prof. dr. sc. Lutvo Sporišević
19.9.2022.
Unatrag desetak godina diljem svijeta, 20. septembra svake godine, obilježava se Svjetski dan svjesnosti o dječijem rastu. Na ovaj način udruženja pacijenata i stručna društva žele ukazati na značaj praćenja rasta u dječijoj dobi.
Rast i razvoj predstavljaju jedan od najznačajnijih karakteristika dječije dobi i ukazuju na cjelokupno zdravlje djeteta i zdravlje populacije, kao i nutricijski status pojedinca odnosno populacije.
Rast je kvantitativni pojam koji se odnosi na povećanje mase odnosno dimenzija tkiva, organa i tijela.
Razvoj je kvalitativni pojam koji uključuje diferencijaciju i sazrijevanje biohemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva i organa od začeća do adolescentog razdoblja.
Na rast i razvoju utiču mnogobrojni faktori kao što su: nasljedni faktori (geni), spol, godišnje doba, okolišni faktori, prehrana, zdravstveno stanje pojedinca odnosno prisutne bolesti i dr.
Rast djeteta procjenjujemo određivanjem antropometrijskih parametara: tjelesna masa (TM), tjelesna duljina ili visina (TD ili TV), obim glave (OG), obim grudnog koša, debljina potkožnog masnog tkiva, obim struka i indeksa tjelesne mase.
Razvojem djeteta (razvojni miljokazi) procjenjujemo da li je dijete usvojilo određene vještine u skladu sa njegovom dobi. Navedeno uključuje nekoliko aspekata razvoja: razvoj motoričkih vještina, kognitivni razvoj, socio-emocionalni razvoj i razvoj govora.
Zostajanje u rastu (smanjeni rast) može ukazivati na:
- fiziološke varijacije ili nepatološka stanja (porodično niski rast i konstitucijski usporen rast);
- patološka stanja
- poremećaj posteljice;
- intrauterine infekcije (toksoplazmoza, citomegalovirusna bolest…);
- intrauterino zaostajanje u rastu;
- nedostastatak hormona rasta, štitne žlijezde ili prekomjerno stvaranje kortizola…;
- nasljedna oboljenja (Downov sindrom, Turnerov sindrom, Patauov sindrom i dr.);
- nedostatak proteina, željeza ili cinka;
- hronične bolesti (prirođene srčane bolesti, bronhijalna astma, šećerna bolest, celijakija, hronična bubrežna bolest i dr.)
Veoma je bitan primjeren rast i razvoj djeteta tokom prvih 1000 dana života jer nepovoljni faktori rizika (npr. usporen rast i drugi) mehanizmom Razvojnog programiranja dovode do bolesti u odrasloj dobi, tj. djeca koja imaju smanjeni rast ili nižu tjelesnu masu u kasnijoj dobi imaju povećani rizik za pretilost, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest i druge hronične nezarazne bolesti.
Izmjerena TD na rođenju ima koeficijent korelacije 0,25 sa TV u odrasloj dobi, dok TD u drugoj djetetovoj godini ima koeficijent korelacije 0,80 u odrasloj dobi.
Razmatrajući prirast djeteta u tjelesnoj dužini/visini po razvojnim dobima možemo reći da je:
- u prvoj godini života prirast TD cca 25cm,
- od prve do druge godine prirast TD cca 12 cm,
- od druge do treće godine prirast TD/TV cca 8 cm,
- od treće godine do puberteta prirast TV je cca 5cm.
- djeca u petoj godini udvostruče svoju porođajnu TD.
Pravilna procjena tjelesne dužine/visine i tjelesne mase uključuje:
- validiranu i kalibriranu medicinsku opremu (vaga, stadiometar ili infantometar…)
- pravilnu tehniku određivanja TM i TD/TV (što laganije odjeveno dijete, bez obuće…)
- primjena standardiziranih krivulja rasta.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2006. i 2007. objavila standardizirane krivulje rasta za djecu od rođenja do pete (5.) godine koje su utemeljene na prospektivnim longitudinalnim studijama dojene djece iz šest svjetskih centara i koje su danas usvojen standard procjene rasta djeteta.
Navedene krivulje su standardan alat procjene TM, TD/TV kod djece predškolske dobi.
Od ranije se koriste krivulje rasta američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koje se danas uglavnom koriste za evaluacije antropometrijskih parametara za djecu školske dobi.
Na temelju vrijednosti antropometrijskih parametara, dobi i spolu djeteta lako je odrediti centilnu vrijednost analiziranog parametra i utvrditi da li dijete ima primjeran rast ili pokazuje odstupanja.
Kako navedeni parametri pokazuju fiziološke promjene a i kako bi se na vrijeme otkrila patološka odstupanja razvoja preporučuje se sljedeće:
- u prvoj djetetovoj godini potrebno je na rođenju djeteta, u 15 dana, 2. mjesecu, 4. mjesecu, 6. mjesecu, 9. mjesecu i 12. mjesecu odrediti TM, TD i OG,
- u 18. i 24. mjesecu ponovno odrediti ove parametre,
- nakon 2. godine uobičajeno je jedanput godišnje odrediti TM i TD/TV.
Bitno je pratiti da li tokom evaluacije rasta djeca slijede “svoj obrazac ili krivulju rasta”, tj. da li je krivulja rasta istih centilnih vrijednosti ili su prisutna odstupanja prema “gore” ili “dolje”.
Danas su dostupni online kalkulatori određivanja ovih antropometrijskih parametara gdje roditelji ili bilo ko zainteresiran unošenjem podataka (datum rođenja, spol djeteta, vrijednost antropometrijskog parametra) može procijeniti primjerenost rasta djeteta.
Bilo koja dilema u navedenom kontekstu inicira savjet ili pregled zdravstvenog profesionalca koji će utvrditi da li dijete ima fiziološku varijaciju rasta ili su prisutna patolooško zaostajanja u rastu.
Pravovremenim otkrivanjem zaostajanja u rastu, njegovog uzroka i adekvatnim liječenjem (hormon rasta i dr.) moguće je da djeca dostignu svoj procijenjeni primjeran rast u skladu sa genetskim potencijalom.
“Dobar rast = dobro zdravlje”!
Izvor:
- Mardešić D. i sar. Pedijatrija. 8 izdanje. Zagreb: Školska knjiga, 2016.
- Uptodate. Normal growth patterns in infants and prepubertal children. (internet). 19.9.2022. Dostupno na: https://www.uptodate.com/contents/normal-growth-patterns-in-infants-and-prepubertal-children?search=growth-&source=search_result&selectedTitle=1~150&usage_type=default&display_rank=1.
- Nenadić N, Grgurić J. Krivulje rasta svjetske zdravstvene organizacije za djecu predškolske dobi-standardi za 21. stoljeće. Paediatria Croatica , vol 52 No 2, 2008.
Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS
