Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Djeca-Zdravlje tijela

Predstavljamo Vam aplikaciju “Moj kalendar imunizacije”

7.1.2020.

Aplikacija “Moj kalendar imunizacije” namijenjena je roditeljima i starateljima djece, kako bi im olakšala snalaženje u rasporedu imunizacije djeteta, ponudila informacije o vakcinama, bolestima protiv kojih se djeca vakcinišu, kao i najnovije naučne informacije o imunizaciji.

Aplikacija je vlasništvo Zavoda za javno zdravstvo FBiH odnosno ЈZU Institut zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, a razvijena je uz podršku UNICEF-a.

Imajući u vidu da mnogi roditelji naprosto zaborave datum naredne vakcine koju dijete treba primiti, kao i to da ne postoji jedinstven sistem obavještavanja roditelja o sljedećem terminu za vakcinu, Moj Kalendar Imunizacije, prvenstveno služi da unaprijed najavi termin ili napomene, ukoliko se raspored zaboravi.

Pored kalendara imunizacije, u aplikaciji se mogu naći podaci o vakcinama, bolestima od kojih vakcine štite, te najnovije informacije o imunizaciji.

Aplikaciju možete preuzeti putem Google Play ili Apple Store ili prosto skenirajući QR kod:

Uspješna reevaluacija stranice JUDZKS u okviru Sigurnosne vakcinalne mreže WHO

Intenzivan  rad  stručnog tima na izradi kvalitetnog sadržaja o imunizaciji, utemeljenog na najnovijim naučnim i stručnim informacijama, rezultirao je značajnim priznanjem kojim je  JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, od mjeseca maja 2017. godine, postala članica Sigurnosne vakcinalne mreže – Vaccine Safety Network Svjetske zdravstvene organizacije (VSN WHO). Ističemo da je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo bila prva institucija u Kantonu, BiH i regionu koja je postala članica Mreže.

Stručni tim u prethodnom periodu ponovno je studiozno pregledao sadržaj o imunizaciji, sadržanim na veb-stranici naše Ustanove, te je izvršio dopunu određenog sadržaja prema recentnim naučnim i stručnim spoznajama i dodao određena nova poglavlja o imunizaciji.

Tim koji je bio uključen u pisanju, izradi i postavljanju sadržaja na veb-stranicu JUDZKS:

  • prof. dr.sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar, Centar za NNID JUDZKS
  • mr. ph.sc. dr. Adnan  Bajraktarević, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS
  • prim. dr. Sabina Kurtagić, spec. pedijatar, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS
  • dr. Anes  Jogunčić, vanjski saradnik, Sarajevo School of Science and Technology
  • Esma  Zlatar, prof, stručni saradnik, Centar za NNID JUDZKS.

Koordinatori Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene organizacije reevaluirali su pomenuti sadržaj na veb-stranici JUDZKS i donijeli su odluku da je tekst  o imunizaciju  u skladu s najnovijim naučnim i stručnim spoznajama, te je od oktobra 2019. godine JUDZKS i dalje na listi članica/članova Mreže Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene oranizacije, što je objavljeno na veb-stranici SZO i VSN portalu.    

Segmentu veb-stranice JUDZKS sa tekstovima o vakcinaciji i kalendaru vakcinacije FBiH može se pristupiti putem linka https://judzks.ba/vakcinacija/

Prezentaciji JUDZKS o okviru Sigurnosne vakcinalne mreže SZO, na engleskom jeziku, može se pristupiti putem linka https://www.who.int/vaccine_safety/initiative/communication/network/healthcentersarajevo/en/

CENTAR ZA NNID

Toplotni val – savjeti kako se rashladiti

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) kako se rashladiti i hidrirati tokom toplotnog vala:

  • Redovno pijte vodu
  • Izbjegavajte alkoholna pića i prevelik unos kofeina i šećera
  • Hranu jedite u manjim obrocima i češće
  • Oblačite laganiju i širu odjeću
  • Nosite šešir ili kapu i naočale
  • Tuširajte se ili kupajte prohladnom vodom

IZVOR: Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization), 27. juni 2019, https://pitaname.com/post/6PspdJ5Pe57

Zaštitite kožu Vašeg djeteta tokom ljeta

UPOZORENJE: DIJETE DO 1. GODINE ŽIVOTA NE IZLAŽITE SUNCU!

DIJETE DO 3 GODINE STAROSTI JE TAKOĐER VEOMA OSJETLJIVO NA DIREKTNO DEJSTVO SUNČEVIH ZRAKA

KADA IZLAZITE NA SUNCE:

  • Izbjegavajte period od 10 do 16 h
  • Nanesite kremu sa zaštitnim faktorom od najmanje SPF 30, svaka 2 sata
  • Obucite širu odjeću od prirodnih materijala
  • Stavite šešir sa širokim obodom i sunčane naočale

AKO KOD DJETETA IPAK DOĐE DO CRVENILA KOŽE:

  • Odmah sklonite dijete sa sunca!
  • Tuširajte dijete prohladnom vodom ili stavljajte obloge, rashladite mu glavu
  • Ponudite djetetu više tečnosti
  • Crvena područja kože držite zaklonjenim od sunca

DIJETE ODVEDITE LJEKARU AKO PRIMJETITE:

  • Oticanje lica
  • Glavobolju, nesvjesticu ili smetenost
  • Znakove dehidracije (žeđ, suha usta i oči)
  • Temperaturu ili drhtavicu
  • Plikove ili izrazito bolne opekotine
  • Znakove upale na koži (oticanje, gnoj)

Da li ste znali da je 90% slučajeva raka kože uzrokovano pretjeranim izlaganjem suncu?

Prim.dr. Amra Junuzović, specijalista pedijatar u OJ Dom zdravlja Stari Grad JUDZKS

Koja je količina fizičke aktivnosti potrebna djeci?

Možda vam se to čini puno, ali ne brinite! Vrlo je vjerovatno da vaše dijete već zadovoljava Američke preporuke za količinu fizičke aktivnosti, a ako to nije slučaj, u daljem tekstu možete naći jednostavne i zabavne metode da osigurate da vaše dijete zadovolji date preporuke. Ohrabrite svoje dijete da učestvuje u aktivnostima koje su odgovarajuće za njegov uzrast, koje su zabavne i raznolike! Ono što je bitno jeste da utvrdite da li vaše dijete ili adolescent učestvuje u tri vrste fizičke aktivnosti:

1. Aerobna aktivnost
Aerobna aktivnost treba zauzimati većinski dio od 60 ili više minuta fizičke aktivnosti svaki dan. To može podrazumijevati određenu aerobnu aktivnost srednjeg intenziteta poput brzog hodanja ili aktivnost većeg intenziteta poput trčanja. Obavezno uključite intezivnije aerobne aktivnosti najmanje tri puta sedmično.

2. Jačanje mišića
Aktivnosti koje jačaju mišićno tkivo, poput gimnastike i vježbi kao što su trbušnjaci, trebaju biti uključene najmanje 3 puta sedmično kao dio šezdesetominutne vježbe vašeg djeteta.
3. Jačanje kostiju
Potrudite se da i aktivnosti koje jačaju koštani sistem, poput preskakanja užeta ili trčanja, budu prisutne najmanje 3 puta sedmično kao dio šezdesetominutne vježbe vašeg djeteta.

Kako mogu utvrditi da li je aktivnost moga djeteta srednjeg ili većeg intenziteta?

Postoje dva načina na koja možete posmatrati umjerenu i intenzivniju vježbu:

1. Kao pravilo, na skali od 0 do 10, gdje 0 predstavlja sjedenje a 10 najveći intenzitet vježbe, srednje opterećujuća aktivnost je 5 ili 6. Kada dijete učestvuje u aktivnosti srednjeg intenziteta, njegovo srce tuče brže nego što je uobičajeno, a i disanje se ubrzava. Življa aktivnost većeg intenziteta je na nivou od 7 ili 8. Kada je dijete uključeno u takvu aktivnost, njegovo srce tuče mnogo brže i disanje postaje puno intenzivnije nego što je to uobičajeno.

2. Drugi način na koji možete procijeniti intenzitet jeste da analizirate aktivnost u kojoj vaše dijete učestvuje i da je uporedite sa aktivnošću prosječnog djeteta. Koji napor bi prosječno dijete uložilo u tu aktivnost? Naprimjer, pješačenje vašeg djeteta svakog jutra do škole sa prijateljima, vjerovatno, predstavlja aktivnost umjerenog intenziteta, međutim, trčanje i ganjanje sa drugom djecom tokom odmora u školi predstavlja aktivnost većeg intenziteta.

Šta se podrazumijeva pod aktivnostima koje odgovaraju uzrastu?

Određeni oblici fizičke aktivnosti bolje odgovaraju djeci, a drugi, opet, adolescentima. Naprimjer, djeci obično nisu potrebni formalni programi jačanja mišića poput dizanja tegova. Mlađa djeca obično jačaju mišiće tokom gimnastike, igre na igralištima ili penjanjem po drveću. Kako rastu i postaju tinejdžeri, oni mogu započeti sa struktuiranim programima vježbanja sa tegovima. Naprimjer, tinejdžeri mogu biti uključeni u takve vrste programa uporedo sa treninzima fudbala ili košarke.

Šta mogu uraditi da bi moje dijete postalo – i ostalo – aktivno?

Kao roditelj, možete pomoći uobličavanju stavova i ponašanja vašeg djeteta kada je u pitanju fizička aktivnost, a poznavanje ovih smjernica predstavlja odličan početak u tom pravcu. Kroz cijeli njihov život, ohrabrujte djecu da budu aktivni barem jedan sat dnevno, od aktivnosti poput neformale, aktivne igre, do organiziranih sportova. Neki od načina da to postignete su sljedeći:

Budite pozitivan primjer tako što ćete i sami voditi aktivan život
Neka fizička aktivnost postane dio svakodnevne rutine vaše porodice tako što ćete zajedno ići u šetnju ili učestvovati u aktivnim igrama
Osigurajte djeci opremu koja potiče fizičku aktivnost
Vodite djecu na mjesta gdje se mogu slobodno kretati poput parkova, lokalnih igrališta ili košarkaških terena
Zauzmite pozitivan stav kada su u pitanju fizičke aktivnosti u kojim vaše dijete učestvuje i potičite ga da se zainteresira i za nove aktivnosti
Neka fizička aktivnost bude zabavna. Takve aktivnosti mogu imati strukturu ili biti neformalne, samo je važno da vaše dijete u njima uživa. Neke od tih aktivnosti mogu biti timski ili individualni sportovi ili rekreativne aktivnosti poput hodanja, trčanja, rolanja, vožnje bicikla, plivanja, igre na igralištu ili slobodne igre
Umjesto da gledate televiziju nakon večere, ohrabrite vašu djecu da pronađu zanimljive aktivnosti kojima se mogu baviti sami ili sa prijateljima i porodicom, poput šetnje, igranja ganje i vožnje bicikla
Obratite pažnju na sigurnost! Uvijek koristite zaštitnu opremu poput kacige, štitnika za šake i koljena, te osigurajte da je aktivnost odgovarajuća za uzrast djeteta.
IZVOR: Centers for Disease Control and Prevention, juni 2009., http://www.cdc.gov/physicalactivity/everyone/guidelines/children.html

Sistematski pregledi djece za upis u školu

Sistematski pregledi djece za upis u školu su obavezni i usmjereni su na ocjenu fizičkog i psihičkog stanja djeteta, na pravovremeno otkrivanje poremećaja vida, strabizma, oštećenja sluha i razvoja govora, otkrivanje ortopedskih anomalija, ocjenu stanja zuba (karijes i ortodontske anomalije), kao i uočavanje bilo kakvog drugog poremećaja zdravlja djeteta. Dijete sa uočenom anomalijom upućuje se od strane pedijatra na konsultativni pregled odgovarajućem specijalisti (npr. oftalmolog, fizijatar, ortoped, labaratorijska i druga dijagnostika, itd).

Sistematski pregledi obavljaju se u Savjetovalištu za zdravu djecu u sklopu predškolskih dispanzera JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Za sistematski pregled potrebno je sljedeće:

  • pregled stomatologa
  • pregled fizijatra
  • pregled ordinirajućeg pedijatra i imunizacija

Prebacivanje kartona djece godišta za upis u školu u Dispanzer za školsku djecu vrši se automatski pred početak školske godine, te je potrebno da roditelji tokom sistematskog pregleda navedu naziv škole u koju će dijete ići.

U tekstu ispod možete pronaći informacije o načinu provođenja sistematskih pregleda u različitim domovima zdravlja.

OJ Dom zdravlja Stari Grad

Lokalitet:
1. Centralni objekat, Alajbegovića 1 (prizemlje), telefon: 278-632

  • Sistematski pregledi u OJ DZ Stari Grad obavljaju se radnim danima u prvoj smjeni
  • Prije dolaska pedijatru potrebno je obaviti pregled kod stomatologa i fizijatra bez uputnica
  • Djeca se za sistematske preglede ne naručuju, a pregled je moguće obaviti od početka mjeseca februara

OJ Dom zdravlja Centar

Lokaliteti:
1. Centralni objekat, Vrazova 11 (prvi sprat), telefon: 292-528
2. Ambulanta Podhrastovi, Bardakčije 26, telefon: 260-781

  • Sistematski pregledi u OJ DZ Centar obavljaju se svakim radnim danom u obje smjene
  • Nije potrebno prethodno naručivanje, a na sistematski pregled za upis u školu može se doći od polovine mjeseca februara
  • Uputnice za stomatologa i fizijatra dobijaju se tokom pregleda kod ordinirajućeg pedijatra

OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo

Lokaliteti:
1. Centralni objekat, Bihaćka 2 (drugi sprat), telefon: 724-731
2. Ambulanta Velešići, Muhameda ef. Pandže bb, telefon: 814-535

  • Direktno se može otići stomatologu, a sve ostale eventualne uputnice izdaju se od strane nadležnog pedijatra u toku samog pregleda (fizijatar, logoped, laboratorija, dječiji hirurg, psiholog i sl.)
  • Sistematski pregledi djece u centralnom objektu OJ DZ Novo Sarajevo obavljaju se svakim radnim danom (ponedjeljak – petak) u prvoj smjeni, a utorkom i četvrtkom i u prvoj i u drugoj smjeni, dok se u Ambulanti Velešići obavljaju ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12 do 14.30 sati.
  • Nije potrebno prethodno naručivanje, a na sistematski pregled za upis u školu može se doći i od mjeseca februara

OJ Dom zdravlja Novi Grad

Lokaliteti:
1. Centralni objekat, Bulevar Meše Selimovića 2, telefon: 704-899
2. Saraj Polje, X Transverzale, telefon: 277-601

  • Sistematski pregledi djece obavljaju se u obje smjene
  • Nije potrebno naručivanje za pregled
  • Svako dijete pri sistematskom pregledu upućuje se na pregled kod stomatologa i fizijatra, a po potrebi i drugim specijalistima
  • U slučaju da fizijatar ne može primiti dijete isti dan zbog velikog broja pacijenata, dijete se naručuje za pregled u dogovoru sa roditeljima
  • Sistematski pregledi djece obavljaju se od 1. februara u kontinuitetu do septembra tekuće godine; poželjan je raniji dolazak radi izbjegavanja gužve tokom aprila i maja

OJ Dom zdravlja Ilidža

Lokalitet:
1. Centralni objekat, Mustafe Pintola br. 1, telefon: 623-416 (lokal 207)

  • Stomatologu i fizijatru sva djeca za sistematski pregled idu bez uputnice
  • Sistematski pregledi se obavljaju u prvoj i drugoj smjeni dok je to moguće, ali u vrijeme korištenja drugog dijela godišnjih odmora obavljaju se uglavnom u prvoj smjeni
  • Djeca se za sistematske preglede naručuju
  • Poželjno je da se roditelji informiraju o mogućem obavljanju sistematskog pregleda već u februaru i martu, da bi se smanjile gužve koje obično nastaju u aprilu kada počinje upis u škole

OJ Dom zdravlja Vogošća

Lokalitet:
1. Centralni objekat, Igmanska 52, telefon: 432-518, 436-383, 436-384 (centrale)

  • Sistematski pregled djece za upis u školu u OJ DZ Vogošća podrazumijeva osnovne laboratorijske pretrage, pregled stomatologa i pregled pedijatra koji po potrebi dijete upućuje fizijatru i drugim specijalistima
  • Djeca se za sistematske preglede naručuju
  • Pregledi se vrše u terminu od 11 do 13 sati
  • Sistematski pregled se može obaviti već od kraja februara-početka marta

OJ Dom zdravlja Ilijaš

Lokalitet:
1. Centralni objekat, Bogumilska 6, telefon: 584-357

  • Sistematski pregledi obavljaju se od početka mjeseca marta
  • Pedijatar obavlja kompletan pregled djeteta po sistemima, a po potrebi se daju uputnice za laboratorijske pretrage, EKG, pregled fizijatra, oftalmologa i dr.
  • Nakon pregleda pedijatra, obavezan je pregled stomatologa – bez uputnice
  • Pregledi se obavljaju u prvoj smjeni; djeca se za pregled naručuju

OJ Dom zdravlja Hadžići

Lokalitet:
1. Centralni objekat, A. Lažetića br. 2, telefon: 033/580-370, 033/420-109 (centrala), lokal 110

  • Sistematski pregled podrazumijeva kompletan fizikalni pregled, provjeru vida i sluha, psihološki test, raspoznavanje boja, držanje tijela i utvrđivanje eventualnog deformiteta stopala
  • Sistematski pregledi se obavljaju u prvoj smjeni; unaprijed se pravi spisak i pacijenti se blagovremeno obavještavaju, te obično nema čekanja
  • Pregled fizijatra je po indikaciji
  • Pregled stomatologa je obavezan – pregledi se obavljaju od 12,30 h
  • Dispanzer za predškolsku djecu dnevno prosječno naruči 5 djece.

Akutna upala slijepog crijeva kod djece

Upala (ćelijski odgovor na povredu ili blokadu) slijepog crijeva (šuplje tkivo koje se nastavlja na debelo crijevo, obično duž donje desne strane stomaka) može uzrokovati abdominalnu bol i smatra se hitnim medicinskim slučajem. Iako do upale može doći u bilo kojoj godini života, one su rijetke u starosnoj dobi ispod 2 godine, a najčešće se dešavaju između 10 i 30 godine života.

Slijepo crijevo nema očito jasnu funkciju, međutim, ako se upaljeno crijevo ne liječi, može doći do njegovog pucanja i izlijevanja sadržaja u okolnu trbušnu duplju. To može uzrokovati peritonitis (bolnu upalu opne crijeva i trbušne duplje).

SIMPTOMI

  • Tupa bol u blizini pupka ili gornjeg abdomena koja postaje oštrija i spušta se u donje desno područje stomaka
  • Temperatura
  • Gubitak apetita
  • Povraćanje nakon početka trbušne boli
  • Nemogućnost normalnog hoda zbog boli, ili javljanje boli prilikom kašljanja ili skakanja
  • Oticanje trbuha
  • Konstipacija (zatvor) ili proljev

DIJAGNOZA

Dijagnozu nije jednostavno uspostaviti, pošto simptomi mogu biti slični simptomima drugih bolesti. Zbog opasnosti od pucanja, upala slijepog crijeva smatra se hitnim slučajem. Ako vaše dijete ima prethodno navedene simptome, odmah se obratite ljekaru. Nemojte djetetu davati da jede, pije ili uzima bilo kakve lijekove prije nego što ga ne pregleda ljekar.

Za uspostavljanje prave dijagnoze mogu pomoći sljedeći testovi:

  • Anamneza
  • Kompletni fizikalni pregled, uključujući pregled trbuha i karlice
  • Analiza urina da se isključi mogućnost upale urinarnog trakta
  • Testovi krvi da se identifikuje infektivni proces
  • Testovi dijagnostičkog snimanja, poput CT snimaka (rendgenski snimci) i ultrazvuka

LIJEČENJE

Ako se posumnja na upalu slijepog crijeva, preporučuje se operacija – hirurško odstranjivanje slijepog crijeva. Prije operacije pacijentu se daju antibiotici, zatim se pod općom anestezijom otkloni slijepo crijevo putem jednog reza ili putem laparoskopije (otklanjanje tkiva uz pomoć kamere).

Ako nije došlo do pucanja slijepog crijeva, oporavak je obično brz i djeca napuštaju bolnicu dan-dva nakon operacije. Većina djece može se vratiti normalnim aktivnostima nakon 2 – 3 sedmice. U slučaju da je došlo do prsnuća, proces oporavka može biti složeniji.

Izvor: JAMA; Patient Page, 2007.;298:482., http://www.jama.com

Zaštita djece od zlostavljanja

Ovaj edukativni ekspoze, koji se odnosi na djecu uzrasta od tri godine naviše,

sačinila je dr. Sherryll Kraizer


Uvod

Postoje zabrinjavajući dokazi koji pokazuju da je zlostavljanje djece uzrok mnogim značajnim socijalnim problemima današnjice, odnosno:

  • 95% osoba koje zlostavljaju djecu bile su i same zlostavljane u dječjem uzrastu
  • 80% djece koja bježe od kuće navode zlostavljanje kao uzrok bijega
  • 95% osoba koje se prostituišu bile su zlostavljane kao djeca
  • 78% osoba koje su u zatvorima bile su zlostavljane dok su bile djeca
  • 50% osoba koje su pokušale samoubistvo navode da su bile seksualno zlostavljane u nekom periodu svog života.

(Izvor podataka je dostupan na zahtjev)

Ne može se reći da se sva zlostavljana djeca susreću sa svim ovim problemima, ali se ne može poreći da zlostavljanje djece spriječava mnoge od njih da u potpunosti razviju svoj puni potencijal. Njihov gubitak predstavlja i naš gubitak i potrebne su adekvatne mjere da se zatvori pakleni krug zlostavljanja djece.

Postoji i drugačiji način posmatranja statističkih podataka, a to je da se stekne svijest o tome da kad bismo bili u stanju da zaustavimo ili čak, djelomično spriječimo zlostavljanje djece, mogli bismo značajno doprinijeti rješavanju nekih od najznačajnih problema našeg društva.

Sada nam je poznato da i sama djeca mogu spriječiti zlostavljanje ili otmice ako raspolažu vještinama koje razumiju i koje mogu primjenjivati u svakodnevnom životu. Zlostavljanje djece je na naslovnim stranicama novina sa alarmantnom učestalošću. Tokom posljednjih petnaest godina, vijesti o zlostavljanju djece se konstantno povećavaju. 

I dio – Osnovni principi prevencije

Djeca su na prvoj liniji borbe protiv zlostavljanja. Roditelji, škola i institucije mogu koristiti svu moguću tehnologiju spriječavanja koju imaju na raspolaganju, ali iskustvo nam kazuje da smo gotovo uvijek iznenađeni kad otkrijemo da se oni koju zlostavljaju djecu nalaze u njihovom najbližem okruženju.

Prevencija zlostavljanja djece može se naučiti bez da se govori o samom zlostavljanju. Djeci nije potrebno govoriti šta je to zlostavljanje, ko su oni koji zlostavljaju, kako djeluju, šta im rade ili zašto to rade. Nije im, isto tako, potrebno govoriti niti da ih ljudi koji ih vole mogu povrijediti. Radije se trebamo pozabaviti prevencijom na pozitivan i konkretan način, prenoseći djeci vještine koje su im potrebne da se sami adekvatno postave u situaciji koja je potencijalno opasna.

Postoje momenti kada djeca mogu i moraju biti odgovorna za svoje vlastito dobro, kao što su oni u kojima su sama sa potencijanim agresorom. U takvim trenucima, njima je potrebna dozvola da o tome progovore. Njima su potrebne specifične tehnike da prekinu ono što im se dešava. Isto tako, moraju znati da će im odrasli vjerovati i da će ih podržati u životu. Najbolja generalna odbrana koju djeca mogu imati protiv zlostavljanja je:

  • Svijest o svojim vlastitim sposobnostima
  • Sposobnost da tačno procijene i postave se u različitim situacijama
  • Da znaju gdje i kako da potraže pomoć
  • Da znaju da će im se vjerovati

Djeca imaju pravo da budu sigurna i da ne osjećaju strah. Djeca koja su naučena da razmišljaju svojom glavom su najbezbjednija.

Prevencija seksualnog zlostavljanja

Treniranje prevencije seksualnog zlostavljanja započinje se dječjim prirodnim sposobnostima, sa onim što već znaju i sa iskustvima koja su već stekli. Osnovne poruke u prevenciji dječjeg zlostavljanja od strane ljudi koji su djeci poznati uključuju sljedeće:

  • Tvoje tijelo pripada tebi
  • Imaš pravo da kažeš ko te dodiruje i kako
  • Ako te neko dodiruje na način koji ti se ne dopada, na način koji čini da se osjećaš čudno ili neprijatno, ili na način za koji ti misliš da nije dobar ili tvoji roditelji misle da nije dobar, u redu je ako toj osobi kažeš “Ne”
  • Ako ta osoba neće da prestane, reci joj “Ja ću sve kazati!”, i onda ispričaj, šta god da bude
  • Ako od tebe traži da to čuvaš kao tajnu, reci joj “Neću, ja ću sve ispričati!”
  • Ako imaš problem, stalno pričaj o tome, sve dok ti neko ne pomogne

Djeca nauče, kad ih mi podučimo, da mogu imati neku kontrolu nad onim što se dešava sa njihovim tijelom, i kada im pokažemo na primjeru našeg vlastitog ponašanja, da njihovo tijelo zaista pripada njima. Djeca, već u uzrastu od dvije ili tri godine i sama znaju koje dodire vole, a koje dodire ne vole. Dodiri koje ne vole čine da se osjećaju neprijatno i izgledaju im pogrešno. Ovakav pristup prevenciji im jednostavno daje dozvolu da o tome progovore. On ih uči kako da efikasno progovore o tome i koji je način odgovarajući.

Tehnike za prevenciju dječjeg zlostavljanja moraju se usvojiti (naučiti) ne samo kao ideje već kao stvarne vještine. To znači vježbu. Jedan dio efikasne edukacije u prevenciji uključuje igru uloga, davanje mogućnosti djeci da vide kako se osjećaju kad kažu “Ne” u nekoj teškoj situaciji. Roditelji mogu uraditi nešto od ovoga, ali je suštinski dio programa u razredu, ustvari, davanje mogućnosti djeci da isprobaju ove vještine da bi ih mogli zaista iskoristiti onda kada smatraju da je to potrebno. Isto kao što djeca ne uče da voze bicikl tako što čitaju ili govore o vožnji bicikla, oni ne mogu naučiti ni prevenciju zlostavljanja bez prilike da rade na tehnikama, da vježbaju i da se priviknu na te vještine.

Pazite na djecu u blizini vode!

Bazeni nude olakšanje tokom ljetnih vrućina, međutim, roditelji trebaju poduzeti određene mjere da bi spriječili strašne nesreće poput utapanja djeteta, savjetuju stručnjaci.

“Suprotno popularnim prikazima u filmovima gdje osoba koja se davi maše rukama i doziva upomoć, djeca naprosto potonu i udave se,” naglašava Joseph Torg, pomoćni profesor ortopedije i sportske medicine pri univerzitetu Temple University u Filadelfiji.

“Do utapanja dolazi brzo, tiho i neprimjetno. Nakon što potonu, djeca postaju dezorijentisana i nesvjesna promjene okruženja iz zraka u vodu,” pojašanjava Torg u izjavi za štampu ispred Temple univerziteta.

Svake godine u Sjedinjenim Američkim Državama oko 500 djece, uzrasta od 5 godina i mlađe, utopi se u nesrećama na bazenima.

Torg nudi sljedeće savjete kao vid mjera predostrožnosti:

  • Ne odvajajte pogled od djeteta, posebno na bazenima gdje vladaju velike gužve
  • Naučite djecu da plivaju najkasnije do 5 godine života
  • Osigurajte bazene pomoću ograda, kapija, i/ili prekrivača za bazene
  • Neplivači trebaju imati pristup samo plitkim bazenima ili trebaju nositi certificiran prsluk na napuhavanje
  • Osobe svih uzrasta i nivoa iskustva trebaju nositi pojaseve na napuhavanje (pojaseve za spasavanje) kada plivaju u potocima i rijekama. Plivanje u okeanima treba biti ograničeno na plaže sa spasiocima, napominje Torg.

“Kada su u pitanju bazeni, džakuziji, jezera, potoci i rijeke, poslovica „Bolje spriječiti nego liječiti” ne može se dovoljno naglasiti, jer kada je u pitanju utapanje, za njega nema lijeka,” rekao je on.

IZVOR: HealthDay, juli 2010., www.healthday.com

Paracetamol umanjuje djelotvornost vakcine

Preventivno davanje paracetamola protiv temperature bebama nakon imunizacije može umanjiti djelotvornost vakcine, smatraju naučnici.

Istraživanje koje je uključivalo 450 vakcinisanih beba pokazalo je da je davanje paracetamola tokom sljedećih 24 sata zaista pomoglo da se umanji tjelesna temperatura djeteta. Međutim, češki naučnici otkrili su i značajno manji odgovor organizma na vakcinu kada je djetetu davan paracetamol u poređenju na organizme beba koje nisu primile ovaj lijek.

Vođa studije, profesor Roman Prymula, rekao je da se paracetamol ponekad preventivno daje da bi se ublažio strah roditelja od visoke temperature kod djeteta nakon vakcinacije.
Međutim, studija, koja je uključivala vakcinacije i revakcinacije, pokazala je da ova praksa, ustvari, može uzrokovati više štete nego koristi.

Ovo je vjerovatno prvi put da je primijećen ovakav utjecaj paracetamola nakon imunizacije. Naučnici smatraju da je moguće da paracetamol remeti odgovor imunih ćelija na vakcinu.

“Klinički značaj ovih imunoloških rezultata je nejasan, te su potrebne dodatne procjene”, napisao je profesor Prymula.

„Ipak, preventivno davanje [paracetamola] nakon vakcinacije ne treba se više rutinski preporučivati bez pažljive procjene očekivanih koristi i rizika.”

IZVOR: BBC NEWS, oktobar 2009., http://news.bbc.co.uk/go/pr/fr/-/2/hi/health/8308786.stm

Optimalne su dvije čaše mlijeka dnevno

Manje ne osigurava dovoljno vitamina D, a više može umanjiti zalihe željeza

Vitamin D i željezo su nutrijenti od ključne vrijednosti, posebno kada je u pitanju razvoj dječijeg tijela i mozga. Tokom ove studije, naučnici su otkrili da dvije čaše dnevno predstavljaju odgovarajuću količinu mlijeka za dijete, istakao je autor studije dr. Jonathon Maguire, pedijatar u bolnici St. Michael’s Hospital u Torontu.

Prije ove studije, koja je objavljena 17. decembra 2012. u internet izdanju časopisa Pediatrics, preporuke o optimalnoj količini mlijeka nisu bile baš najjasnije, pojasnio je Maguire.

Vitamin D pomaže tijelu da apsorbuje kalcij iz mlijeka, a koji je neophodan za razvoj čvrstih kostiju. Vitamin D, također, može pomoći u sprečavanju razvoja autoimunih, respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja.
Vitamin D se najčešće nalazi u vitaminski ojačanoj hrani poput mlijeka. Tijelo također proizvodi ovaj vitamin nakon izlaganja suncu.

Željezo je, pak, neophodno za razvoj mozga. Nedostatak željeza, čak i ako nije u toj mjeri da se dijagnosticira kao anemija, može dovesti do slabijeg fizičkog i mentalnog razvoja, tvrdi se u studiji.

Da bi načinili preporuke koje bi uzele u obzir i vitamin D i željezo, Maguire i kolege u studiju su uključili više od 1300 djece između 2 i 5 godina života. Njihovi roditelji izvještavali su koje količine mlijeka djeca obično konzumiraju, a zatim su nivoi vitamina D i željeza mjereni kod djece putem krvi.

Istraživači su otkrili da kako je rastao unos kravljeg mlijeka kod djece, tako je rastao i nivo vitamina D, dok se nivo željeza smanjivao. Dvije čaše mlijeka dnevno obezbjeđuju dovoljne količine vitamina D za većinu djece. Za djecu tamnije kože, međutim, dvije čaše mlijeka dnevno nisu bile dovoljne za održavanje odgovarajućeg nivoa vitamina D tokom zimskih mjeseci (koža tamnije pigmentacije otežava sunčevim zrakama da pokrenu proizvodnju D vitamina).

Stoga, autori studije predložili su da je za ovu djecu potrebna suplementacija vitaminom D u zimskom periodu.
Naučnici su također otkrili da pijenje mlijeka iz flašice ne podiže količine vitamina D, ali da rezultira manjim količinama željeza. Ovi rezultati podržavaju ranije studije koje su pokazale da su djeca koja koriste flašicu na većem riziku od anemije.

U najvećem broju slučajeva, Maguire je istakao, radi se o tome da su niski nivoi željeza posljedica toga da djeca piju tolike količine mlijeka da su jednostavno previše sita da bi jela druge vrste hrane koje sadrže dovoljne količine željeza.

“Mlijeko je veoma dobar izvor nutrijenata, ali samo do određene granice,” rekao je on.

Emilia Baczek, pedijatrijski nutricionista u dječjoj bolnici La Rabida Children’s Hospital u Chicagu, rekla je da iako vitamin D ne utiče na nivoe željeza, kalcij koji se nalazi u mlijeku može otežati sposobnost tijela da apsorbuje željezo.

Iako je važno da djeca piju mlijeko, važno je i zapamtiti da mlijeko predstavlja samo dio zdrave prehrane, naglasila je ona.

Kada su u pitanju djeca kojoj su potrebni dodaci prehrani sa vitaminom D, preporučena doza za djecu stariju od 1 godine iznosi 600 međunarodnih jedinica dnevno.

IZVOR: HealthDay, decembar 2012., www.healthday.com

Majčinska ljubav za dugotrajno zdravlje

Istraživanja su pokazala da je siromaštvo povezano sa većim rizikom od srčanih bolesti i drugih mentalnih i fizičkih oboljenja tokom cijelog života. Stručnjaci vjeruju da stres i neimaština koji prate niski društveno-ekonomski status uzrokuju pretjerano naprezanje imunog sistema čovjeka, aktivirajući gene i otpuštajući bjelančevine koji mogu uzrokovati upale u cijelom tijelu.

Upala je implicirana u mnogim oboljenjima, uključujući astmu, depresiju i kardiovaskularne bolesti.

Međutim, nova studija pokazala je da brižna majka može zaustaviti neke od ovih procesa koji vode ka upali.

Tokom studije, naučnici su analizirali ključne aspekte imunog sistema 53 osobe, starosne dobi od 25 do 40 godina, koje su rasle u siromašnim porodicama tokom prvih pet godina života. Učesnici su također pitani o njihovom odnosu sa majkama na osnovu standardnog sistema mjerenja pod nazivom Parent Bonding Inventory. Te informacije su također zatražene i od samih majki.
Naučnici su zatim izolirali periferne krvne mononukleusne ćelije (komponente imunog sistema) učesnika.

26 odraslih osoba koje su svoje majke opisale kao tople i brižne, imale su manju ekspresiju gena koji promovišu upalu u poređenju na osobe čije su majke emocionalno hladne.

Osobe čije su majke brižne također su lučile manje interleukina 6, bjelančevine koje je također povezana sa upalom.

Studija je objavljena 18. maja u časopisu Molecular Psychiatry.
Sheila Smith, šef odjela za rano djetinjstvo Državnog centra za siromašnu djecu pri univerzitetu Columbia University, rekla je da je studija potvrdila ono što su istraživanja razvoja djeteta ranije pokazala – da majčinska toplina može osigurati koristi tokom cijelog života.

Međutim, siromaštvo može otežati porodicama da zadovolje osnovne potrebe poput osiguravanja hrane i smještaja za svoje porodice, rekla je Smith. “Neki roditelji koji se suočavaju sa ekonomskim poteškoćama nisu u stanju pružiti emocionalnu toplinu djetetu u mjeri u kojoj mu je potrebna. To nam govori da trebamo sprovesti određene mjere da osiguramo da se roditelji mogu odnositi prema svojoj djeci sa toplinom.” Te mjere uključuju vršenje pregleda radi utvrđivanja eventualne depresije [roditelja], pružanje pomoći porodicama koje su u teškoj finansijskoj situaciji i realiziranje programa putem kojih drugi roditelji mogu dati svoju društvenu podršku.

Iako ova studija nije analizirala ulogu očeva, druge studije pokazale su da odgovornost ne treba ležati samo na majkama. Očevi, očusi i mačehe, rođaci i prijatelji mogu pružiti djeci toplinu i brigu koju ona trebaju, istakla je Smith.

PRILAGOĐENO SA: Healthday, 18.05.2010., www.healthday.com