Savjeti i novosti o zdravlju

NAJAVA: IV Simpozij „Osvrt na rutinsku imunizaciju i COVID-19 – iskustva i izazovi današnjice“

JU Dom  zdravlja  Kantona  Sarajevo – Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnosti i JU Dom zdravlja „Stari grad“ Mostar organiziraju 4. Simpozij pod naslovom „Osvrt na rutinsku imunizaciju i COVID-19 – iskustva i izazovi današnjice“, koji će se održati  18. i 19. novembra 2022. godine u hotelu Hollywood u Sarajevu.

Cilj navedenoga Simpozija je osvrt na rutinsku imunizaciju dobnih skupina, izazove u svakodnevnom praktičnom radu u provođenju rutinske imunizacije, pregled  realiziranih aktivnosti tokom COVID-19 pandemije, kao  i osvrt na dosadašnje preporuke COVID-19 imunizacije dobnih skupina.

Simpozij je namijenjen doktorima medicine, spec. pedijatrima, spec. školske medicine, spec. obiteljske/porodične medicine, spec. epidemiolozima i medicinskim sestrama-tehničarima s ciljem usvajanja novih i nadogradnje  postojećih znanja  i razmjene iskustava o imunizaciji i COVID-19.

Simpozij je koncipiran kroz niz predavanja i diskusija na kojima će ugledni stručnjaci prezentirati aktualne probleme i mogućnosti poboljšanja imunizacije, jedne od najznačajnijih javnozdravstvenih preventivnih aktivnosti u svakodnevnom stručnom radu; temeljnim aspektima kontrole bioloških lijekova, temeljnim  karakteristikama održavanja hladnog lanca prilikom transporta i skladištenja vakcina a razmatraće se i određeni aspekti COVID-19 pandemije.

Simpozij će bodovati nadležne komore Kantona Sarajevo.

Organizacioni odbor Simpozija:

  • doc. dr. sc. Abel Baltić, predsjednik Organizacionog odbora
  • prof. dr. sc. Lutvo Sporišević
  • mr. sc. med. prim. dr. Milan Mioković
  • dr. sci. Ademir Spahić
  • Ademira Pehlić, prof.
  • Sanela Ičindić, mr.
  • Danijela Ovčina
  • Enisa Idrizović, mr.

Stručni program Simpozija

strucni_program_4_COVID_simpozij_2022.final_

Preuzmi Stručni program Simpozija

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS

24. oktobar– Svjetski  dan borbe protiv dječije paralize

„ZAJEDNO ISKORIJENIMO DJEČIJU PARALIZU“

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević

Ademira Pehlić, prof. 

Svake godine 24. oktobra obilježava se Svjetski dan borbe protiv dječije paralize čime se želi podići svijest o ovoj izuzetno opasnoj i potencijalno smrtonosnoj akutnoj zaraznoj bolesti, ukaže na ispunjenosti uvjeta za održavanje država „slobodnih od dječije paralize“ i  postizanja i održavanja visokih stopa procijepljenosti protiv dječije paralize.

Smatra se da je dječija paraliza (Heine-Medinova bolest) bila prisutna i u antičkoj egipatskoj civilizaciji. Dječija  paraliza (poliomijelitis) je akutna izuzetno opasna bolest uzrokovana poliovirusom koji može dovesti do invaliditeta i smrtnog ishoda. Obično se javlja kod djece mlađe od pet godina, iako su sve dobne skupne podložne ovoj ozbiljnoj bolesti u slučajevima neprimjerenog IPV/OPV vakcinalnog statusa.

Najveći broj osoba inficiranih sa poliovirusom nema klinički vidljivih simptoma. Simptome slične gripi ima cca 25% inficiranih osoba sa poliovirusom; upala mekih moždanica (meningitis) javlja se kod 1-5 od 100 inficiranih sa poliovirusom a mlohava (flakcidna) paraliza ili pareza ruku i nogu sreće se kod 1/200-2000 pacijenata inficiranih sa poliovirusom. Nepovratne paralize ruku i nogu dovode do trajne invalidnosti (nemogućnost kretanja, korištenje ruku) a 2-19 od 100 bolesnika sa paralizama uzrokovanih poliovirusom može umrijeti zbog zahvatanja disajne muskulature.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da se kod djece koja se potpuno oporave od dječije paralize u odrasloj dobi mogu javiti novi mišićni bolovi, mišićna slabost ili paraliza (post-polio sindrom).              

Na mrežnoj stranici JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo https://judzks.ba/wp-content/uploads/2019/07/Vakcinacija_komplet_za_web_2019.pdf  zainteresirani čitatelji mogu pročitati najznačajnije karakteristike o dječijoj paralizi (poliomijelitis).

Svjetska zdravstvena organizacja (SZO),  Rotary International i Američki CDC 1988. godine pokreću Svjetsku inicijativu za iskorjenjivanje dječije paralize (engl. Global Polio Eradication Initiative) čiji je temeljni cilj da niti jedno dijete u svijetu ne oboli od dječije paralize, tj. da sve države u svijetu budu „slobodne od dječije paralize“. Navedena  incijativa tj.  promoviranje i praktično provođenje vakcinacije protiv dječije paralize imala je veliki značaj u svijetu, tj. omogućeno je:

  • cca za 99,9% smanjenje prijenosa divljeg soja poliovirusa širom svijeta;
  • značajan pad broja slučajeva dječije paralize (350 000 u 1988. godini a 6 slučajeva u 2021. godini);
  • prijenos divljeg soja poliovirusa prekinut je u 5 od 6 regija Svjetske zdravstvene organizacije.        

Značajno smanjen prijenos poliovirusa omogućio je da ljudi širom svijeta zdravije žive, te CDC napominje da:

  • 20 miliona ljudi širom svijeta kreće se, a bili bi paralizirani da nisu vakcinisani protiv dječije paralize;
  • 5 miliona ljudi su živi, a umrli bi da nisi imali primjeran OPV/IPV vakcinalni status;
  • bilioni djece živi u okruženju koje je „slobodno od dječije paralize“.     

Ne postoji specifičan lijek za liječenje dječije paralize ali postoji  efikasna vakcina/e koje sprječavaju nastanak dječije paralize – vakcina sa živim atenuiranim poliovirusom (OPV) i vakcina  sa mrtvim inaktiviranim poliovirusom (IPV) koja su visoko individualno zaštitne.

OPV vakcina je uglavnom omogućila eliminaciju divljeg soja poliovirusa a od 2008. godine u većini razvijenih zemalja korisit se IPV.  

Sistemskim procjepljivanjem faktički je divlji soj polioviruisa eliminiran, tj. Američka regija SZO eliminirala je dječiju paralizu 1994. godine a Europa je 2002. godine proglašena „slobodnom od dječije paralize“.  Faktički danas područje Afganistana i Pakistana predstavlja područje endemskog poliomijelitisa.    

U skladu sa Kalendarom obavezne imunizacije u FBiH je obavezna imunizacija protiv dječije paralize a primjeran vakcinalni status uključuje primovakcinaciju u 2., 4. i 6. djetetovom mjesecu života i docjepljivanje (revakcinacija) u 2. i 5. djetetovoj godini.      

 Aktivnosti  zdravstvenih profesionalaca usmjereni su na:

  • eliminaciju dječije paralize u Afganistanu i Pakistanu što će omogućiti  globalnu eradikaciju dječije paralize odnosno 100% smanjenje prijenosa divljeg soja poliovirusa; 
  • u svim državama potrebne je dostići i održavati  primjerene vakcinalne obuhvate protiv dječije paralize što će uz prethodno navedeno omogućiti sprječavanje pojave dječije paralize u svijetu;
  • evaluaciju i prijavljivanje svakog slučaja flakcidne (mlohave paralize) uključujući uzimanje epidemioloških podataka i virusološku dijagnostiku;             
  • provođenje preporučenih javnozdravstvenih mjera (aktivno praćenje i traženje oboljelih, virusološko dijagnosticiranje poliovirusa kod kontakata i eventualno dodatna  vakcinacija protiv dječije paralize) u slučaju unosa divljeg soja poliovirusa iz endemskih područja.

„Zajedno iskorijenimo dječiju paralizu“

Izvor:

CENTAR ZA NASTAVNU I NAUČNO-ISTRAŽIVAČKU DJELATNOST

29. septembar – Svjetski dan srca

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević

Ademira Pehlić, prof.

Svake godine 29. septembra obilježava se Svjetski dan srca čime se želi osvjestiti populacija na održavanje i unaprijeđenje zdravlja srca i krvnih žila.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana srca je “Koristi srce za svako srce”. Navedeno ukzuje da je potrebno koristiti znanje, suosjećanje i utjecaj kako bi pojedinac i zajednica imali najbolje mogućnosti za zdrav život. Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana srca poziva nas da vodimo brigu o zdravlju srca, prakticiramo zdrave životne navike i koristimo modernu digitalnu  tehnologiju fokusiranu na kotroli zdravlja srca i krvnih žila kao i da poklonimo pažnju zdravlja srca bližnjih i pojedinaca koji imaju povećani rizik za oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana srca fokusirana je na tri temelja:

  • Koristite srce za čovječanstvo

Ovim pristupom želi se omogućiti podjednak pristup liječenja i podrška oboljelim od kardiovaskularnih bolesti širom svijeta. Preko 75% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti javlja se u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, ali pristup dostupnosti zdravstvenoj usluzi može biti bilo gdje u svijetu. Uključivanjem u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao lokalne aktivnosti, omogućeno je širenje svijesti i pomoći u izmjeni nezdravih životnih stilova i stvaranju povoljnijih životnih uslova širom svijeta.

  • Koristite srce za prirodu

Zagađenje zraka uzrok je cca 25% smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tj. cca 7 miliona ljudi svake godine umire zbog posljedica zagađenja zraka. Potrebno je intenzivirati hodanje ili vožnju biciklom umjesto putovanja automobilom a dugoročne aktivnosti trebaju biti usmjerene na zakonske akte usmjerene na omogućavanje okoliša sa čistim zrakom. Svaki pojedinac može pridonijeti zdravijoj planeti na svoj način što će omogućiti poboljšanju i unaprijeđenju zdravlja srca i krnvih žila.

  • Koristite srce za sebe

Poznato je da psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog infarkta. Razgovor, vježbanje i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa. Odupiranjem štetnim mehanizmima suočavanjem i lošim navikama izazvanim stresom, možemo utjecati na povećanje zdravlja srca.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti, tj. prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji cca 19 miliona ljudi godišnje umire zbog kardiovaskualarnih bolesti, od čega su 4/5 uzrok srčani i moždani udar, a 1/3 srčanih udara je kod osoba mlađih od 70 godina.

Najznačajniji faktori rizika za nastanak kardiovaskualrnih bolesti su:

  • nemodificirajući faktori (dob, spol i naslijeđe),
  • modificirajući  faktori,
  • nezdrava ishrana,
  • nedovoljna tjelesna aktivnost,
  • sjedilačke navike (sedentarne navike),
  • izloženost nikotinskim proizvodima,
  • prekomjerna tjelesna masa i pretilost,
  • arterijska hipertenzija (povišeni krvni pritisak),
  • dislipidemija (povišene masnoće u krvi),
  • šećerna bolest,
  • prekomjerna izloženost stresu i drugi  fakori rizika.

Sistemskim pristupom izmjene loših životnih navika i kontrolom faktora rizika moguće je smanjiti kardiovaskularni rizik što uključuje:

  • održavanje poželjne tjelesne mase,
  • konzumiranje zdrave i uravnotežene hrane (voće, povrće, cjelovite žitarice; mahunarke, meso peradi, riba, manja količina crvenog krtog mesa,
  • izbjegavanje alkohola, smanjenje unosa bezalkoholnih napitaka i voćnih sokova, brze hrane, i dr.),
  • smanjenje unosa soli,
  • izbjegavanje izloženosti duhanskim proizvodima (stvoriti ambijent bez duhanskog dima),
  • dovoljno tjelesne aktivnosti,
  • smanjenje sjedilačkih navika,
  • dovoljna količina sna,
  • prakticiranje vještina umsjerenih na smjenje stresa,
  • redovna kontrola arterijskog pritiska, glukoze u krvi (GUK) i masnoća u krvi (lipidni profil).

Preventivne aktivnosti (primordijalna i primarna prevencija) trebaju početi od rane dječije dobe, odnosno prenatalno, i trebaju se nastaviti tokom čitavog životnog razdoblja.

Kotrolom faktora rizika od najranije dobi moguće je smanjiti prijevremene kardiovaskualrne bolesti, te će tako biti moguće utjecati na očuvanje kardiovaskularnog zdravlja ili smanjenje rizika za bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi.

Poster_dan_srca_2022

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS

Svjetski dan svjesnosti o rastu

prof. dr. sc. Lutvo  Sporišević

Ademira Pehlić, prof.

19.9.2022.

Unatrag desetak godina diljem svijeta, 20. septembra svake godine, obilježava se Svjetski dan svjesnosti o dječijem rastu. Na ovaj način udruženja pacijenata i stručna društva žele ukazati na značaj praćenja rasta u dječijoj dobi.

Rast i razvoj predstavljaju jedan od najznačajnijih karakteristika dječije dobi i ukazuju na  cjelokupno zdravlje djeteta i zdravlje populacije, kao i nutricijski status pojedinca odnosno populacije.

Rast je kvantitativni pojam koji se odnosi na povećanje mase odnosno dimenzija tkiva, organa i tijela.

Razvoj je kvalitativni pojam koji uključuje diferencijaciju i sazrijevanje biohemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva i organa od začeća do adolescentog razdoblja.

Na rast i razvoju utiču mnogobrojni faktori kao što su: nasljedni faktori (geni), spol, godišnje doba, okolišni faktori, prehrana, zdravstveno stanje pojedinca odnosno prisutne bolesti i dr.

Rast djeteta procjenjujemo određivanjem antropometrijskih parametara: tjelesna masa (TM), tjelesna duljina ili visina (TD ili TV), obim glave (OG), obim grudnog koša, debljina potkožnog masnog tkiva, obim struka i indeksa tjelesne mase.

Razvojem djeteta (razvojni miljokazi) procjenjujemo da li je dijete usvojilo određene vještine u skladu sa njegovom dobi. Navedeno uključuje nekoliko aspekata razvoja: razvoj motoričkih vještina, kognitivni razvoj, socio-emocionalni razvoj i razvoj govora.

Zostajanje u rastu (smanjeni rast) može ukazivati na:

  • fiziološke varijacije ili nepatološka stanja (porodično niski rast i konstitucijski usporen  rast);
  • patološka stanja
  • poremećaj posteljice;
  • intrauterine infekcije (toksoplazmoza, citomegalovirusna bolest…);
  • intrauterino zaostajanje u rastu;
  • nedostastatak hormona rasta, štitne žlijezde ili prekomjerno stvaranje kortizola…;
  • nasljedna oboljenja (Downov sindrom, Turnerov sindrom, Patauov sindrom i dr.);
  • nedostatak proteina, željeza  ili cinka;
  • hronične bolesti (prirođene srčane bolesti, bronhijalna astma, šećerna bolest, celijakija, hronična bubrežna bolest i dr.)

Veoma je bitan primjeren rast i razvoj djeteta tokom prvih 1000 dana života jer nepovoljni faktori rizika (npr. usporen rast i drugi) mehanizmom Razvojnog programiranja dovode do bolesti u odrasloj dobi, tj. djeca koja imaju smanjeni rast ili nižu tjelesnu masu u kasnijoj dobi imaju povećani rizik za pretilost, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest i druge hronične nezarazne bolesti.

Izmjerena TD na rođenju ima koeficijent korelacije 0,25 sa TV u odrasloj dobi, dok TD u drugoj djetetovoj godini ima koeficijent korelacije 0,80 u odrasloj dobi.

Razmatrajući prirast djeteta u tjelesnoj dužini/visini po razvojnim dobima možemo reći da je:

  • u prvoj godini života prirast TD cca 25cm,
  • od  prve do druge godine prirast TD cca 12 cm,     
  • od druge do treće godine prirast TD/TV cca 8 cm,
  • od treće godine do puberteta prirast TV je cca 5cm.
  • djeca u petoj godini udvostruče svoju porođajnu TD.

Pravilna procjena tjelesne dužine/visine i tjelesne  mase uključuje:

  • validiranu i kalibriranu medicinsku opremu (vaga, stadiometar ili infantometar…)
  • pravilnu tehniku određivanja TM i TD/TV (što laganije odjeveno dijete, bez obuće…)
  • primjena standardiziranih krivulja rasta.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2006. i 2007. objavila standardizirane krivulje rasta za djecu od rođenja do pete (5.) godine koje su utemeljene na prospektivnim longitudinalnim studijama dojene djece iz šest svjetskih centara i koje su danas usvojen standard procjene rasta djeteta.

Navedene krivulje su standardan alat procjene TM, TD/TV kod djece predškolske dobi.

Od ranije se koriste krivulje rasta američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koje se danas uglavnom koriste za evaluacije antropometrijskih parametara za djecu školske dobi.

Na temelju vrijednosti antropometrijskih parametara, dobi i spolu djeteta lako je odrediti centilnu vrijednost analiziranog parametra i utvrditi da li dijete ima primjeran rast ili pokazuje odstupanja.

Kako navedeni parametri pokazuju fiziološke promjene a i kako bi se na vrijeme otkrila patološka odstupanja razvoja preporučuje se sljedeće:

  • u prvoj djetetovoj godini potrebno je na rođenju djeteta, u 15 dana, 2. mjesecu, 4. mjesecu, 6. mjesecu, 9. mjesecu i 12. mjesecu odrediti  TM, TD i OG,
  •  u 18. i 24. mjesecu ponovno odrediti ove parametre,
  • nakon 2. godine uobičajeno je jedanput godišnje odrediti TM i TD/TV. 

Bitno je pratiti da li tokom evaluacije rasta djeca slijede “svoj obrazac ili krivulju rasta”, tj. da li je krivulja rasta istih centilnih vrijednosti ili su prisutna odstupanja prema “gore” ili “dolje”.

Danas su dostupni online kalkulatori određivanja ovih antropometrijskih parametara gdje roditelji ili bilo ko zainteresiran unošenjem podataka (datum rođenja, spol djeteta, vrijednost antropometrijskog parametra) može procijeniti primjerenost rasta djeteta.

Bilo koja dilema u navedenom kontekstu inicira savjet ili pregled zdravstvenog profesionalca koji će utvrditi da li dijete ima fiziološku varijaciju rasta ili su prisutna patolooško zaostajanja u rastu.

Pravovremenim otkrivanjem zaostajanja u rastu, njegovog uzroka i adekvatnim liječenjem (hormon rasta i dr.) moguće je da djeca dostignu svoj procijenjeni primjeran rast u skladu sa genetskim potencijalom.

“Dobar rast = dobro zdravlje”!

Izvor:

  • Mardešić D. i sar.  Pedijatrija. 8 izdanje. Zagreb: Školska knjiga, 2016.
  • Uptodate. Normal growth patterns in infants and prepubertal children. (internet). 19.9.2022. Dostupno na: https://www.uptodate.com/contents/normal-growth-patterns-in-infants-and-prepubertal-children?search=growth-&source=search_result&selectedTitle=1~150&usage_type=default&display_rank=1.
  • Nenadić N, Grgurić J. Krivulje rasta svjetske zdravstvene organizacije za djecu predškolske dobi-standardi za 21. stoljeće. Paediatria Croatica , vol 52 No 2, 2008.  

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS

Svjetski dan svjesnosti o rastu

prof. dr. sc. Lutvo  Sporišević

Ademira Pehlić, prof.

19.9.2022.

Unatrag desetak godina diljem svijeta, 20. septembra svake godine, obilježava se Svjetski dan svjesnosti o dječijem rastu. Na ovaj način udruženja pacijenata i stručna društva žele ukazati na značaj praćenja rasta u dječijoj dobi.

Rast i razvoj predstavljaju jedan od najznačajnijih karakteristika dječije dobi i ukazuju na  cjelokupno zdravlje djeteta i zdravlje populacije, kao i nutricijski status pojedinca odnosno populacije.

Rast je kvantitativni pojam koji se odnosi na povećanje mase odnosno dimenzija tkiva, organa i tijela.

Razvoj je kvalitativni pojam koji uključuje diferencijaciju i sazrijevanje biohemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva i organa od začeća do adolescentog razdoblja.

Na rast i razvoju utiču mnogobrojni faktori kao što su: nasljedni faktori (geni), spol, godišnje doba, okolišni faktori, prehrana, zdravstveno stanje pojedinca odnosno prisutne bolesti i dr.

Rast djeteta procjenjujemo određivanjem antropometrijskih parametara: tjelesna masa (TM), tjelesna duljina ili visina (TD ili TV), obim glave (OG), obim grudnog koša, debljina potkožnog masnog tkiva, obim struka i indeksa tjelesne mase.

Razvojem djeteta (razvojni miljokazi) procjenjujemo da li je dijete usvojilo određene vještine u skladu sa njegovom dobi. Navedeno uključuje nekoliko aspekata razvoja: razvoj motoričkih vještina, kognitivni razvoj, socio-emocionalni razvoj i razvoj govora.

Zostajanje u rastu (smanjeni rast) može ukazivati na:

  • fiziološke varijacije ili nepatološka stanja (porodično niski rast i konstitucijski usporen  rast);
  • patološka stanja
  • poremećaj posteljice;
  • intrauterine infekcije (toksoplazmoza, citomegalovirusna bolest…);
  • intrauterino zaostajanje u rastu;
  • nedostastatak hormona rasta, štitne žlijezde ili prekomjerno stvaranje kortizola…;
  • nasljedna oboljenja (Downov sindrom, Turnerov sindrom, Patauov sindrom i dr.);
  • nedostatak proteina, željeza  ili cinka;
  • hronične bolesti (prirođene srčane bolesti, bronhijalna astma, šećerna bolest, celijakija, hronična bubrežna bolest i dr.)

Veoma je bitan primjeren rast i razvoj djeteta tokom prvih 1000 dana života jer nepovoljni faktori rizika (npr. usporen rast i drugi) mehanizmom Razvojnog programiranja dovode do bolesti u odrasloj dobi, tj. djeca koja imaju smanjeni rast ili nižu tjelesnu masu u kasnijoj dobi imaju povećani rizik za pretilost, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest i druge hronične nezarazne bolesti.

Izmjerena TD na rođenju ima koeficijent korelacije 0,25 sa TV u odrasloj dobi, dok TD u drugoj djetetovoj godini ima koeficijent korelacije 0,80 u odrasloj dobi.

Razmatrajući prirast djeteta u tjelesnoj dužini/visini po razvojnim dobima možemo reći da je:

  • u prvoj godini života prirast TD cca 25cm,
  • od  prve do druge godine prirast TD cca 12 cm,     
  • od druge do treće godine prirast TD/TV cca 8 cm,
  • od treće godine do puberteta prirast TV je cca 5cm.
  • djeca u petoj godini udvostruče svoju porođajnu TD.

Pravilna procjena tjelesne dužine/visine i tjelesne  mase uključuje:

  • validiranu i kalibriranu medicinsku opremu (vaga, stadiometar ili infantometar…)
  • pravilnu tehniku određivanja TM i TD/TV (što laganije odjeveno dijete, bez obuće…)
  • primjena standardiziranih krivulja rasta.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2006. i 2007. objavila standardizirane krivulje rasta za djecu od rođenja do pete (5.) godine koje su utemeljene na prospektivnim longitudinalnim studijama dojene djece iz šest svjetskih centara i koje su danas usvojen standard procjene rasta djeteta.

Navedene krivulje su standardan alat procjene TM, TD/TV kod djece predškolske dobi.

Od ranije se koriste krivulje rasta američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koje se danas uglavnom koriste za evaluacije antropometrijskih parametara za djecu školske dobi.

Na temelju vrijednosti antropometrijskih parametara, dobi i spolu djeteta lako je odrediti centilnu vrijednost analiziranog parametra i utvrditi da li dijete ima primjeran rast ili pokazuje odstupanja.

Kako navedeni parametri pokazuju fiziološke promjene a i kako bi se na vrijeme otkrila patološka odstupanja razvoja preporučuje se sljedeće:

  • u prvoj djetetovoj godini potrebno je na rođenju djeteta, u 15 dana, 2. mjesecu, 4. mjesecu, 6. mjesecu, 9. mjesecu i 12. mjesecu odrediti  TM, TD i OG,
  •  u 18. i 24. mjesecu ponovno odrediti ove parametre,
  • nakon 2. godine uobičajeno je jedanput godišnje odrediti TM i TD/TV. 

Bitno je pratiti da li tokom evaluacije rasta djeca slijede “svoj obrazac ili krivulju rasta”, tj. da li je krivulja rasta istih centilnih vrijednosti ili su prisutna odstupanja prema “gore” ili “dolje”.

Danas su dostupni online kalkulatori određivanja ovih antropometrijskih parametara gdje roditelji ili bilo ko zainteresiran unošenjem podataka (datum rođenja, spol djeteta, vrijednost antropometrijskog parametra) može procijeniti primjerenost rasta djeteta.

Bilo koja dilema u navedenom kontekstu inicira savjet ili pregled zdravstvenog profesionalca koji će utvrditi da li dijete ima fiziološku varijaciju rasta ili su prisutna patolooško zaostajanja u rastu.

Pravovremenim otkrivanjem zaostajanja u rastu, njegovog uzroka i adekvatnim liječenjem (hormon rasta i dr.) moguće je da djeca dostignu svoj procijenjeni primjeran rast u skladu sa genetskim potencijalom.

“Dobar rast = dobro zdravlje”!

Izvor:

  • Mardešić D. i sar.  Pedijatrija. 8 izdanje. Zagreb: Školska knjiga, 2016.
  • Uptodate. Normal growth patterns in infants and prepubertal children. (internet). 19.9.2022. Dostupno na: https://www.uptodate.com/contents/normal-growth-patterns-in-infants-and-prepubertal-children?search=growth-&source=search_result&selectedTitle=1~150&usage_type=default&display_rank=1.
  • Nenadić N, Grgurić J. Krivulje rasta svjetske zdravstvene organizacije za djecu predškolske dobi-standardi za 21. stoljeće. Paediatria Croatica , vol 52 No 2, 2008.  

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS

Evropska sedmica imunizacije (24.4. – 30.4.2022.)

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar

prof. Ademira Pehlić

Objavljeno: 25.4.2022.


Svake godine, zadnja sedmica u aprilu, obilježava se Evropska sedmica imunizacije kako bi se ukazalo na značaj imunizacije, kao dugogodišnje uspješne i bezbjedne zdravstvene aktivnosti u sprječavanju opasnih bolesti i zaštiti života svih životnih dobi.

Ovogodišnji slogan kampanje Europske sedmice imunizacije je #DugŽivotZaSve čime se želi ukazati da vakcinacija u konačnici omogućava dug i dobro ispunjen život.  

Vakcinaciju treba shvatiti kao cjeloživotnu preventivnu aktivnost, temeljnu preventivnu aktivnost koja spašava živote u svim životnim razdobljima, sprječava mnogobrojne komplikacije potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti (krzamak, dječja paraliza, difterija, tetanus, influenza i druge).

Zahvaljujući imunizaciji, koja se provodi unatrag 200 godina, spašeno je više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom,  što je omogućilo produženje  očekivanog trajanja života. 

  • Zahvaljujući imunizaciji svake godine biva spašeno ≈ 3 miliona djece od ospica (morbila), ≈ 1 milion djece od velikog kašlja, hripavca (pertusisa) i ≈ 2 miliona djece od tetanusa;
  • Engleski liječnik Edward Jenner 1769. otkriva  vakcinu protiv velikih boginja (variola vera); Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 1967. primjenjuje program globalne vakcinacije protiv velikih boginja a zahvaljujući dobrom vakcinalnom obuhvatu i uspješnosti vakcine velike boginje su iskorijenjene 1980.;
  • Evropski region SZO proglašen je 2002. za područje bez dječije paralize (poliomijelitis) što ukazuje na efikasnost i dobru vakcinalnu procijepljenost sa polio vakcinom;   
  • U 29 od 53 zemalja Evropske regije SZO eliminirano je endemsko širenje ospica i rubeole;
  • Danas je u razvijenim zemljama omogućena vakcinacija protiv 20 zaraznih bolesti (vakcinopreventabilne bolesti);
  • Smatra se da je više od 600.000 osoba u Evropskoj regiji SZO  primilo COVID-19 vakcinu;
  • ≈ 500.000 osoba starijih od 60. godina primilo je COVID-19 vakcinu tokom prve godine aplikacije COVID-19 vakcinacije što je omogućilo spašavanje mnogobrojnih života.

COVID-19 je doveo do otežanog provođenja imunizacije širom svijeta, te je početak pandemije doveo za 80% smanjenje obima obavezne imunizacije djece u 82 države svijeta, tj. 23 miliona djece u 2020. nije primilo predviđene obavezne vakcine što je povezano sa   povećanim rizikom oboljevanja od vakcinopreventabilne bolesti kod značajnog  broja djece.

Potrebno je poduzeti intenzivne aktivnosti da se omogući primjeran vakcinalni status djece u skladu sa dobi, da se što prije dostigne poželjan vakcinalni status djece a propuštene vakcine u dječijoj dobi potrebno je realizirati u kasnijoj dobi jer izazov treba biti primjeran vakcinalni status u svim životnim dobima. 

Zainteresirani čitatelji  temeljne informacije o vakcinaciji mogu pročitati na linku (poveznici) https://judzks.ba/vakcinacija/    

Izvor:

Svjetski dan zdravlja “Naša planeta, naše zdravlje”

7.4.2022. 

Odlukom Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) svake godine 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja.

Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja fokusirano je na izgrađivanje svijesti o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se ukazalo na potrebu poduzimanja aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja ljudi širom svijeta.

Cilj organiziranih aktivnosti treba biti sprječavanje ili smanjenje pojave riziko-faktora kako bi se spriječio nastanak ili smanjio rizik nastanka raznih hroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, zloćudni tumori i druge bolesti).

Ovogodišnja kampanja SZO povodom Svjetskog dana zdravlja provodi se pod sloganom “Naša planeta, naše zdravlje”.

Smatra se da je cca 13. miliona smrtnih slučajeva usljed hroničnih zaraznih bolesti širom svijeta povezano sa ekološkim uzrocima. 

Onečišćenje zraka, zagrijavanje planete, nepovoljni vremenski događaji, nestašica vode, zagađenje vode,  uništavanje zemljišta, primjena plastike imaju značajnog uticaja na povećano oboljevanje i visoku stopu umiranja od hroničnih nezaraznih bolesti. 

Jedan od značajnih preventabilnih uzroka povećanog rizika za hronične nezarazne bolesti je izloženost duhanu i duhanskim proizvodima gdje uslijed aktivnog i pasivnog pušenja nastaju posljedice koje počinju od intrauterinog perioda, nastavljaju se od dječije do odrasle dobi.

Prekomjerno konzumiranje nezdrave hrane, bezalkoholnih napitaka i nedovoljna tjelesna aktivnost imaju reperkusije na povećani rizik obolijevanja od pretilosti, povećanog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2, raznih zloćudnih tumora i drugih bolesti. 

Preventivne aktivnosti koje u konačnici trebaju rezultirati sprječavanjem hroničnih nezaraznih bolesti ili manjem riziku njihovog nastanka trebaju biti, između ostaloga, usmjerene na:

  • smanjenje onečišćenja zraka, 
  • upotreba higijenski ispravne vode,
  • smanjiti ili zabraniti upotrebu plastike, štetnih supstanci,
  • zabraniti izloženost duhanskom dimu,
  • konzumirati zdravu, balansiranu hranu prema stručnim smjernicama,
  • intenzivirati svakodnevnu tjelesnu aktivnost.

Centar za NNID

3. Simpozij Škole imunizacije “Imunizacija protiv COVID-19 i redoviti program imunizacije djece i mladih” – najava

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo u suradnji sa Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH i UNICEF BiH organiziraju Treću školu imunizacije pod nazivom „Imunizacija protiv COVID-19 i redoviti program imunizacije djece i mladih“, koja će se održati 17.12.2021. godine sa početkom u 14:00 sati online putem platforme Zoom.

Imajući u vidu aktualnu situaciju uzrokovanu pandemijom  COVID-19 ovogodišnji Simpozij će biti fokusiran na imunizaciju protiv COVID-19  populacijskih skupina, a također će biti razmatrana i otežana realizacija obaveznog programa imunizacije djece i mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Simpozij je namijenjen dokorima medicine, specijalistima i specijalizantima iz obiteljske/porodične medicine, specijalistima i specijalizantima iz pedijatrije, specijalistima školske medicine, specijalizantima iz javnozdravstvene struke i studentima završnih godina opće medicine u FBiH.

Prednost za prijavu imaju ljekari koji u djelokrugu svog rada promoviraju i realiziraju imunizaciju populacijskih skupina.

Za učešće na Simpoziju nije potrebna kotizacija.

Simpozij nema finansijsku potporu niti jednog od organizatora.

Simpozij će biti bodovan od strane nadležne komore.

Samo registrirani sudionici će dobiti e-mail sa linkom za online prisustvo ovom stručnom skupu. 

Organizacioni odbor Simpozija:

  • doc. dr. sc. Sanjin  Musa
  • prof. dr. sc. Lutvo Sporišević
  • Ademira  Pehlić
  • Maja Kojović
  • Senad Dorić
  • Dinko Remić

Predavači:

  • dr. Mirza Palo, Ured Svjetske zdravstvene organizacije u BiH
  • Fatima Čengić, UNICEF BIH 
  • doc. dr. sc. Sanjin Musa, spec. epidemiolog, Zavod za javno zdravstvo FBiH
  • dr. Mia Blažević, spec. epidemiolog, Zavod za javno zdravstvo FBiH
  • prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo
  • mr. sc. dr. Mirza  Halimić, spec. pedijatar, Pedijatrijska klinika KCUS-a  

Program Simpozija:

3.Skola-imunizacije-PROGRAM_14.12.21

CENTAR ZA NASTAVNU I NAUČNO-ISTRAŽIVAČKU DJELATNOST JU DOMA ZDRAVLJA KS

KAMPANJA PODIZANJA SVJESNOSTI O VAŽNOSTI VAKCINACIJE/CIJEPLJENJA PROTIV GRIPE

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević

 prof. Ademira Pehlić  

Ažurirano: 09.11.2021.

Kampanja podizanja svjesnosti o važnosti vakcinacije/cijepljenja protiv gripe je komunikacijska kampanja koja se obilježava širom Evropske regije Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ove kampanje je da ukaže na značaj vakcinacije na zdravlje i dobrobit ljudi kao i povećanje procijepljenosti protiv gripe kod osoba sa rizičnim faktorima.  

Šta je gripa (influenza)?

Gripa je vakcinopreventabilna infekcija dišnih puteva koju kod ljudi najčešće uzrokuju virus influence tip A (podtip H3N2 i H1N1)  i tip B.  Virus influence svake godine inficira 10%-30% Evropske populacije i dovodi do 100.000 bolničkih prijema širom Evrope.

Ova bolest se odlikuje šarolikom kliničkom simptomatologijom i težinom oboljenja, koji mogu biti  praćeni sa teškom upalom pluća, upalom srčanog mišića,  upalom mozga a određeni slučajevi mogu biti smrtonosni. Težina bolesti uvjetovana je  patogenošću virusa influence, sekundarnim bakterijskim uzročnikom (pneumokok i stafilokok) i otpornošću pacijenta (imunitet).

Koji su načini širenja gripe?

Virusi influence umjereno su zarazni, tj. smatra se da će prosječno jedna inficirana osoba  inficirati jednu do dvije neimunizirane  osobe.

Širenje gripe sa inficirane osobe na zdravu osobu ostvaruje se zrakom i kapljicama (neimunizirana osoba udiše inficirane kapljice koje izbacuje inficirana osoba tokom kašlja, kihanja i govora a pri tome inficirana osoba ne pokriva svoja usta i nos pri čemu je razmak između inficirane osobe i zdrave osobe  manji od tri metra) i dodirom ili kontaktom (dodir nosa i usta neopranim rukama koje su prethodno bile u dodiru sa inficiranim površinama i predmetima sa virusom influence).     

Koliki je period osoba sa gripom infekciozna na zdrave osobe?

Smatra se  da odrasla osoba inficirana sa virusom influence prenosi infekciju jedan dan prije manifestnih simptoma i mogućnost prenošenja infekcije održana je tri do pet dana od početka simptomatologije. Kod djece početak prenošenja virusa influence je isti kao kod odraslih i održava se do sedam dana nakon početka simptomatologije.

S obzirom da se rizik dobivanja gripe kod nekih zdravih osoba javlja prije nego inficirana osoba  ima izražene simptome, te da je nakon trećeg dana rizik prenošenja infekcije niži, veoma je bitno da neka osoba ostane kući čim počinje da se osjeća bolesna kako bi se smanjoio rizik prenošenja gripe na zdrave osobe.  

Koji su najčešći klinički simptomi kod gripe?

Simptomi gripe se javljaju » dva (2) dana  [raspon 1-4 dana] nakon ulaska virusa influence u ljudski organizam, tj. najčešće se javlja:

  • visoka tjelesna temperatura
  • drhtavica
  • opća slabost i malaksalost
  • glavobolja
  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • suh kašalj.

Može se javiti curenje  iz nosa, grlobolja, a kod djece  gripa može biti praćena  povraćanjem i proljevom.

Nemaju svi inficirani pacijenti simptome (neki slučajevi nemaju povišenu tjelesnu temperaturu), tj. smatra se da »75% infekcija sezonske gripe je asimptomatsko.

Gripa se treba razlikovati od prehlade, tj. sumarno se može reći da pojedinac od gripe može samo jedanput godišnje oboljeti, od prehlade odrasli pacijenti obole dva do tri puta godišnje a djeca najčešće šest do osam puta godišnje, gripa se javlja od oktobra do maja (najčešće se javlja od decembra do februara) a prehlada se javlja tokom čitave godine (prehladu uzrokuje >200 virusa), simptomatologija prehlade se najčešće manifestira curenjem iz nosa, kihanjem, suznim očima, glavoboljom i grloboljom. Simptomi kod prehlade se postepeno javljaju nasuprot gripe kod koje se javljaju naglo, a rijetko se javlja visoka tjelesna temperatura i bolovi u kostima i zglobovima kod prehlade.

Uglavnom kod nekompliciranih slučajeva gripa traje nekoliko dana, ali  kašaj i malaksalost mogu biti prisutni nekoliko sedmica.

Kod određenog broja pacijenata gripa može imati težak tok, praćen komplikacijama (upala pluća, upala srčanog  mišića, upala mozga, sepsa  što može biti praćeno smrtnim ishodom).

Komplikacije se najčešće javljaju kod manje djece, osoba poodmakle životne dobi i pacijenata sa  ranije prisutnim hroničnim bolestima.

Koje su rizične grupe za infekciju sa virusom influence?

Određena rizična stanja/bolesti, životna razdoblja i profesije imaju povećani rizik teškog toka gripe i nastanka ozbiljnih komplikacija, kao što su: 

  • osobe iznad 65 godina
  • djeca u dobi od 6. mjeseca – 2. godine
  • trudnice
  • osobe svih životnih dobi sa hroničnim bolestima (plućne, kardiovaskularne, neurološke, bubrežne, jetrene, šećerna bolest…)
  • osobe sa imunodeficijenicijom (zloćudni tumor, HIV/AIDS, osobe koje primaju kemoterapiju, radioterapiju ili duže vremena visoke doze kortikosteroida)
  • zdravstveni radnici
  • štićenici osoba za starije osobe i institucija za njegu hroničnih bolesnika.

Mogućnosti  prevencije protiv gripe

  • Godišnja vakcinacija protiv gripe najznačajnija je preventivna aktivnost u sprječavanju, smanjenju oboljevanja, bolničkog liječenja, komplikacija i smrtnog  ishoda kod oboljelih od gripe. Ranije su navedene rizične grupe koje su prioritetne da svake godine budu vakcinisani protiv gripe. Vakcina protivi gripe je sigurna i efikasna vakcina koja se koristi više od 50 godina i godišnje »500 miliona ljudi primi ovu vakcinu. S obzirom da je to inaktivirana vakcina mogu se vakcinisati i trudnice, što će zaštiti majčino zdravljeomogućiti uredan tok trudnoće, spriječiti kompliakcije koje može izazvati gripa od trudnice a djelovaće i blagotvorno na dijete, koje se tek od šestog mjeseca može vakcinisati protiv virusa influence.   U kontekstu navedenoga osim povećanja procijepljenosti stanovnoštva i postizanja primjerenog kolektivnog imuniteta potrebno je vakinisati protov gripe i gore navedene osobe sa hroničnim oboljenjima svih životnih dobi, kako bi spriječili ozbiljne komplikacije gripe kod ove skupine pacijenata.
  • Često i temeljito pranje ruku  tekućom vodom i sapunom, u nedostaku dezinfekcionog sredstva na bazi alkohola ili slično
  • Prakticiranje dobre respiratorne higijene (prekrivanje nosa i usta tokom kašlja i kihanja papirnatom maramicom ili kašljati/kihati u savijeni lakat)
  • Osoba, neovisno o dobi,  koje je bolesna treba ostati kući i treba konsultirati nadležnog liječnika 
  • Poštovati i ostale mjere spječavanja/smanjenja širenja infekcija (fizičla distanca »2 metra, provjetravanja porostorija, redovno čiščenje predmeta i površina)
  • Kod oboljelih je bitan odmor, uzimanje dovoljne tekućine, davanje antipietika prema relevantnim preporukama (paracetamol), ne uzimati druge lijekove bez lijčeničkog pregleda.

Izvor:

  • European Centre for Disease Prevention and Control. Factsheet about seasonal influenza.
  • Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/seasonal-influenza/facts/factsheet (pristup 08.11.2021.)
  • European Centre for Disease Prevention and Control. Infographic. Get ready for the upcoming flu season!. Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/infographic-get-ready-upcoming-flu-season  (pristup 08.11.2021.)
  • Centers for Disease Control and Prevention. Influenza (Flu). Dostupno na: https://www.cdc.gov/flu/index.htm (pristup 08.11.2021).

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost

KAMPANJA PODIZANJA SVJESNOSTI O VAŽNOSTI VAKCINACIJE/CIJEPLJENJA PROTIV GRIPE

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević

 prof. Ademira Pehlić  

Ažurirano: 09.11.2021.

Kampanja podizanja svjesnosti o važnosti vakcinacije/cijepljenja protiv gripe je komunikacijska kampanja koja se obilježava širom Evropske regije Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ove kampanje je da ukaže na značaj vakcinacije na zdravlje i dobrobit ljudi kao i povećanje procijepljenosti protiv gripe kod osoba sa rizičnim faktorima.  

Šta je gripa (influenza)?

Gripa je vakcinopreventabilna infekcija dišnih puteva koju kod ljudi najčešće uzrokuju virus influence tip A (podtip H3N2 i H1N1)  i tip B.  Virus influence svake godine inficira 10%-30% Evropske populacije i dovodi do 100.000 bolničkih prijema širom Evrope.

Ova bolest se odlikuje šarolikom kliničkom simptomatologijom i težinom oboljenja, koji mogu biti  praćeni sa teškom upalom pluća, upalom srčanog mišića,  upalom mozga a određeni slučajevi mogu biti smrtonosni. Težina bolesti uvjetovana je  patogenošću virusa influence, sekundarnim bakterijskim uzročnikom (pneumokok i stafilokok) i otpornošću pacijenta (imunitet).

Koji su načini širenja gripe?

Virusi influence umjereno su zarazni, tj. smatra se da će prosječno jedna inficirana osoba  inficirati jednu do dvije neimunizirane  osobe.

Širenje gripe sa inficirane osobe na zdravu osobu ostvaruje se zrakom i kapljicama (neimunizirana osoba udiše inficirane kapljice koje izbacuje inficirana osoba tokom kašlja, kihanja i govora a pri tome inficirana osoba ne pokriva svoja usta i nos pri čemu je razmak između inficirane osobe i zdrave osobe  manji od tri metra) i dodirom ili kontaktom (dodir nosa i usta neopranim rukama koje su prethodno bile u dodiru sa inficiranim površinama i predmetima sa virusom influence).     

Koliki je period osoba sa gripom infekciozna na zdrave osobe?

Smatra se  da odrasla osoba inficirana sa virusom influence prenosi infekciju jedan dan prije manifestnih simptoma i mogućnost prenošenja infekcije održana je tri do pet dana od početka simptomatologije. Kod djece početak prenošenja virusa influence je isti kao kod odraslih i održava se do sedam dana nakon početka simptomatologije.

S obzirom da se rizik dobivanja gripe kod nekih zdravih osoba javlja prije nego inficirana osoba  ima izražene simptome, te da je nakon trećeg dana rizik prenošenja infekcije niži, veoma je bitno da neka osoba ostane kući čim počinje da se osjeća bolesna kako bi se smanjoio rizik prenošenja gripe na zdrave osobe.  

Koji su najčešći klinički simptomi kod gripe?

Simptomi gripe se javljaju » dva (2) dana  [raspon 1-4 dana] nakon ulaska virusa influence u ljudski organizam, tj. najčešće se javlja:

  • visoka tjelesna temperatura
  • drhtavica
  • opća slabost i malaksalost
  • glavobolja
  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • suh kašalj.

Može se javiti curenje  iz nosa, grlobolja, a kod djece  gripa može biti praćena  povraćanjem i proljevom.

Nemaju svi inficirani pacijenti simptome (neki slučajevi nemaju povišenu tjelesnu temperaturu), tj. smatra se da »75% infekcija sezonske gripe je asimptomatsko.

Gripa se treba razlikovati od prehlade, tj. sumarno se može reći da pojedinac od gripe može samo jedanput godišnje oboljeti, od prehlade odrasli pacijenti obole dva do tri puta godišnje a djeca najčešće šest do osam puta godišnje, gripa se javlja od oktobra do maja (najčešće se javlja od decembra do februara) a prehlada se javlja tokom čitave godine (prehladu uzrokuje >200 virusa), simptomatologija prehlade se najčešće manifestira curenjem iz nosa, kihanjem, suznim očima, glavoboljom i grloboljom. Simptomi kod prehlade se postepeno javljaju nasuprot gripe kod koje se javljaju naglo, a rijetko se javlja visoka tjelesna temperatura i bolovi u kostima i zglobovima kod prehlade.

Uglavnom kod nekompliciranih slučajeva gripa traje nekoliko dana, ali  kašaj i malaksalost mogu biti prisutni nekoliko sedmica.

Kod određenog broja pacijenata gripa može imati težak tok, praćen komplikacijama (upala pluća, upala srčanog  mišića, upala mozga, sepsa  što može biti praćeno smrtnim ishodom).

Komplikacije se najčešće javljaju kod manje djece, osoba poodmakle životne dobi i pacijenata sa  ranije prisutnim hroničnim bolestima.

Koje su rizične grupe za infekciju sa virusom influence?

Određena rizična stanja/bolesti, životna razdoblja i profesije imaju povećani rizik teškog toka gripe i nastanka ozbiljnih komplikacija, kao što su: 

  • osobe iznad 65 godina
  • djeca u dobi od 6. mjeseca – 2. godine
  • trudnice
  • osobe svih životnih dobi sa hroničnim bolestima (plućne, kardiovaskularne, neurološke, bubrežne, jetrene, šećerna bolest…)
  • osobe sa imunodeficijenicijom (zloćudni tumor, HIV/AIDS, osobe koje primaju kemoterapiju, radioterapiju ili duže vremena visoke doze kortikosteroida)
  • zdravstveni radnici
  • štićenici osoba za starije osobe i institucija za njegu hroničnih bolesnika.

Mogućnosti  prevencije protiv gripe

  • Godišnja vakcinacija protiv gripe najznačajnija je preventivna aktivnost u sprječavanju, smanjenju oboljevanja, bolničkog liječenja, komplikacija i smrtnog  ishoda kod oboljelih od gripe. Ranije su navedene rizične grupe koje su prioritetne da svake godine budu vakcinisani protiv gripe. Vakcina protivi gripe je sigurna i efikasna vakcina koja se koristi više od 50 godina i godišnje »500 miliona ljudi primi ovu vakcinu. S obzirom da je to inaktivirana vakcina mogu se vakcinisati i trudnice, što će zaštiti majčino zdravljeomogućiti uredan tok trudnoće, spriječiti kompliakcije koje može izazvati gripa od trudnice a djelovaće i blagotvorno na dijete, koje se tek od šestog mjeseca može vakcinisati protiv virusa influence.   U kontekstu navedenoga osim povećanja procijepljenosti stanovnoštva i postizanja primjerenog kolektivnog imuniteta potrebno je vakinisati protov gripe i gore navedene osobe sa hroničnim oboljenjima svih životnih dobi, kako bi spriječili ozbiljne komplikacije gripe kod ove skupine pacijenata.
  • Često i temeljito pranje ruku  tekućom vodom i sapunom, u nedostaku dezinfekcionog sredstva na bazi alkohola ili slično
  • Prakticiranje dobre respiratorne higijene (prekrivanje nosa i usta tokom kašlja i kihanja papirnatom maramicom ili kašljati/kihati u savijeni lakat)
  • Osoba, neovisno o dobi,  koje je bolesna treba ostati kući i treba konsultirati nadležnog liječnika 
  • Poštovati i ostale mjere spječavanja/smanjenja širenja infekcija (fizičla distanca »2 metra, provjetravanja porostorija, redovno čiščenje predmeta i površina)
  • Kod oboljelih je bitan odmor, uzimanje dovoljne tekućine, davanje antipietika prema relevantnim preporukama (paracetamol), ne uzimati druge lijekove bez lijčeničkog pregleda.

Izvor:

  • European Centre for Disease Prevention and Control. Factsheet about seasonal influenza.
  • Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/seasonal-influenza/facts/factsheet (pristup 08.11.2021.)
  • European Centre for Disease Prevention and Control. Infographic. Get ready for the upcoming flu season!. Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/infographic-get-ready-upcoming-flu-season  (pristup 08.11.2021.)
  • Centers for Disease Control and Prevention. Influenza (Flu). Dostupno na: https://www.cdc.gov/flu/index.htm (pristup 08.11.2021).

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost

TV MEDIJI: PEDIJATRICA JUDZKS JASMINKA SMLATIĆ-MUHADŽIĆ O COVID IMUNIZACIJI I OPĆENITO O IMUNIZACIJI DJECE

Kompletan snimak emisije TV N1 u kojem je gostovala pedijatrica JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, možete pogledati na sljedećem link-u: http://mediamonitoring.info/wl/?id=08cvoe6But39WzBUIuaY9dY0oOlYlExq, a razgovarano je o COVID imunizaciji djece kao i općenito o imunizaciji djece u Kantonu Sarajevo.

TV mediji: Pedijatrica JUDZKS Jasminka Smlatić-Muhadžić o COVID imunizaciji i općenito o imunizaciji djece

Kompletan snimak emisije TV N1 u kojem je gostovala pedijatrica JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, možete pogledati na sljedećem link-u: http://mediamonitoring.info/wl/?id=08cvoe6But39WzBUIuaY9dY0oOlYlExq, a razgovarano je o COVID imunizaciji djece kao i općenito o imunizaciji djece u Kantonu Sarajevo.