Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Mentalno zdravlje

Održan 3. Simpozij “Unapređenje mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”

Arhiva Kontinuirani profesionalni razvoj-KPR, Arhiva KPR 2019, Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva novosti iz Ustanove 2019, Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Očuvanje mentalnog zdravlja, Novosti / By

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo, u organizaciji centara za mentalno zdravlje  i Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JUDZKS, a pod pokroviteljstvom v.d. generalnog direktora prof. dr. Mehmeda Kulića, održala je 3. simpozij „Unapređenje mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“ 4. i 5. oktobra 2019. godine u Hotelu Hollywood u Sarajevu.

Cilj Simpozija bio je prezentacija dostignuća reforme mentalnog zdravlja u sistemu primarne zdravstvene zaštite (centri za mentalno zdravlje), sa fokusom na trenutno stanje i određivanje smjernica daljeg unapređenja zaštite mentalnog zdravlja u sistemu primarne zdravstvene zaštite.

Partner Simpozija bio je Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske, a implementira Asocijacija XY u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

3. Simpoziju, koji je bodovan od nadležnih komora, prisustvovalo je 170 ljekara, medicinskih sestara-tehničara, psihologa, socijalnih radnika i drugih stručnjaka iz službi porodične medicine, centara za mentalno zdravlje, dispanzera za preškolsku djecu, dispanzera za školsku djecu, centara za fizikalnu rehabilitaciju, specijalističkih službi, a koji su nakon održanog Simpozija dobili potvrde (certifikate) o prisustvu ovom stručnom skupu.

Skupu su se u uvodnom dijelu obratili predsjednik Organizacijskog odbora dr.sci Remzija Šetić, predstavnica Švicarske ambasade u BiH Maja Zarić, direktorica Asocijacije XY Emina Osmanagić, dok je Simpozij zvanično otvorio  v.d. generalni direktor JUDZKS prof.dr. Mehmed Kulić. Potrebno je istaći da se nakon otvaranja učesnicima Simpozija putem video-linka obratio Dr Hans Kluge, novoimenovani direktor Ureda za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Rad Simpozija bio je koncipiran u vidu pozvanih predavanja, panel diskusije i prezentacije radova na temu mentalnog zdravlja.

Održana su sljedeća predavanja:

  • „Reforma mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini – jačanje službi u zajednici“ (prim.dr. Goran Čerkez)
  • „Važnost mentalnog zdravlja u kontekstu javnog zdravlja“ (mr.sci.prim.dr. Milka Dančević-Gojković, spec. socijalne medicine)
  • Panel diskusija “Dostignuća reforme mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini” (moderator: dr.sc. Remzija Šetić, učesnici: prim. dr. Mersa Hadžisalihović, Mirela Hadžić, dipl. psiholog, Elvedina Muratspahić, dipl. med. sestra–okupacioni terapeut, Mina Čeligija, dipl. soc. radnik, Halida Vejzagić, predstavnik korisnika usluga)
  • „Psihijatrija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti” (mr. sc. prim. dr. Ivanka Hižar, spec. neuropsihijatrije)
  • “Rad psihologa u zaštiti mentalnog zdravlja” (Hajrija Ibrišagić, dipl. psiholog)
  • “Specifičnosti rada socijalnog radnika u CMZ” (Suvada Sofić, dipl. soc. radnik)
  • “Unapređenje mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti” (prof. dr. Zaim Jatić, spec. porodične medicine)
  • “Specifičnosti rada medicinske sestre u CMZ” (Agnesa Lihovac, dipl. med. sestra)
  • “Okupaciona terapija u cmz, mogućnosti i perspektiva” (Ajla Alić, dipl. med. sestra – okupacioni terapeut)
  • “Psihoterapija u centrima za mentalno zdravlje” (Aida Halimić, dipl. psiholog)
  • “Koordinirana briga u mentalnom zdravlju” (Mersed Orić, MA soc.rada)
  • “Rana detekcija i intervencija kod djece sa poteškoćama u razvoju” (dr. Sanela Bostandžija-Halilović, spec. pedijatar, mr. sci. Amela Bostandžija-Podumljak, dipl. psiholog, mr. sci. Lejla Šabanagić-Hadžić, dipl. psiholog)
  • “Centri za mentalno zdravlje i saradnja sa institucijama u zajednici” (doc. dr. Irma Džambo, dipl. psihologinja, mr.sc. Alma Šahmanija, dipl. soc. radnik, dr. Alma Nahodović)
  • “Karakteristike i uloga korisničkih udruženja u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u zemljama niskog i srednjeg dohodka”(Tihana Majstorović, dipl. psiholog)

Voditeljica Simpozija bila je Lejla Gabela, dipl. psiholog, a moderatori su bili: prim.dr. Goran Čerkez, dr.sc. Remzija Šetić, dipl. psiholog, doc.dr. Irma Džambo, dipl. psiholog i Hajrija Ibrišagić, dipl. psiholog. Registraciju učesnika vršili su uposlenici centara za mentalno zdravlje Irma Čorbo, Aldijana Ćutura, Alma Merdžanić, Inda Kršo, Velija Šorlija, dok su administrativnu pomoć oko organizacije Simpozija, kao i izrade plakata, pozivnica, registracionih listova i ostalog materijala Simpozija pružili uposlenici Centra za NNID Ademira Pehlić, Orhan Milišić i Esma Zlatar.

Po okončanju Simpozija doneseni su sljedeći zaključci:

ZAKLJUČCI SIMPOZIJA

  1. Neophodno je raditi na zapošljavanju novih specijalista psihijatrije
  2. Potrebno je razvijati plan specijalizacija za nove psihijatre unutar Ustanove, kako bismo imali novi kadar u kontinuitetu
  3. Potrebno je raditi na poboljšanju uslova (smanjiti opterećenja, bolje organizovati  timove, obezbjediti superviziju) rada kako bi se spriječio odlazak kadra, posebno psihijatara i psihologa
  4. Potrebno je raditi na razvijanju programa specijalizacije iz kliničke psihologije za psihologe. Odnosno pokrenuti inicijativu prema Federalnom ministarstvu zdravstva da u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBIH odobri Pravilnik o specijalizaciji iz kliničke psihologije
  5. Potrebno je razvijati sistem specifičnih edukacija za psihologe kako bi odgovorili na sve  zahtjevnije potrebe stanovništva (posebno rad sa djecom)
  6. Potrebno je obezbijediti nova psihodijagnostička sredstva (testove), kao osnovni alat za rad  psihologa u CMZ
  7. Proširiti timove CMZ, obzirom na sve veći raspon usluga i zahtjeva od strane korisnika
  8. Adekvatno opremiti timove CMZ kako bi mogli pružati potrebne usluge stanovništvu – jedan od primjera je i nabavka automobila za CMZ kako bi  osoblje moglo nesmetano obavljati kućne posjete te pomoći u procesu hospitalizacije
  9. Potrebna supervizija za osoblje CMZ
  10. Razvijanje menadžerskih kompetencija rukovodećih pozicija, posebno sa akcentom na  ljudske potencijale
  11. Raditi na jačanju timskog rada unutar tima CMZ
  12. Senzibilizirati menadžment za potrebe CMZ
  13. Razvijati naučni prikaz rada CMZ, prikazati i objaviti sve dosadašnje rezultate rada
  14. Raditi na razbijanju stigme prema osobama sa mentalnim smetnjama u široj zajednici.Jedan od primjera je i saradnja i uključivanje udruženje poslodavaca na simpozij ili predavanja – razbijanje stigme s ciljem lakšeg zapošljavanja korisnika usluga CMZ
  15. Uvoditi mentalno zdravlje u proces školovanja svih zdravstvenih radnika
  16. Tražiti od Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da što hitnije donese Zakon o psihološkoj djelatnosti FBIH
  17. U sistematizaciji radnih mjesta JUDZKS predvidjeti pozicije psihoterapeuta
  18. Jačati podršku u lokalnoj zajednici
  19. Poticati edukaciju timova POM o ranom otkrivanju psihičkih poremećaja
  20. U kurikulume obrazovanja zdravstvenih radnika svih profila uvesti više sati obrazovanja  iz mentalnog zdravlja
  21. Izvršiti doregistraciju djelatnosti JUDZKS za istraživačku, nastavnu i izdavačku djelatnost i unaprijediti status Centra za NNID u JUDZKS.

Ovom prilikom izražavamo zahvalnost v.d. generalnom direktoru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, prof. dr. Mehmedu Kuliću, koji je na najbolji način uvidio značaj ovoga stručnog skupa, partneru Simpozija – Projektu mentalnog zdravlja u BiH, predavačima koji su održali kvalitetna predavanja, moderatorima, članovima Organizacijskog odbora, uposlenicima centara za mentalno zdravlje i Centra za NNID koji su pomogli realizaciju Simpozija, kao i sudionicima koji su bili prisutni na ovom stručnom skupu.

CENTAR ZA NNID

PROGRAM SIMPOZIJA

KNJIGA SAŽETAKA (PDF, 349 KB)

Obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja 2019. u CMZ Novo Sarajevo i Vogošća

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva novosti iz Ustanove 2019, Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Očuvanje mentalnog zdravlja, Mladi-Mentalno zdravlje, Nekategorisano, Novosti, Treća dob-Mentalno zdravlje, Žene-Mentalno zdravlje / By

Izložba radova i predavanje u OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine u Domu zdravlja Novo Sarajevo  organizirana je izložba radova korisnika usluga Centra za mentalno zdravlje. Tom prilikom prisutni su se uvjerili u kreativnost korisnika spomenutog centra, te originalnost radova koji su nastali kao dio okupacione terapije.

Psihologinja Centra za mentalno zdravlje OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo Lejla Šabanagić, održala je i predavanje sa aktuelnom tematikom koja se odnosi na komunikacijske vještine i njihovu primjenu u radu sa pacijentima. Šabanagić je govorila o vanjskim i unutarnjim stresovima, te je podcrtala da  efikasna regulacija emocija ima suštinski značaj za zdravstvene radnike.

Psihologinja Šabanagić takođe je istakla da su ključevi uspješne komnikacije u slušanju pacijenta i posjedovanju empatije koju treba uvijek razvijati. 

A.ŠARKIĆ

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je i u CMZ OJ Dom zdravlja Vogošća, gdje je u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine upriličeno druženje između korisnika usluga CMZ, uposlenika OJ Vogošća (CMZ, porodična medicina, pedijatrija, interno), te saradničkih institucija u zajednici (Centar za socijalni rad, Crveni krst, Općina, PU, kolege iz ostalih OJ, te mediji).

O SVJETSKOM DANU MENTALNOG ZDRAVLJA

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Ove godine, fokus Svjetskog dana mentalnog zdravlja je na prevenciji suicida.

Svakih 40 sekundi, jedna osoba izgubi život zbog samoubistva. Stoga je ove godine na snazi poziv “40 sekundi akcije” da bi se povećala svijest o problemu suicida širom svijeta i ulozi koju svako od nas može imati u njegovoj prevenciji, putem sljedećih aktivnosti:

  • povećanja svijesti o značaju suicida kao globalnog javnozdravstvenog problema;
  • poboljšanja znanja o tome šta se može učiniti da se spriječi suicid;
  • umanjivanja stigme koja je povezana sa suicidom;
  • pokazivanja osobama kojima je teško da nisu same.

Jednostavno rečeno, ovo je prilika da pokažete da Vam je stalo.

KLJUČNE ČINJENICE O SUICIDU:

  • Suicid je moguće spriječiti
  • Svakih 40 sekundi jedna osoba umire od samoubistva
  • Prethodni pokušaj samoubistva predstavlja značajan riziko-faktor za suicid
  • Suicid/samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među populacijom od 15. do 29. godine starosti
  • Suicid pogađa sve starosne grupe u svim državama svijeta

IZVORI: World Federation for Mental Health, 9.10.2019, https://wfmh.global/world-mental-health-day-2019/; WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), 9.10.2019, https://www.who.int/docs/default-source/mental-health/suicide/flyer-40seconds-web.pdf?sfvrsn=5ba643c_2

Otvoren dnevno-rekreativni centar Udruženja „Menssana“

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva novosti iz Ustanove 2019, Djeca-Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja, Mladi-Mentalno zdravlje, Novosti, Treća dob-Mentalno zdravlje, Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Oboljenja, Žene-Mentalno zdravlje / By

Udruženje za zaštitu mentalnog zdravlja „Menssana“ otvara Dnevno-rekreativni centar za korisnike usluga u mentalnom zdravlju koji će raditi  svakog radnog dana, te će najprije biti otvoren za registrovane korisnike usluga u Centrima za mentalno zdravlje Kantona Sarajevo (JUDZKS) i njihove porodice.

Centar će nuditi vježbe zasnovane na principima fizikalne terapije, zatim medicinsko i psihološko savjetovalište, sekcije u skladu sa interesima korisnika, kao što su okupacione aktivnosti, kursevi, poetski kutak, itd.

Bit će omogućeno korištenje računara i biblioteke, a centar će biti prostor i za druženje, te razne aktivnosti koje će uključivati predavanja, radionice, sportske aktivnosti, zatim odlaske na izlete, kulturna događanja, posjete kinu i pozorištu. Dakle, mnogo zanimljivih sadržaja u skladu sa interesima i potrebama korisnika.

Ovakav Centar potreban je našoj zajednici, jer osobama sa duševnim smetanja teže je voditi zdrav način života. Nerijetko su im finansijski nedostupni pojedini sadržaji, a s obzirom na prirodu njihovog problema strahuju od osuđivanja, upoznavanja velikog broja ljudi i nepoznate sredine. Iz tog razloga, Centar je percipiran kao sigurno mjesto, u kojem će se uvijek osjećati dobrodošli. Njegovim otvaranjem želi se poboljšati kvalitet života osoba sa težim psihičkim poremećajima i njihovih porodica, u smislu bolje kontrole bolesti – prevencija pogoršanja bolesti, čime se održava dobro stanje pacijenata i vrši ušteda sistemu zdravstvene zaštite. Takođe, bolesnici i članovi porodice se potiču na uključenost u zajednicu čime se štite osnovna ljudska prava, smanjuje se (auto)stigmatizacija pojedinaca i porodica, jačaju se resursi zajednice u podršci osoba i porodica osoba sa teškim psihičkim bolestima. Centar ne pruža usluge liječenja, već podršku u postizanju boljeg kvaliteta života.

Udruženje „Menssana“ osnovano je 2012. godine kao dobrovoljna, nevladina, nepolitička organizacija čija su ciljna grupa korisnici usluga mentalnog zdravlja i stručnjaci koji sebave očuvanjem i unapređenjem mentalnog zdravlja u zajednici. Osnivači Udruženja su korisnici usluga u mentalnom zdravlju i profesionalci u mentalnom zdravlju. 

Ciljevi Udruženja „Menssana“ su da potiče primjene teorijskih postupaka nastalih u oblasti medicine, psihologije, socijalnog rada i drugih naučnih disciplina, zatim da zastupa interese korisnika usluga mentalnog zdravlja i stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, da poduzima postupke u okviru primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, zbog unaprijeđenja mentalnog zdravlja u zajednici. Udruženje „Menssana“ organizuje edukativne sadržaje u cilju rehabilitacije korisnika usluga mentalnog zdravlja, te pružanje podrške porodicama koje imaju članovi sa psihičkim poremećajima. Rade na suzbijanju stigmatizacije pojedinaca i grupa po bilo kojem osnovu.

 Centar se otvara uz pomoć Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji se finansira od Švicarske agencije za razvoj i saradnu (SDC), akoji administrira Asocijacija XY u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Otvaranje Centra podržala je Općina Stari Grad Sarajevo sa načelnikom mr.sc.Ibrahimom Hadžibajrićem i Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo. Centar se nalazi na adresi Gajev trg broj 4, na četvrtom spratu stambene zgrade, u centru Sarajeva.

Partner Udruženja „Menssana“ je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Centar Udruženja „Menssana“ otvoren je 03.07. 2019., a više o samom Udruženju i ovom projektu možete saznati preko njihove web stranice http://www.menssana-sarajevo.org/about.php, Facebook stranice, obratiti se na mail udruzenjemenssana@gmail.com,  ili u vašem nadležnom Centru za mentalno zdravlje.

Važno je naglasiti da će sve usluge centra biti besplatne za osobe koje su registrovane kao korisnici usluga u mentalnom zdravlju u Kantonu Sarajevo.

Stanovnici gradova skloniji su mentalnim bolestima poput šizofrenije

Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja, Savjeti i novosti o zdravlju / By

Rezultati najnovije švedske studije sugeriraju da slabe društvene veze ili društvena fragmentacija mogu biti jedan od glavnih razloga što su osobe koje su odrasle u gradovima na većem riziku da obole od šizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja u odnosu na osobe koje žive u ruralnim područjima.

“Prisutna je značajna globalna varijacija učestalosti šizofrenije. Najjasniji geografski obrazac unutar ovog rasporeda stopa jeste taj da urbana područja pokazuju veću incidencu šizofrenije nego ruralna područja,” pojasnio je Stanley Zammit, sa univerziteta Cardiff University u Walesu, i kolege u članku objavljenom u septembarskom izdanju časopisa Archives of General Psychiatry.

Tokom njihove studije, Zammit i kolege analizirali su podatke oko 204.000 osoba u Švedskoj, te su otkrili da je 328 osoba (0,16 %) u nekom momentu bilo primljeno u bolnicu zbog šizofrenije, 741 osoba (0,36 %) primljena je zbog druge neafektivne psihoze, 355 (0,17 %) primljeno je zbog afektivne psihoze (poput poremećaja raspoloženja), a 953 (0,47 %) hospitalizirano je zbog drugih oblika psihoze.

Naučnici su istraživali da li su karakteristike pojedinca, škole ili područja povezane sa pojavom psihoza i otkrili da je “odrastanje u urbaniziranim područjima povezano sa većim rizikom od razvijanja bilo kojeg neafektivnog psihotičkog poremećaja.”
I, “ova veza primarno je uzrokovana karakteristikama područja radije neko karakteristikama samih pojedinaca. Društvena fragmentacija bila je najznačajnija područna karakteristika koja je objašnjavala povećan rizik od psihoza kod pojedinaca koji su odrasli u gradovima,” istakli su naučnici.

“Rezultati naše studije naglašavaju brigu da fizička integracija nije sama po sebi dovoljna, već da se trebaju održati i neke pozitivne karakteristike koje je tradicionalno obezbjeđivala segragacija, poput lokaliziranog osjećaja sigurnosti, kohezije i duha zajednice, da bi se poboljšalo mentalno zdravlje pojedinaca unutar populacije,” zaključili su Zammit i kolege.

IZVOR: Archives of General Psychiatry, 2010;67(9):914-922. doi:10.1001/archgenpsychiatry.2010.101

Veza između samopovređivanja i suicidnog ponašanja kod mladih ljudi

Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja, Savjeti i novosti o zdravlju / By

Cilj ove studije bio je da testira hipotezu da samopovređivanje ukazuje na pokušaj pojedinca da se nosi sa psihološkim poteškoćama koje mogu dovesti do suicidnog ponašanja u slučaju da je pritisak veći nego što to može podnijeti.

U proljeće 2005. godine, u cilju provođenja studije, naučnici sa Cornell univerziteta i Univerziteta Rochester u SAD-u, principom slučajnog uzorka pozvali su 8300 studenata sa dva univerziteta na sjeveroistoku SAD-a da učestvuju u anketi putem interneta. Od tog broja, odazvalo se njih 3069 (37%). Iz mjerenja su izbačeni nepotpuni odgovori i slučajevi u kojima nije bilo moguće utvrditi status učesnika po pitanju samopovređivanja i suicidnog ponašanja, te je preostalo ukupno 2875 odgovarajućih slučajeva.

Jedna četvrtina ispitanika navela je iskustvo samopovređivanja, suicidnosti ili oboje. 40,3% od onih koji su prijavili samopovređivanje također je prijavilo i suicidnost. Dodavanjem varijabli trauma i stresa ova se veza još više povećala.

U poređenju na ispitanike koji su izvijestili samo o suicidnosti, oni koji su prijavili i navike samopovređivanja uz suicidnost češće su navodili i ideje o samoubistvu, plan, geste i pokušaj samoubistva.

Pošto je dobro utvrđeno da ponašanje koje uključuje samopovređivanje ne predstavlja suicidnu gestu, mnogi ljekari pretpostavljaju da nije neophodno provesti procjenu sklonosti ka samoubistvu. Međutim, rezultati ove studije ukazuju na to da prisutnost samopovređivačkog ponašanja ipak treba predstavljati signal ljekaru da izvrši procjenu sklonosti pacijenta ka suicidu.

Izvor: Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine, juli 2007., broj 161, http://archpedi.ama-assn.org

Strahovi povezani sa razvojem u pubertetu mogu dovesti do paničnog poremećaja

Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja, Savjeti i novosti o zdravlju / By

Što adolescent drastičnije reaguje na fizičke promjene u pubertetu, to je na većem riziku da tokom sazrijevanja razvije panični poremećaj, otkriva nova američka studija.

Istraživači na Univerzitetu u Arkansasu i Univerzitetu u Vermontu promatrali su 123 adolescenta koji su bili podvrgnuti pažljivo kontrolisanom testu disanja u laboratoriji. Adolescenti koji su bili u kasnijem pubertetu i oni koji su dobili visoku ocjenu po pitanju tjeskobne osjetljivosti, više su se i bojali tjelesnih senzacija koje su inicirane trominutnim testom disanja, otkrili su istraživači.

Adolescenti koji sa tjeskobom odgovaraju na tjelesne senzacije mogu “smatrati tjelesne promjene koje se dešavaju tokom puberteta lično ugrožavajućim” i “naučiti da strahuju od tjelesnih senzacija, te tako stvoriti predispoziciju za razvoj paničnog poremećaja”, istakli su istraživači.

Oni su dodali da postoji veća opasnost da će adolescenti proći kroz ovaj proces strahovanja od tjelesnih senzacija, ako se tjelesne promjene vezane za pubertet dogode neočekivano.

Rezultati studije objavljeni su u Žurnalu abnormalne dječije psihologije (Journal of Abnormal Child Psychology).

IZVOR: University of Arkansas, saopštenje za medije, 5. mart 2007.

Polio povećava rizik od psihičkih poremećaja

Djeca, Djeca-Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja, Savjeti i novosti o zdravlju / By

Čini se da postoji povećan rizik da će osobe koje su preboljele poliomijelitis u djetinjstvu biti kasnije u životu hospitalizirane zbog psihičkog poremećaja, pokazala je jedna danska studija.

“Hronične i bolesti opasne po život dovode se u vezu sa povećanim rizikom od uznemirenosti, depresije i samoubistva,” napisao je dr. Nete Munk Nielsen, sa Instituta Statens Serum u Kopenhagenu, sa kolegama u Američkom žurnalu epidemiologije. “Osim toga, čini se da određena zdravstvena stanja poput dječijih infekcija centralnog nervnog sistema mogu naknadno povećati rizik od oboljevanja od psihoza i šizofrenije.”

Tokom studije, istraživači su proučavali bazu podataka od 4660 osoba koje su preboljele poliomijelitis (dječiju paralizu) između 1922. i 1954. godine, u odnosu na 19,017 osoba iz kontrolne grupe prilagođenih za godine i spol, koje nisu preboljele polio. Ove osobe su zatim dovedene u vezu sa državnim podacima za osobe koje su bile hospitalizirane zbog psihijatrijskih poremećaja između 1977. i 1993.godine.

“Sve u svemu, poliomijelitis u anamnezi povezan je sa 40 % većim rizikom od hospitalizacije zbog psihičkog poremećaja,” izvijestila je Nielsenova grupa.

Vjerovatnoća od oboljevanja od mentalnog poremećaja veća je za osobe mlađe od 45 godina i za osobe koje su preboljele polio prije 7 godine života.

“Sveukupni povećani rizik od psihijatrijskih hospitalizacija ne može se ograničiti na specifične grupe psihičkih poremećaja,” dodali su istraživači. Radije, čini se da postoji “nešto povećan rizik za nekoliko različitih poremećaja, posebno blažih psihičkih poremećaja.” Oni uključuju poremećaje ličnosti, zloupotrebu droga/alkohola, i druge nepsihotične mentalne poremećaje.

Istraživači su rekli da razlog zbog kojeg se rizik od oboljevanja povećava nije poznat, ali oni ističu da je možda povezan sa “veoma bolnim i zastrašujućim” iskustvom oboljevanja od poliomijelitisa, izolacijom od porodice tokom nekoliko sedmica, i poteškoćama prevazilaženja fizičkih hendikepa i društvenih predrasuda.

Bez obzira na uzrok, studija Nielsena i njegovih kolega “naglašava značaj aktivne podrške ovoj grupi ljudi.”

Izvor: American Journal of Epidemiology, februar 2007.    http://aje.oxfordjournals.org/

Patološke promjene u mozgu pedofila

Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja / By

Krivična djela pedofilije uzokuju značajan javni problem, ali još uvijek nije utvrđen uzročni faktor pedofilije. Ranije, etiološke teorije pretpostavljale su postojanje velikog uticaja okoline, ali skorašnje studije sve više naglašavaju i ulogu neurobioloških faktora. Međutim, uloga promjena u strukturi mozga koje su od ključnog značaja za razvoj seksualnog ponašanja dosad nisu sistematski istraživane kod pedofilijskih subjekata.

Cilj studije stručnjaka sa Odsjeka za psihijatriju i Neurologiju – Centar za snimanje mozga sa univerziteta Otto von Guericke i Državne forenzičke bolnice Uchtspringe, Njemačka, bio je da istraži da li pedofilijski prijestupnici pokazuju strukturne deficite u područjima mozga koji su od kritičnog značaja za seksualno ponašanje, te kako su ti mogući deficiti povezani sa kriminološkim karakteristikama.

Tokom studije poređene su zapremine amigdaloidnog nukelusa (nucleus amygdalae) i sive tvari odgovarajućih struktura mozga od ključnog značaja za seksualni razvoj kod 15 nenasilnih muških počinilaca krivičnog djela pedofilije i 15 zdravih osoba iz kontrolne grupe, uz pomoć komplementarne morfometričke analize. Psihosocijalna prilagodba i seksualni prekršaji također su analizirani.

Studija je pokazala značajno smanjenje zapremine desnog nucleus amygdalae kod pedofila u poređenju na zdravu kontrolnu grupu. Primjećena je smanjena zapremina sive tvari u desnom nucleus amygdalae, hipotalamusu (obostrano), septalnim područjima, substantia innominata, i jezgri striae terminalisa. Kod 8 od 15 prijestupnika, otkriveno je uvećanje pozadinskog temporalnog roga desne lateralne moždane komore koji se nadovezuje na nucleus amygdalae. Manja zapremina desne nucleus amygdalae dovedena je u vezu sa sklonošću ka činjenju isključivo istih pedofilijskih seksualnih krivičnih djela, ali ne i u vezu sa starosnom dobi.

Iz studije se može zaključiti da pedofili pokazuju strukturalne poremećaje u područjima mozga od ključnog značaja za seksualni razvoj. Ovi poremećaji nisu povezani sa starosnom dobi, i težina anomalije predviđa fokusiranost na istu pedofilijsku aktivnost. Stoga je moguće da su blage anomalije desnog nucleus amygdalae i bliskih područja povezane sa patogenezom pedofilije i moguće je da odslikavaju poremećaje tokom razvoja ili negativne uticaje iz okoline tokom kritičnih perioda razvoja.

Izvor: Archives of General Psychiatry, 2007;64:737-746 http://archpsyc.ama-assn.org/cgi/content/abstract/64/6/737

Mučenje zatvorenika naspram drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih tretmana

Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja / By

Da li je razlika stvarna ili prividna?

Nakon izvještaja o kršenjima ljudskih prava od strane američke vojske u Gvantanamu, Iraku i Afganistanu, pojavila su se pitanja o tome da li određene metode i procedure zatvaranja i ispitivanja spadaju u metode mučenja.

Cilj studije profesora Metina Başoğlua, sa Instituta za psihijatriju u Kings’ College, Univerziteta u Londonu, bio je istražiti razlike između različitih vrsta lošeg tretmana i mučenja tokom zatočeništva, u smislu njihovih relativnih psiholoških posljedica.

Tokom studije, nije bilo moguće istražiti relativni uticaj pojedinačnih stresora, pošto se u uslovima zatočeništva i ispitivanja stresori pojavljuju istovremeno i u grupama.

Zaključak studije jeste da se agresivne tehnike ispitivanja ili procedure zatvaranja, koje uključuju negiranje osnovnih potreba, izlaganje teškim vremenskim uslovima, forsiranje stresnih tjelesnih položaja, navlačenje vreće preko glave ili povezivanje očiju, izolaciju, ograničavanje pokreta, skidanje do gola, prijetnje, ponižavanje i druge psihološke manipulacije koje dovode do osjećaja tjeskobe, straha i bespomoćnosti kod zatvorenika, ne razlikuju mnogo od fizičkog mučenja kada su u pitanju stepeni mentalne patnje koju prouzrokuju, temeljni mehanizmi traumatskog stresa i njihov dugotrajni traumatski uticaj. Takvi stresori zadovoljavaju kriterij “teške mentalne patnje”, koja je suštinska za definiranje mučenja u međunarodnim konvencijama.

Osim toga, ovi rezultati ne podržavaju distinkciju između mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih tretmana u Konvenciji protiv mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih tretmana ili kažnjavanja. Iako ova konvencija zabranjuje obje vrste tretmana, takva distinkcija, ipak, podržava pogrešnu pretpostavku da okrutan, nehuman i ponižavajući tretman zatvorenika uzrokuje manje patnje od fizičkog mučenja, i da je, prema tome, dozvoljen u izvanrednim okolnostima.  Međutim, pošto je dokazano da ove procedure i metode zaista spadaju u mučenje, one trebaju biti zabranjene u okvirima međunarodnog prava.

Drugi važan zaključak studije jeste da ponižavanje i napadi na lični integritet, kulturne vrijednosti, moral i religijska vjerovanja dovode do osjećaja bespomoćnosti kod pojedinca u zatočeništvu, jer pojedinac nije u mogućnosti da sa agresivnošću odgovori na takav ponižavajući tretman. Dokazi pokazuju da na fizičke i psihološke prijetnje, životinje i ljudi odgovaraju bijesom, neprijateljstvom i agresivnošću, a izvještaji nekih mučenih osoba kazuju da mogućnost izražavanja bijesa ili neprijateljstva prema mučiteljima umanjuje osjećaj patnje tokom samog mučenja. Prema tome, manipulacije kojima je za cilj da uklone svaki osjećaj kontrole nad situacijom kod zatvorenika mogu prouzrokovati izrazito snažne traumatske posljedice, čak i kada ne uključuju fizičko mučenje.

IZVOR: Američki arhivi opšte psihijatrije (Arhives of General Psychiatry), 2007;64:277-285.,http://archpsyc.ama-assn.org/

Marihuana povećava rizik od psihoza

Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja / By

Tim stručnjaka sa Bristol univerziteta upozorio je u medicinskom žurnalu The Lancet da omladina treba postati svjesna opasnosti korištenja marihuane, koje se posebno povećava sa njenim učestalim korištenjem.

Stručnjaci su naveli podatak da je oko 800 slučajeva šizofrenije svake godine u Velikoj Britaniji povezano sa pušenjem marihuane, i da je ono faktor u 14% psihotičnih problema među mladim ljudima u Velikoj Britaniji.

Međutim, oni su izjavili da ne mogu isključiti mogućnost da su osobe sa većim rizikom od mentalnih bolesti sklonije korištenju ove droge.

Autor studije, profesor Glyn Lewis, profesor psihijatrijske epidemiologije rekao je: “Moguće je da osobe koje koriste marihuanu imaju druge karakteristike koje same po sebi povećavaju rizik od psihotičnih oboljenja. Međutim, sve studije su pronašle ovu vezu, te je naša obaveza da upoznamo javnost o mogućim rizicima.”

On je dodao da posebno savjetuje osobe koje već imaju mentalnih problema ili u čijoj porodičnoj anamnezi postoje slučajevi psihotičnih oboljenja, da se obavezno drže podalje od marihuane.

Izvor: BBC, juli 2007., www.bbc.co.uk

Genetske varijacije i rizik od šizofrenije

Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja / By

Naučnici su identificirali hiljade sitnih genetskih varijacija koje bi zajedno mogle uzrokovati više od trećine slučajeva naslijeđene šizofrenije.

Oni su također pokazali da je ovo oboljenje genetički slično bipolarnom poremećaju, poznatom i kao manična depresija.

Rezultati su posljedica rada tri zasebna tima koji su analizirali DNK hiljada ljudi. Studije – koje su najveće ikad urađene u polju genetike šizofrenije – objavljene su u žurnalu Nature.

Rezultati pokazuju da je šizofrenija puno kompleksnija nego što je to ranije smatrano, te da može proizići ne samo iz rijetkih, već i iz čestih genetskih varijanti.

Šizofrenija je čest oblik mentalnog oboljenja i pogađa oko 1% odraslih osoba širom svijeta. Simptomi se obično javljaju u kasnoj adolescenciji ili ranom odraslom dobu i mogu uključivati halucinacije, paranoju i depresiju.

Uzrok šizofrenije ostaje nejasan, ali se smatra da je čak do 90% slučajeva naslijeđeno.

Istraživači smatraju da individualno gledano, mnoge od ovih genetskih varijacija igraju veoma malu ulogu u povećavanju rizika od prenošenja šizofrenije narednim generacijama. Međutim, dr Shaun Purcell, sa Harvard univerziteta, koji je bio jedan od vođa jednog tima, rekao je: “Kumulativno, oni igraju veliku ulogu, i na njih otpada najmanje jedna trećina – a vjerovatno i mnogo više – rizika od oboljevanja.”

Dr Pamela Sklar, iz opće bolnice Massachusetts General Hospital, izjavila je: “Mi u potpunosti očekujemo da će budući rad omogućiti da se ove gentske varijacije poredaju na njima odgovarajuća mjesta, te da ćemo tako naučiti više o biologiji šizofrenije.”

Sve tri studije ističu gene pronađene na Hromozomu 6 u području poznatom kao Glavni kompleks za histokompatibilnost, koji ima ulogu u imunom sistemu i kontroliranju kada se drugi geni primjenjuju ili gase.

Naučnici smatraju da bi to moglo pomoći u pojašnjavanju zašto se čini da neki faktori iz životne sredine također utiču na povećavanje rizika od šizofrenije. Naprimjer, postoje dokazi da su djeca čije su majke tokom trudnoće prebolovale gripu na većem riziku.

Sveukupno, naučnici su identificirali 30 000 sićušnih genetskih varijanti koje su češće kod osoba sa šizofrenijom. Sličan uzorak otkriven je i kod osoba sa bipolarnim poremećajem – što ukazuje na ranije neprimjećeno preklapanje ova dva oboljenja.

Paul Corry, iz dobrotvornog društva za mentalne bolesti Rethink, rekao je: “Ovo uzbudljivo istraživanje vodi nas jedan korak bliže razumijevanju uzroka šizofrenije, međutim, još uvijek smo veoma dalako od potpunog objašnjenja. Veći dio genetskog doprinosa ovom oboljenju je još uvijek nepoznat i veoma je bitno uvidjeti da geni predstavljaju samo dio slike – okolišni i društveni faktori, poput korištenja droga ili trauma, mogu pogoršati ili čak pokrenuti šizofreniju.”

IZVOR: BBC NEWS, juli 2009., http://news.bbc.co.uk/go/pr/fr/-/2/hi/health/8128005.stm

Mikroorganizmi iz tla mogu poboljšati proces učenja

Djeca, Djeca-Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje, Mentalno zdravlje-Oboljenja, Savjeti i novosti o zdravlju / By

Novo istraživanje ukazuje na to da bi određene bakterije možda mogle pomoći ljudima da lakše uče. Naučnici su analizirali mycobacterium vaccae, vrstu prirodne bakterije koja se nalazi u zemlji. Ljudi udahnu ili pojedu ovu bakteriju dok provode vrijeme u prirodi, stoji u izjavi za štampu naučnice Dorothy Matthews iz škole The Sage Colleges u Troyi, New York.

Prethodna istraživanja sugerisala su da je ova bakterija, nakon što je umrtvljena toplotom i ubrizgana u miševe, povećala nivoe serotonina i umanjila nivoe anksioznosti.

S obzirom da su nivoi serotonina povezani sa procesom učenja, Matthews i koleginica Susan Jenks odlučile su da ovu živu bakteriju dodaju miševima u hranu i utvrde da li će nakon toga miševi bolje riješiti put kroz labirint u poređenju na kontrolnu grupu miševa kojoj nije data ova bakterija.

Miševi koji su uz hranu konzumirali i bakteriju “u labirintu su se snalazili dvaput brže i pritom ispoljavali manje anksioznog ponašanja u odnosu na kontrolnu grupu miševa,” istakla je Matthews.Miševi su se nastavili bolje snalaziti u labirintu čak i nakon što su prestali unositi bakteriju, iako se čini da se statistički značajan uticaj gubi nakon tri sedmice.

Rezultati istraživanja su sugerirali da bakterije “možda igraju ulogu u anksioznosti i procesu učenja kod sisara,” istakla je Matthews, pretpostavivši da bi “uspostavljanje okruženja za učenje u školama koje bi uključivalo boravak van zgrade [na zelenim površinama]”, gdje je ova bakterija često prisutna, „moglo umanjiti anksioznost i poboljšati sposobnost usvajanja novih znanja.”

Rezultati studije biće objavljeni na općem sastanku Američkog društva za mikrobiologiju (American Society for Microbiology) u San Diegu.

IZVOR: American Society for Microbiology, 24. maj 2010, Neuroscience, DOI: 10.1016/j.neuroscience.2007.01.067

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo je najveća ustanova u Bosni i Herzegovini koja pruža primarnu zdravstvenu zaštitu i specijalističko-konsultativne usluge, a o čemu svjedoči i broj od 10.098.460 posjeta i usluga ostvarenih u toku 2020. godine.

ADRESA

Vrazova 11, 71000 Sarajevo, BiH

TELEFON

+ 387 33 292 500

FAX

+ 387 33 292 675

EMAIL

judzks@judzks.ba

JUDZKS

Mapa

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.

© Made By Fixit