Svjetski dan srca čime se želi osvjestiti populacija na održavanje i unaprijeđenje zdravlja srca i krvnih žila.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana srca je “Koristi srce za svako srce”. Navedeno ukzuje da je potrebno koristiti znanje, suosjećanje i utjecaj kako bi pojedinac i zajednica imali najbolje mogućnosti za zdrav život. Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana srca poziva nas da vodimo brigu o zdravlju srca, prakticiramo zdrave životne navike i koristimo modernu digitalnu  tehnologiju fokusiranu na kotroli zdravlja srca i krvnih žila kao i da poklonimo pažnju zdravlja srca bližnjih i pojedinaca koji imaju povećani rizik za oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana srca fokusirana je na tri temelja:

  • Koristite srce za čovječanstvo

Ovim pristupom želi se omogućiti podjednak pristup liječenja i podrška oboljelim od kardiovaskularnih bolesti širom svijeta. Preko 75% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti javlja se u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, ali pristup dostupnosti zdravstvenoj usluzi može biti bilo gdje u svijetu. Uključivanjem u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao lokalne aktivnosti, omogućeno je širenje svijesti i pomoći u izmjeni nezdravih životnih stilova i stvaranju povoljnijih životnih uslova širom svijeta.

  • Koristite srce za prirodu

Zagađenje zraka uzrok je cca 25% smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tj. cca 7 miliona ljudi svake godine umire zbog posljedica zagađenja zraka. Potrebno je intenzivirati hodanje ili vožnju biciklom umjesto putovanja automobilom a dugoročne aktivnosti trebaju biti usmjerene na zakonske akte usmjerene na omogućavanje okoliša sa čistim zrakom. Svaki pojedinac može pridonijeti zdravijoj planeti na svoj način što će omogućiti poboljšanju i unaprijeđenju zdravlja srca i krnvih žila.

  • Koristite srce za sebe

Poznato je da psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog infarkta. Razgovor, vježbanje i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa. Odupiranjem štetnim mehanizmima suočavanjem i lošim navikama izazvanim stresom, možemo utjecati na povećanje zdravlja srca.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti, tj. prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji cca 19 miliona ljudi godišnje umire zbog kardiovaskualarnih bolesti, od čega su 4/5 uzrok srčani i moždani udar, a 1/3 srčanih udara je kod osoba mlađih od 70 godina.

Najznačajniji faktori rizika za nastanak kardiovaskualrnih bolesti su:

  • nemodificirajući faktori (dob, spol i naslijeđe),
  • modificirajući  faktori,
  • nezdrava ishrana,
  • nedovoljna tjelesna aktivnost,
  • sjedilačke navike (sedentarne navike),
  • izloženost nikotinskim proizvodima,
  • prekomjerna tjelesna masa i pretilost,
  • arterijska hipertenzija (povišeni krvni pritisak),
  • dislipidemija (povišene masnoće u krvi),
  • šećerna bolest,
  • prekomjerna izloženost stresu i drugi  fakori rizika.

Sistemskim pristupom izmjene loših životnih navika i kontrolom faktora rizika moguće je smanjiti kardiovaskularni rizik što uključuje:

  • održavanje poželjne tjelesne mase,
  • konzumiranje zdrave i uravnotežene hrane (voće, povrće, cjelovite žitarice; mahunarke, meso peradi, riba, manja količina crvenog krtog mesa,
  • izbjegavanje alkohola, smanjenje unosa bezalkoholnih napitaka i voćnih sokova, brze hrane, i dr.),
  • smanjenje unosa soli,
  • izbjegavanje izloženosti duhanskim proizvodima (stvoriti ambijent bez duhanskog dima),
  • dovoljno tjelesne aktivnosti,
  • smanjenje sjedilačkih navika,
  • dovoljna količina sna,
  • prakticiranje vještina umsjerenih na smjenje stresa,
  • redovna kontrola arterijskog pritiska, glukoze u krvi (GUK) i masnoća u krvi (lipidni profil).

Preventivne aktivnosti (primordijalna i primarna prevencija) trebaju početi od rane dječije dobe, odnosno prenatalno, i trebaju se nastaviti tokom čitavog životnog razdoblja.

Kotrolom faktora rizika od najranije dobi moguće je smanjiti prijevremene kardiovaskualrne bolesti, te će tako biti moguće utjecati na očuvanje kardiovaskularnog zdravlja ili smanjenje rizika za bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi.

Poster_dan_srca_2022

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS

Počela zvanično saradnja JU Dom zdravlja KS i Doma zdravlja Stari grad – Mostar

Događaji, Novosti, Obavještenja, Početna / By

Delegacija Doma zdravlja Stari grad – Mostar predvođena direktorom mr. sci. dr Edinom Kapetanovićem posjetila je u srijedu, 21. septembra 2022. godine JU Dom zdravlja KS.

 Tom prilikom u ulozi domaćina u prostorijama menadžmenta JU Dom zdravlja KS dočekao ih je generalni direktor, doc. dr. sc Abel Baltić sa prvim saradnicima.

“Drago nam je što ste vi prvi dom zdravlja sa kojim ćemo zvanično uspostaviti saradnju. Puno je razloga za našu sreću. Vi ste najveći dom zdravlja u našoj državi i imamo mnogo i emocionalnih i racionalnih razloga zbog kojih želimo saradnju. Mnogo stvari znamo o vama i vašem radu i želimo da iz ovog ishodimo dobre stvari koje će i nama u perspektivi biti od koristi”, rekao je u uvodnom obraćanju mr. sci. dr Edin Kapetanović u ime mostarske delegacije.

Generalni direktor JU Dom zdravlja KS, doc. dr. sc Baltić zahvalio se delegaciji iz Mostara na lijepim riječima, te im je poželio doborodošlicu sa željom da se iz svega ovoga razvije dugogodišnja uspješna saradnja.

“Siguran sam da dijelimo 99 posto problema u obavljanju ovako humanog posla. Važna nam je razmjena iskustava i perspektiva u okviru koje na nekim poljima možemo dati zajednički doprinos. Ovdje najviše mislim na segment edukacije. Otvoreni smo za bilo koji vid saradnje”, istakao je doc. dr. sc Baltić.

Gosti iz Mostara najviše interesovanja pokazali su za iskustva JU Dom zdravlja KS u vrijeme teškog dvogodišnjeg perioda pandemije COVID-19. Doc. dr. sc Abel Baltić i predstavnici menadžmenta govorili su o tom teškom periodu, gdje je još jednom istaknuto da je JU Dom zdravlja KS bila nosilac borbe protiv COVID-19.

“Mi smo kao ustanova ušli u borbu protiv nepoznatog virusa. Za kratko vrijeme uspjeli smo imunizirati veliki broj građana Kantona Sarajevo. Mislim da smo u odnosu na brzinu vemena i procenat imuniziranih na prvom mjestu ne samo u regiji, nego i šire”, rekao je na kraju doc. dr. sc Abel Baltić.

Na kraju susreta delegacija iz Mostara poklonila je JU Dom zdravlja KS bakrorez sa motivom Starog mosta, dok su domaćini susreta gostima poklonili popularni Zvekir.

Prof. soc. Arman ŠARKIĆ, Press služba JUDZKS

Svjetski dan svjesnosti o rastu

Arhiva Novosti iz Ustanove 2022, CNNID Novosti, Djeca, Događaji, Nekategorisano, Novosti, Obavještenja, Početna, Savjeti i novosti o zdravlju / By

prof. dr. sc. Lutvo  Sporišević

Ademira Pehlić, prof.

19.9.2022.

Unatrag desetak godina diljem svijeta, 20. septembra svake godine, obilježava se Svjetski dan svjesnosti o dječijem rastu. Na ovaj način udruženja pacijenata i stručna društva žele ukazati na značaj praćenja rasta u dječijoj dobi.

Rast i razvoj predstavljaju jedan od najznačajnijih karakteristika dječije dobi i ukazuju na  cjelokupno zdravlje djeteta i zdravlje populacije, kao i nutricijski status pojedinca odnosno populacije.

Rast je kvantitativni pojam koji se odnosi na povećanje mase odnosno dimenzija tkiva, organa i tijela.

Razvoj je kvalitativni pojam koji uključuje diferencijaciju i sazrijevanje biohemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva i organa od začeća do adolescentog razdoblja.

Na rast i razvoju utiču mnogobrojni faktori kao što su: nasljedni faktori (geni), spol, godišnje doba, okolišni faktori, prehrana, zdravstveno stanje pojedinca odnosno prisutne bolesti i dr.

Rast djeteta procjenjujemo određivanjem antropometrijskih parametara: tjelesna masa (TM), tjelesna duljina ili visina (TD ili TV), obim glave (OG), obim grudnog koša, debljina potkožnog masnog tkiva, obim struka i indeksa tjelesne mase.

Razvojem djeteta (razvojni miljokazi) procjenjujemo da li je dijete usvojilo određene vještine u skladu sa njegovom dobi. Navedeno uključuje nekoliko aspekata razvoja: razvoj motoričkih vještina, kognitivni razvoj, socio-emocionalni razvoj i razvoj govora.

Zostajanje u rastu (smanjeni rast) može ukazivati na:

  • fiziološke varijacije ili nepatološka stanja (porodično niski rast i konstitucijski usporen  rast);
  • patološka stanja
  • poremećaj posteljice;
  • intrauterine infekcije (toksoplazmoza, citomegalovirusna bolest…);
  • intrauterino zaostajanje u rastu;
  • nedostastatak hormona rasta, štitne žlijezde ili prekomjerno stvaranje kortizola…;
  • nasljedna oboljenja (Downov sindrom, Turnerov sindrom, Patauov sindrom i dr.);
  • nedostatak proteina, željeza  ili cinka;
  • hronične bolesti (prirođene srčane bolesti, bronhijalna astma, šećerna bolest, celijakija, hronična bubrežna bolest i dr.)

Veoma je bitan primjeren rast i razvoj djeteta tokom prvih 1000 dana života jer nepovoljni faktori rizika (npr. usporen rast i drugi) mehanizmom Razvojnog programiranja dovode do bolesti u odrasloj dobi, tj. djeca koja imaju smanjeni rast ili nižu tjelesnu masu u kasnijoj dobi imaju povećani rizik za pretilost, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest i druge hronične nezarazne bolesti.

Izmjerena TD na rođenju ima koeficijent korelacije 0,25 sa TV u odrasloj dobi, dok TD u drugoj djetetovoj godini ima koeficijent korelacije 0,80 u odrasloj dobi.

Razmatrajući prirast djeteta u tjelesnoj dužini/visini po razvojnim dobima možemo reći da je:

  • u prvoj godini života prirast TD cca 25cm,
  • od  prve do druge godine prirast TD cca 12 cm,     
  • od druge do treće godine prirast TD/TV cca 8 cm,
  • od treće godine do puberteta prirast TV je cca 5cm.
  • djeca u petoj godini udvostruče svoju porođajnu TD.

Pravilna procjena tjelesne dužine/visine i tjelesne  mase uključuje:

  • validiranu i kalibriranu medicinsku opremu (vaga, stadiometar ili infantometar…)
  • pravilnu tehniku određivanja TM i TD/TV (što laganije odjeveno dijete, bez obuće…)
  • primjena standardiziranih krivulja rasta.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2006. i 2007. objavila standardizirane krivulje rasta za djecu od rođenja do pete (5.) godine koje su utemeljene na prospektivnim longitudinalnim studijama dojene djece iz šest svjetskih centara i koje su danas usvojen standard procjene rasta djeteta.

Navedene krivulje su standardan alat procjene TM, TD/TV kod djece predškolske dobi.

Od ranije se koriste krivulje rasta američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koje se danas uglavnom koriste za evaluacije antropometrijskih parametara za djecu školske dobi.

Na temelju vrijednosti antropometrijskih parametara, dobi i spolu djeteta lako je odrediti centilnu vrijednost analiziranog parametra i utvrditi da li dijete ima primjeran rast ili pokazuje odstupanja.

Kako navedeni parametri pokazuju fiziološke promjene a i kako bi se na vrijeme otkrila patološka odstupanja razvoja preporučuje se sljedeće:

  • u prvoj djetetovoj godini potrebno je na rođenju djeteta, u 15 dana, 2. mjesecu, 4. mjesecu, 6. mjesecu, 9. mjesecu i 12. mjesecu odrediti  TM, TD i OG,
  •  u 18. i 24. mjesecu ponovno odrediti ove parametre,
  • nakon 2. godine uobičajeno je jedanput godišnje odrediti TM i TD/TV. 

Bitno je pratiti da li tokom evaluacije rasta djeca slijede “svoj obrazac ili krivulju rasta”, tj. da li je krivulja rasta istih centilnih vrijednosti ili su prisutna odstupanja prema “gore” ili “dolje”.

Danas su dostupni online kalkulatori određivanja ovih antropometrijskih parametara gdje roditelji ili bilo ko zainteresiran unošenjem podataka (datum rođenja, spol djeteta, vrijednost antropometrijskog parametra) može procijeniti primjerenost rasta djeteta.

Bilo koja dilema u navedenom kontekstu inicira savjet ili pregled zdravstvenog profesionalca koji će utvrditi da li dijete ima fiziološku varijaciju rasta ili su prisutna patolooško zaostajanja u rastu.

Pravovremenim otkrivanjem zaostajanja u rastu, njegovog uzroka i adekvatnim liječenjem (hormon rasta i dr.) moguće je da djeca dostignu svoj procijenjeni primjeran rast u skladu sa genetskim potencijalom.

“Dobar rast = dobro zdravlje”!

Izvor:

  • Mardešić D. i sar.  Pedijatrija. 8 izdanje. Zagreb: Školska knjiga, 2016.
  • Uptodate. Normal growth patterns in infants and prepubertal children. (internet). 19.9.2022. Dostupno na: https://www.uptodate.com/contents/normal-growth-patterns-in-infants-and-prepubertal-children?search=growth-&source=search_result&selectedTitle=1~150&usage_type=default&display_rank=1.
  • Nenadić N, Grgurić J. Krivulje rasta svjetske zdravstvene organizacije za djecu predškolske dobi-standardi za 21. stoljeće. Paediatria Croatica , vol 52 No 2, 2008.  

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS

Evropska sedmica imunizacije (24.4. – 30.4.2022.)

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva Novosti iz Ustanove 2022, CNNID Novosti, Događaji, Novosti, Obavještenja, Početna, Vakcinacija / By

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar

prof. Ademira Pehlić

Objavljeno: 25.4.2022.

Svake godine, zadnja sedmica u aprilu, obilježava se Evropska sedmica imunizacije kako bi se ukazalo na značaj imunizacije, kao dugogodišnje uspješne i bezbjedne zdravstvene aktivnosti u sprječavanju opasnih bolesti i zaštiti života svih životnih dobi.

Ovogodišnji slogan kampanje Europske sedmice imunizacije je #DugŽivotZaSve čime se želi ukazati da vakcinacija u konačnici omogućava dug i dobro ispunjen život.  

Vakcinaciju treba shvatiti kao cjeloživotnu preventivnu aktivnost, temeljnu preventivnu aktivnost koja spašava živote u svim životnim razdobljima, sprječava mnogobrojne komplikacije potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti (krzamak, dječja paraliza, difterija, tetanus, influenza i druge).

Zahvaljujući imunizaciji, koja se provodi unatrag 200 godina, spašeno je više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom,  što je omogućilo produženje  očekivanog trajanja života. 

  • Zahvaljujući imunizaciji svake godine biva spašeno ≈ 3 miliona djece od ospica (morbila), ≈ 1 milion djece od velikog kašlja, hripavca (pertusisa) i ≈ 2 miliona djece od tetanusa;
  • Engleski liječnik Edward Jenner 1769. otkriva  vakcinu protiv velikih boginja (variola vera); Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 1967. primjenjuje program globalne vakcinacije protiv velikih boginja a zahvaljujući dobrom vakcinalnom obuhvatu i uspješnosti vakcine velike boginje su iskorijenjene 1980.;
  • Evropski region SZO proglašen je 2002. za područje bez dječije paralize (poliomijelitis) što ukazuje na efikasnost i dobru vakcinalnu procijepljenost sa polio vakcinom;   
  • U 29 od 53 zemalja Evropske regije SZO eliminirano je endemsko širenje ospica i rubeole;
  • Danas je u razvijenim zemljama omogućena vakcinacija protiv 20 zaraznih bolesti (vakcinopreventabilne bolesti);
  • Smatra se da je više od 600.000 osoba u Evropskoj regiji SZO  primilo COVID-19 vakcinu;
  • ≈ 500.000 osoba starijih od 60. godina primilo je COVID-19 vakcinu tokom prve godine aplikacije COVID-19 vakcinacije što je omogućilo spašavanje mnogobrojnih života.

COVID-19 je doveo do otežanog provođenja imunizacije širom svijeta, te je početak pandemije doveo za 80% smanjenje obima obavezne imunizacije djece u 82 države svijeta, tj. 23 miliona djece u 2020. nije primilo predviđene obavezne vakcine što je povezano sa   povećanim rizikom oboljevanja od vakcinopreventabilne bolesti kod značajnog  broja djece.

Potrebno je poduzeti intenzivne aktivnosti da se omogući primjeran vakcinalni status djece u skladu sa dobi, da se što prije dostigne poželjan vakcinalni status djece a propuštene vakcine u dječijoj dobi potrebno je realizirati u kasnijoj dobi jer izazov treba biti primjeran vakcinalni status u svim životnim dobima. 

Zainteresirani čitatelji  temeljne informacije o vakcinaciji mogu pročitati na linku (poveznici) https://judzks.ba/vakcinacija/    

Izvor:

Svjetski dan zdravlja “Naša planeta, naše zdravlje”

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva Novosti iz Ustanove 2022, CNNID Novosti, Događaji, Novosti, Početna, Savjeti i novosti o zdravlju / By

7.4.2022. 

Odlukom Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) svake godine 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja.

Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja fokusirano je na izgrađivanje svijesti o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se ukazalo na potrebu poduzimanja aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja ljudi širom svijeta.

Cilj organiziranih aktivnosti treba biti sprječavanje ili smanjenje pojave riziko-faktora kako bi se spriječio nastanak ili smanjio rizik nastanka raznih hroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, zloćudni tumori i druge bolesti).

Ovogodišnja kampanja SZO povodom Svjetskog dana zdravlja provodi se pod sloganom “Naša planeta, naše zdravlje”.

Smatra se da je cca 13. miliona smrtnih slučajeva usljed hroničnih zaraznih bolesti širom svijeta povezano sa ekološkim uzrocima. 

Onečišćenje zraka, zagrijavanje planete, nepovoljni vremenski događaji, nestašica vode, zagađenje vode,  uništavanje zemljišta, primjena plastike imaju značajnog uticaja na povećano oboljevanje i visoku stopu umiranja od hroničnih nezaraznih bolesti. 

Jedan od značajnih preventabilnih uzroka povećanog rizika za hronične nezarazne bolesti je izloženost duhanu i duhanskim proizvodima gdje uslijed aktivnog i pasivnog pušenja nastaju posljedice koje počinju od intrauterinog perioda, nastavljaju se od dječije do odrasle dobi.

Prekomjerno konzumiranje nezdrave hrane, bezalkoholnih napitaka i nedovoljna tjelesna aktivnost imaju reperkusije na povećani rizik obolijevanja od pretilosti, povećanog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2, raznih zloćudnih tumora i drugih bolesti. 

Preventivne aktivnosti koje u konačnici trebaju rezultirati sprječavanjem hroničnih nezaraznih bolesti ili manjem riziku njihovog nastanka trebaju biti, između ostaloga, usmjerene na:

  • smanjenje onečišćenja zraka, 
  • upotreba higijenski ispravne vode,
  • smanjiti ili zabraniti upotrebu plastike, štetnih supstanci,
  • zabraniti izloženost duhanskom dimu,
  • konzumirati zdravu, balansiranu hranu prema stručnim smjernicama,
  • intenzivirati svakodnevnu tjelesnu aktivnost.

Centar za NNID

Za rekonstrukciju ambulante Jablanička izdvojeno 60.000 KM

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva Novosti iz Ustanove 2022, Događaji, Nekategorisano, Novosti, Obavještenja, Početna / By

Načelnik Općine Centar Srđan Mandić i  generalni direktor JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo doc. dr. sc. Abel Baltić potpisali su Protokol o realizaciji sredstava za sufinansiranje projekta početka rekonstrukcije ambulante porodične medicine Jablanička u ulici Fehima efendije Čurčića na broju 3. Za ovu namjenu u budžetu Općine Centar izdvojeno je 60.000 KM.

Načelnik Mandić je prilikom ovog susreta sa direktorom Baltićem naglasio da Općina Centar ima veliki interes da ambulanta porodične medicine što prije bude rekonstruirana, jer je to zahtjev naših sugrađana sa mjesnog područja „Skenderija – Podtekija“.

– Iako zdravstvo nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, ulaganje u zdravstveni sistem je obaveza svih nas. Vrijeme pandemije je pokazalo koliko nam je važno jačati zdravstveni sistem, istakao je Mandić te dodao da će Općina u skladu sa finansijskim mogućnostima pokušati iznaći dodatna sredstva za realizaciju projekta rekonstrukcije ambulante porodične medicine Jablanička.

Nakon što je potpisao pomenuti Protokol, generalni direktor Baltić se zahvalio načelniku Općine Centar na dosadašnjoj saradnji, ali i na finansijskoj pomoći koja će olakšati rad medicinskom osoblju koji pružaju primarnu zdravstvenu zaštitu.

Donirana sredstva u vrijednosti od 60.000 KM maraka će biti utrošena za početak radova rekonstrukcije objekta u kome je smještena ambulanta Jablanička.  Procijenjena vrijednost kompletne rekonstrukcije je preko 200.000 KM.

Potpisivanju Protokola prisustvovala je i pomoćnica načelnika za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu Jasmina Fazlić.

JU Dom zdravlja ks

injection, vaccine, vaccination-5882594.jpg

Vakcinacija građanstva protiv COVID- 19 se premješta u službe porodične medicine

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva Novosti iz Ustanove 202, Događaji, Nekategorisano, Novosti, Obavještenja, Početna / By

Zbog činjenice da je u posljednjem periodu evidentiran znatno manji broj dolazaka na vakcinalne punktove u JU Dom zdravlja KS, od ponedjeljka, 28. februara 2022. godine, vakcinacija građana Kantona Sarajevo protiv COVID-19 vršit će se u okviru službe porodične/obiteljske medicine u svih devet organizacionih jedinica koji su u sastavu naše Ustanove.

Vakcinacija će se obavljati dvosmjenski, radnim danima i vikendom u skladu sa radnim vremenom službi porodične/obiteljske medicine JU Dom zdravlja KS.

Press služba JUDZKS

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo je najveća ustanova u Bosni i Herzegovini koja pruža primarnu zdravstvenu zaštitu i specijalističko-konsultativne usluge, a o čemu svjedoči i broj od 10.098.460 posjeta i usluga ostvarenih u toku 2020. godine.

ADRESA

Vrazova 11, 71000 Sarajevo, BiH

TELEFON

+ 387 33 292 500

FAX

+ 387 33 292 675

EMAIL

judzks@judzks.ba

JUDZKS

Mapa

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.

© Made By Fixit