Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo
Menu
Logopedija
Prirodna potpora razvoju djeteta
Doc.dr. Sanela Tinjak, dipl. defektolog- logoped
PRIRODNA-POTPORA-RAZVOJU-DJETETA2
Govorom od doživljaja do jezika
Odabrala : doc.dr.sc. Sanela Tinjak, dipl.defektolog-logoped
objavljeno 22.04.2020.
DOŽIVLJAJ, GOVORNO-MOTORIČKA IGRA, POKRET-ZNAK, IGRAČKE, SLIKE, NAPISANE RIJEČI
Bogat porodični život daje djeci brojne temeljne doživljaje i sadržaje. U jaslicama i vrtiću djeca stečena iskustva dopunjuju. Za malu djecu, posebno onu koja kasne u govorno-jezičkom razvoju, važno je da se temeljni doživljaji/sadržaji oblikuju u govorno-motoričku igru i dramatizaciju. Govorno-motorička igra omogućuje tjelesno-afektivnu komunikaciju između odraslog i djeteta tokom koje nastaje intenzivna razmjena neverbalnih i verbalnih poruka. Tako dijete zadržava u svom sjećanju ne samo temeljni doživljaj nego i sav govorno-jezički materijal koji ide s njim „u paketu“. Kada je neki temeljni doživljaj/sadržaj obogaćen govorno-motoričkom igrom, obogaćen znakovima i proigran igračkama, može ga se nadopuniti slikom, crtežom, slikovnim simbolom, piktogramom, napisanim riječima….
Doživljaj:
Omogućite djetetu da se približi mački, da osjeti njezin miris, da dodirne njezino mekano krzno, da je hrani, da promatra načine na koji se kreće, kako lovi miša….
Govorno-motorička igra:
Igrajte se mačke. Budite mačka! Krečite se kao mačka….Mijačite, klečeći pijte mlijeko iz zdjelice na podu, predite, šunjajte se, nježno se grebite. Neka dijete bude mačka, a vi miš. Bježite!
Pokret kao znak:
Pomozite djetetu da zapamti pokret za milovanje (Kako miluješ macu?), pokret za grebanje, pokret za rep, šape, veliki pokret, mali pokret, pokret-simbol za mačku….
Igranje igračkama:
Na igrački-mački zajedno imenujte dijelove tijela pa se igrajte s njom kao da je živa: hranite je, milujte je, pokrivajte je….Napravite „mačku“ od klupka vune! Neka kockica bude igračka-mačka; napravite joj brkove! Zajedno pjevajte pjesmice o mački…
Slikovnice, slike, napisane riječi….:
Zajedno pokazujte, imenujte i opisujte slike mačke u slikovnicama. Koristite sliku mačke kao igračku-mačku koja se šunja, grebe, pijte mlijeko….pokažite djetetu gdje sve piše riječ „mačka“….Zajedno crtajte mačku…
Mijau….mijau
Mic, mic…
To je maca.
Ko je to?
Maca.
To je maca.
Miluj macu…
Kako miluješ macu…?
Ima rep.
Gdje ima rep?
Ima šape.
Gdje ima šape?
Joj! Grebe maca!
Joj!
Ne brebati! Ne grebati!
Šunja se maca…
Pokaži kako se šunja…!
Ide maca. Ide maca.
Daj maci pa-pa!
Pa-pa, maca!
Pije mlijeko.
Pokaći kako pije!
Ko je to? Miš!
Mali miš. Mali miš.
Veeeelika mačka!
Pokaži kakva je mačka!
A miš?
Mačka lovi miša!?
Reci mišu: Bježi, bježi!
Bježi mišu! U rupu!
Miš se spasio!
Daj „bravo“!
Ko je lovio miša?
Gdje je sada miš?
Kako je mačka lovila miša?
Izvor:
Rade R (2006) Govorom od doživljaja do jezika. Peti znanstveni skup sa međunarodnim sudjelovanjem: „Istraživanje govora“, Zadar.
Da li ispravljati rani dječiji govor
doc.dr. sc. Sanela Tinjak, dipl.defektolog-logoped
Objavljeno: 22.04.2020.
Period ranog dječijeg progovaranja, tj. do četvrte godine je izuzetno osjetljiv i ranjiv period. Moglo bi se reći da nivo samopouzdanja koje dijete stiče ili ne stiče u tom periodu, dobrim dijelom doprinosi kasnijoj izgradnji ličosti. Iz ugla odrasle osobe, može se uočiti da ne bi bili baš oduševljeni ukoliko bi nam svaki dan neko blizak u negativnom kontekstu skretao pažnju na uobičajne radnje npr.način na koji hodamo, jedemo, gledamo itd. Najvjerovatnije bi nakon mnogobrojnog ponavljanja, počeli preispitivati svoje ponašanje i pri svakoj toj aktivnosti počeli osjećati nelagodu.
Apsolutno je dopušteno da rani dječiji govor bude nesavršen, a roditelj je dužan da ga potiče i ne ispravlja. Direktno korigovanje npr. „Ne kaže se tako…, kaže se ovako…. Hajde sad ponovi!“, ne samo da prekida komunikacijski krug, nego i odašilje lošu poruka djetetu koja mu kaže da nije dobar u tome što čini, da ga roditelj ne cijeni dovoljno, da ga se ruži, da nije voljen itd. Još teža situacija je ukoliko se dječiji govor uspoređuje sa nekim drugim djetetom koji je kao govornik napredniji. Ekspresivni govor i jezik mogu se razvijati samo aktivnim činom što nameće činjenicu da se on može razvijati samo putem njegovog aktivnog praktikovanja u raznim govornim situacijama i oblicima. Zadatak roditelja je da, što je duže moguće, održava taj komunikacijski krug i razmjenu informacija kako bi dijete doživjelo osjećaj prihvaćenosti kao govornika što će ga dodatno ohrabriti i graditi mu pozitivno govorno raspoloženje, ali i priliku da se govor doživi u različitim govornim situacijama kako bi se unaprijedilo razumijevanje govorno-jezičke poruke.
Naravno, ukoliko roditelj smatra da razvoj govora i jezika nije u skladu sa hronološkim uzrastom djeteta, trebao bi se obratiti logopedu na procjenu. Međutim, praćenjem nekih „jednostavnih“ uputa, roditelj može dobrim dijelom utjecati na „zdravo“ govorno odrastanje djeteta.
“Pođite od mjesta na kojem djeca jesu, gradite onime što imaju i pomozite im razviti ono što treba biti slijedeći korak u razvoju” (Maria Aarts).
IZVOR:
Renata R (2014) Poticanje ranog govorno-jezičkog razvoja. FoMa, Zagreb