Obavještavamo korisnike naših usluga da je u skladu sa Odlukom Vlade Kantona Sarajevo data saglasnost JU Dom zdravlja KS za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme 14 logopeda – VSS. Narednih dana će u javnim sredstvima informisanja (dnevnim novinama i na web stranici JUDZKS) biti raspisan/objavljen javni oglas za prijem u logopeda u radni odnos.
Važno je naglasiti da će u narednom periodu, do okončanja konkursne procedure, trenutno zaposleni logopedi u JUDZKS svojim prekovremenim radom obezbijediti kontinuitet obavljanja tretmana sa našim mlađim korisnicima usluga, prema sljedećem rasporedu rada po OJ:
JU Dom zdravlja KS
U skladu sa Planom kontinuirane medicinske edukacije Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja KS objavljujemo spisak učesnika koji su bili prisutni na edukacijama u mjesecu novembru 2022. godine.
Nadležne kantonalne komore zdravstvenih profesionalaca prethodno su obavještene kako bi navedeni stručni skupovi bili bodovani.
Spisak učesnika Kontinuirane medicinske edukacije za mjesec novembar 2022., a koji će zdravstvenim profesionalcima poslužiti kao potvrda o održanim edukacijama u svrhu dokazivanja učešća na edukacijama u JU Dom zdravlja KS, možete preuzeti na linkovu ispod:
Cenrtar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS
Obavještavamo građane Kantona Sarajevo da se drive-in punkt Vrbanja od 02.12.2022. zatvara, te da će građani uslugu testiranja sa SARS-CoV-2 Antigen testovima moći ostvariti u Domu zdravlja kojem pripadaju.
U OJ Centar testiranje sa SARS-CoV-2 Antigen testovima će se obavljati u prizemlju centralnog objekta od 8:00 do 13:30 sati i od 13:30 do 15:00 u kućnim posjetama za nepokretne pacijente.
JU Dom zdravlja KS
„ZAJEDNO ISKORIJENIMO DJEČIJU PARALIZU“
prof. dr. sc. Lutvo Sporišević
Ademira Pehlić, prof.
Svake godine 24. oktobra obilježava se Svjetski dan borbe protiv dječije paralize čime se želi podići svijest o ovoj izuzetno opasnoj i potencijalno smrtonosnoj akutnoj zaraznoj bolesti, ukaže na ispunjenosti uvjeta za održavanje država „slobodnih od dječije paralize“ i postizanja i održavanja visokih stopa procijepljenosti protiv dječije paralize.
Smatra se da je dječija paraliza (Heine-Medinova bolest) bila prisutna i u antičkoj egipatskoj civilizaciji. Dječija paraliza (poliomijelitis) je akutna izuzetno opasna bolest uzrokovana poliovirusom koji može dovesti do invaliditeta i smrtnog ishoda. Obično se javlja kod djece mlađe od pet godina, iako su sve dobne skupne podložne ovoj ozbiljnoj bolesti u slučajevima neprimjerenog IPV/OPV vakcinalnog statusa.
Najveći broj osoba inficiranih sa poliovirusom nema klinički vidljivih simptoma. Simptome slične gripi ima cca 25% inficiranih osoba sa poliovirusom; upala mekih moždanica (meningitis) javlja se kod 1-5 od 100 inficiranih sa poliovirusom a mlohava (flakcidna) paraliza ili pareza ruku i nogu sreće se kod 1/200-2000 pacijenata inficiranih sa poliovirusom. Nepovratne paralize ruku i nogu dovode do trajne invalidnosti (nemogućnost kretanja, korištenje ruku) a 2-19 od 100 bolesnika sa paralizama uzrokovanih poliovirusom može umrijeti zbog zahvatanja disajne muskulature.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da se kod djece koja se potpuno oporave od dječije paralize u odrasloj dobi mogu javiti novi mišićni bolovi, mišićna slabost ili paraliza (post-polio sindrom).
Na mrežnoj stranici JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo https://judzks.ba/wp-content/uploads/2019/07/Vakcinacija_komplet_za_web_2019.pdf zainteresirani čitatelji mogu pročitati najznačajnije karakteristike o dječijoj paralizi (poliomijelitis).
Svjetska zdravstvena organizacja (SZO), Rotary International i Američki CDC 1988. godine pokreću Svjetsku inicijativu za iskorjenjivanje dječije paralize (engl. Global Polio Eradication Initiative) čiji je temeljni cilj da niti jedno dijete u svijetu ne oboli od dječije paralize, tj. da sve države u svijetu budu „slobodne od dječije paralize“. Navedena incijativa tj. promoviranje i praktično provođenje vakcinacije protiv dječije paralize imala je veliki značaj u svijetu, tj. omogućeno je:
Značajno smanjen prijenos poliovirusa omogućio je da ljudi širom svijeta zdravije žive, te CDC napominje da:
Ne postoji specifičan lijek za liječenje dječije paralize ali postoji efikasna vakcina/e koje sprječavaju nastanak dječije paralize – vakcina sa živim atenuiranim poliovirusom (OPV) i vakcina sa mrtvim inaktiviranim poliovirusom (IPV) koja su visoko individualno zaštitne.
OPV vakcina je uglavnom omogućila eliminaciju divljeg soja poliovirusa a od 2008. godine u većini razvijenih zemalja korisit se IPV.
Sistemskim procjepljivanjem faktički je divlji soj polioviruisa eliminiran, tj. Američka regija SZO eliminirala je dječiju paralizu 1994. godine a Europa je 2002. godine proglašena „slobodnom od dječije paralize“. Faktički danas područje Afganistana i Pakistana predstavlja područje endemskog poliomijelitisa.
U skladu sa Kalendarom obavezne imunizacije u FBiH je obavezna imunizacija protiv dječije paralize a primjeran vakcinalni status uključuje primovakcinaciju u 2., 4. i 6. djetetovom mjesecu života i docjepljivanje (revakcinacija) u 2. i 5. djetetovoj godini.
Aktivnosti zdravstvenih profesionalaca usmjereni su na:
„Zajedno iskorijenimo dječiju paralizu“
Izvor:
CENTAR ZA NASTAVNU I NAUČNO-ISTRAŽIVAČKU DJELATNOST
prof. dr. sc. Lutvo Sporišević
Ademira Pehlić, prof.
19.9.2022.
Unatrag desetak godina diljem svijeta, 20. septembra svake godine, obilježava se Svjetski dan svjesnosti o dječijem rastu. Na ovaj način udruženja pacijenata i stručna društva žele ukazati na značaj praćenja rasta u dječijoj dobi.
Rast i razvoj predstavljaju jedan od najznačajnijih karakteristika dječije dobi i ukazuju na cjelokupno zdravlje djeteta i zdravlje populacije, kao i nutricijski status pojedinca odnosno populacije.
Rast je kvantitativni pojam koji se odnosi na povećanje mase odnosno dimenzija tkiva, organa i tijela.
Razvoj je kvalitativni pojam koji uključuje diferencijaciju i sazrijevanje biohemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva i organa od začeća do adolescentog razdoblja.
Na rast i razvoju utiču mnogobrojni faktori kao što su: nasljedni faktori (geni), spol, godišnje doba, okolišni faktori, prehrana, zdravstveno stanje pojedinca odnosno prisutne bolesti i dr.
Rast djeteta procjenjujemo određivanjem antropometrijskih parametara: tjelesna masa (TM), tjelesna duljina ili visina (TD ili TV), obim glave (OG), obim grudnog koša, debljina potkožnog masnog tkiva, obim struka i indeksa tjelesne mase.
Razvojem djeteta (razvojni miljokazi) procjenjujemo da li je dijete usvojilo određene vještine u skladu sa njegovom dobi. Navedeno uključuje nekoliko aspekata razvoja: razvoj motoričkih vještina, kognitivni razvoj, socio-emocionalni razvoj i razvoj govora.
Zostajanje u rastu (smanjeni rast) može ukazivati na:
Veoma je bitan primjeren rast i razvoj djeteta tokom prvih 1000 dana života jer nepovoljni faktori rizika (npr. usporen rast i drugi) mehanizmom Razvojnog programiranja dovode do bolesti u odrasloj dobi, tj. djeca koja imaju smanjeni rast ili nižu tjelesnu masu u kasnijoj dobi imaju povećani rizik za pretilost, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest i druge hronične nezarazne bolesti.
Izmjerena TD na rođenju ima koeficijent korelacije 0,25 sa TV u odrasloj dobi, dok TD u drugoj djetetovoj godini ima koeficijent korelacije 0,80 u odrasloj dobi.
Razmatrajući prirast djeteta u tjelesnoj dužini/visini po razvojnim dobima možemo reći da je:
Pravilna procjena tjelesne dužine/visine i tjelesne mase uključuje:
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2006. i 2007. objavila standardizirane krivulje rasta za djecu od rođenja do pete (5.) godine koje su utemeljene na prospektivnim longitudinalnim studijama dojene djece iz šest svjetskih centara i koje su danas usvojen standard procjene rasta djeteta.
Navedene krivulje su standardan alat procjene TM, TD/TV kod djece predškolske dobi.
Od ranije se koriste krivulje rasta američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koje se danas uglavnom koriste za evaluacije antropometrijskih parametara za djecu školske dobi.
Na temelju vrijednosti antropometrijskih parametara, dobi i spolu djeteta lako je odrediti centilnu vrijednost analiziranog parametra i utvrditi da li dijete ima primjeran rast ili pokazuje odstupanja.
Kako navedeni parametri pokazuju fiziološke promjene a i kako bi se na vrijeme otkrila patološka odstupanja razvoja preporučuje se sljedeće:
Bitno je pratiti da li tokom evaluacije rasta djeca slijede “svoj obrazac ili krivulju rasta”, tj. da li je krivulja rasta istih centilnih vrijednosti ili su prisutna odstupanja prema “gore” ili “dolje”.
Danas su dostupni online kalkulatori određivanja ovih antropometrijskih parametara gdje roditelji ili bilo ko zainteresiran unošenjem podataka (datum rođenja, spol djeteta, vrijednost antropometrijskog parametra) može procijeniti primjerenost rasta djeteta.
Bilo koja dilema u navedenom kontekstu inicira savjet ili pregled zdravstvenog profesionalca koji će utvrditi da li dijete ima fiziološku varijaciju rasta ili su prisutna patolooško zaostajanja u rastu.
Pravovremenim otkrivanjem zaostajanja u rastu, njegovog uzroka i adekvatnim liječenjem (hormon rasta i dr.) moguće je da djeca dostignu svoj procijenjeni primjeran rast u skladu sa genetskim potencijalom.
“Dobar rast = dobro zdravlje”!
Izvor:
Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS
Poštovani korisnici usluga, obavještavamo vas da je u OJ DZ Centar na adresi Vrazova 11 otklonjen tehnički kvar na telefonskim linijama.
Telefonske linije su ponovno u funkciji.
Hvala na razumijevanju!
JU DOM ZDRAVLJA KS
Poštovani korisnici usluga, obavještavamo vas da je u OJ DZ Centar na adresi Vrazova 11 nastao tehnički kvar na telefonskim linijama.
U toku je otklanjanje nastalog kvara te bi telefonske linije uskoro trebale biti u funkciji, stoga vas molimo za razumijevanje.
JU DOM ZDRAVLJA KS
Obavještavamo građane koji žive na području Općine Centar da je došlo do izmjene termina za izdavanje nalaza laboratorijskih pretraga u Organizacionoj jedinici Centar. Od 17.08.2022. laboratorijski nalaz možete preuzeti u Službi za laboratorijsku dijagnostiku od 14:00 do 16:00 sati.
Služba za laboratorijsku dijagnostiku OJ Centar
JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo će zbog obilježavanja Kurban–bajrama organizovati cjelodnevne dežure, od 7.30 do 20.30 sati u ponedjeljak, 11.07. 2022. godine na slijedećim lokalitetima:
Sretan praznik Kurban-bajram želi Vam menadžment JU Dom zdravlja KS.
Prof. soc. Arman ŠARKIĆ, Press služba JUDZKS
Na osnovu Odluke Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo broj: 10-33-1529/22 od 08.04.2022. godine Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo je data saglasnost na novi Pravilnik o rasporedu radnog vremena. Pravilnik je stupio na snagu 01.05.2022. godine, a početak njegove primjene je planiran od ponedjeljka, 06.06.2022. godine.
S tim u vezi, novo radno vrijeme JU Dom zdravlja KS je od 7:30 do 20:30 sati.
Rad nedjeljom će se u narednom periodu (prelazni period pred ukidanje rada osoblja JUDZKS nedjeljom) obavljati u tri organizacione jedicinice JUDZKS, i to: OJ Centar, OJ Novi Grad i OJ Ilidža.
Napomena: Pravilnik o radnom vremenu u JUDZKS je objavljen na zvaničnoj web stranici JUDZKS 21.04.2022. godine i možete ga pogledati ovdje.
JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo
Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo je najveća ustanova u Bosni i Herzegovini koja pruža primarnu zdravstvenu zaštitu i specijalističko-konsultativne usluge, a o čemu svjedoči i broj od 10.098.460 posjeta i usluga ostvarenih u toku 2020. godine.
Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.