Mladi

Predstavljamo Vam aplikaciju “Moj kalendar imunizacije”

7.1.2020.

Aplikacija “Moj kalendar imunizacije” namijenjena je roditeljima i starateljima djece, kako bi im olakšala snalaženje u rasporedu imunizacije djeteta, ponudila informacije o vakcinama, bolestima protiv kojih se djeca vakcinišu, kao i najnovije naučne informacije o imunizaciji.

Aplikacija je vlasništvo Zavoda za javno zdravstvo FBiH odnosno ЈZU Institut zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, a razvijena je uz podršku UNICEF-a.

Imajući u vidu da mnogi roditelji naprosto zaborave datum naredne vakcine koju dijete treba primiti, kao i to da ne postoji jedinstven sistem obavještavanja roditelja o sljedećem terminu za vakcinu, Moj Kalendar Imunizacije, prvenstveno služi da unaprijed najavi termin ili napomene, ukoliko se raspored zaboravi.

Pored kalendara imunizacije, u aplikaciji se mogu naći podaci o vakcinama, bolestima od kojih vakcine štite, te najnovije informacije o imunizaciji.

Aplikaciju možete preuzeti putem Google Play ili Apple Store ili prosto skenirajući QR kod:

Obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja 2019. u CMZ Novo Sarajevo i Vogošća

Izložba radova i predavanje u OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine u Domu zdravlja Novo Sarajevo  organizirana je izložba radova korisnika usluga Centra za mentalno zdravlje. Tom prilikom prisutni su se uvjerili u kreativnost korisnika spomenutog centra, te originalnost radova koji su nastali kao dio okupacione terapije.

Psihologinja Centra za mentalno zdravlje OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo Lejla Šabanagić, održala je i predavanje sa aktuelnom tematikom koja se odnosi na komunikacijske vještine i njihovu primjenu u radu sa pacijentima. Šabanagić je govorila o vanjskim i unutarnjim stresovima, te je podcrtala da  efikasna regulacija emocija ima suštinski značaj za zdravstvene radnike.

Psihologinja Šabanagić takođe je istakla da su ključevi uspješne komnikacije u slušanju pacijenta i posjedovanju empatije koju treba uvijek razvijati. 

A.ŠARKIĆ

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je i u CMZ OJ Dom zdravlja Vogošća, gdje je u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine upriličeno druženje između korisnika usluga CMZ, uposlenika OJ Vogošća (CMZ, porodična medicina, pedijatrija, interno), te saradničkih institucija u zajednici (Centar za socijalni rad, Crveni krst, Općina, PU, kolege iz ostalih OJ, te mediji).



O SVJETSKOM DANU MENTALNOG ZDRAVLJA

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Ove godine, fokus Svjetskog dana mentalnog zdravlja je na prevenciji suicida.

Svakih 40 sekundi, jedna osoba izgubi život zbog samoubistva. Stoga je ove godine na snazi poziv “40 sekundi akcije” da bi se povećala svijest o problemu suicida širom svijeta i ulozi koju svako od nas može imati u njegovoj prevenciji, putem sljedećih aktivnosti:

  • povećanja svijesti o značaju suicida kao globalnog javnozdravstvenog problema;
  • poboljšanja znanja o tome šta se može učiniti da se spriječi suicid;
  • umanjivanja stigme koja je povezana sa suicidom;
  • pokazivanja osobama kojima je teško da nisu same.

Jednostavno rečeno, ovo je prilika da pokažete da Vam je stalo.

KLJUČNE ČINJENICE O SUICIDU:

  • Suicid je moguće spriječiti
  • Svakih 40 sekundi jedna osoba umire od samoubistva
  • Prethodni pokušaj samoubistva predstavlja značajan riziko-faktor za suicid
  • Suicid/samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među populacijom od 15. do 29. godine starosti
  • Suicid pogađa sve starosne grupe u svim državama svijeta

IZVORI: World Federation for Mental Health, 9.10.2019, https://wfmh.global/world-mental-health-day-2019/; WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), 9.10.2019, https://www.who.int/docs/default-source/mental-health/suicide/flyer-40seconds-web.pdf?sfvrsn=5ba643c_2

29. septembar – Svjetski dan srca

© World Heart Federation

Moje srce, tvoje srce

Ove godine na Svjetski dan srca, kao dio misije da osigura jednakost u zdravlju srca za sve, Svjetska federacija za srce (World Heart Federation) teži kreirati globalnu zajednicu Heroja srca – ljudi iz svih sfera života koji djeluju sada da bi imali duže, bolje, zdravije živote tako što će donijeti sljedeća obećanja:

  • Obećanje svojim porodicama da će kuhati i jesti zdravije
  • Obećanje svojoj djeci da će više vježbati i pomoći im da budu aktivniji, da će reći “ne” pušenju i pomoći bližnjima da prestanu pušiti
  • Obećanje kao zdravstveni profesionalci da će pomoći pacijentima da prestanu pušiti i da smanje holesterol
  • Obećanje kao kreatori politika da će podržati politike koje promoviraju zdravlje srca
  • Obećanje kao uposlenici da će svoja radna mjesta učiniti zdravijima za srce

Kardiovaskularne bolesti (KV bolesti) su vodeći uzrok smrtnosti i invaliditeta u svijetu i svake godine odnesu 17,9 miliona života. To je jedna trećina svih smrtnih slučajeva na cijelog planeti i polovica svih smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti. Otprilike 85 % ovih smrtnih slučajeva su posljedica srčane bolesti i moždanog udara.

Svjetski dan srca ima ključnu ulogu u mijenjanju ovog trenda. On predstavlja živu globalnu platformu koja se koristi za povećanje svjesnosti i ohrabrivanje pojedinaca, porodica, zajednica i vlada da odmah poduzmu određene korake.

Zajedno možemo pomoći ljudima da žive duže i bolje sa zdravijim srcem

  • 80 % prijevremenih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti mogli bi se izbjeći ako bi se kontrolisala 4 glavna riziko-faktora: pušenje, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost i nezdravo konzumiranje alkoholnih pića.
  • Pušenje i sekundarna izloženost duhanskom dimu ubijaju 6 miliona ljudi godišnje i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 % KV bolesti.
  • Sekundarna izloženost duhanskom dimu ubija 600.000 ljudi svake godine; 28 % njih su djeca.
  • U dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne srčane bolesti značajno se smanjuje. Tokom 15 godina, rizik se vraća na nivo rizika kod nepušača.

Dobro srčano zdravlje dobro je za moje srce, tvoje srce, sva naša srca

  • KV bolesti odgovorne su za 17,9 miliona smrti svake godine, a procjenjuje se da će ovaj broj do 2030. godine skočiti na gotovo 23 miliona.
  • Uz druga nezarazna oboljenja, KV bolesti doprinose povećanju siromaštva, posebno u zemljama sa niskim i srednje visokim prihodima, zbog ogromnih troškova u zdravstvu, kao i individualnih ličnih troškova za liječenje.
  • Posljedično, KV bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja sa niskim i srednje visokim prihodima.
  • Male izmjene životnog stila mogu imati snažan uticaj na zdravlje Vašeg srca: 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava ishrana mogu pomoći da se spriječi srčano oboljenje i moždani udar.
  • Međusobnim dijeljenjem znanja, preporuka i strategija, mi možemo inspirisati jedni druge da učinimo naša srca zdravijim.

Teret kardiovaskularnih bolesti MOŽE biti umanjen. Ali, svi moramo odmah djelovati.

  • Pojedinci trebaju preuzeti kontrolu nad svojim vlastitim srčanim zdravljem, razumijevajući vlastiti i porodični rizik od kardiovaskularnih oboljenja i djelujući u pravcu da ga umanje.
  • Vlade i ministarstva zdravstva moraju tačno razumjeti opseg ovog problema tako što će investirati u nadzor nad KV oboljenjima.
  • Države trebaju implementirati interventne mjere koje pokrivaju cijelo stanovništvo u cilju smanjenja KV oboljenja, uključujući:
    • Sveobuhvatne politike kontrole duhanskih proizvoda
    • Poreze u cilju smanjenja konzumacije hrane sa visokim sadržajem masnoća, šećera i soli
    • Staze za šetnju i vožnju bicikla u svrhu povećanja fizičke aktivnosti
    • Strategije da se smanji zloupotreba alkoholnih pića
    • Zdrave školske obroke za djecu.

Male izmjene životnog stila mogu imati snažan uticaj na zdravlje Vašeg srca: 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava ishrana mogu pomoći da se spriječi srčano oboljenje i moždani udar.

Napravite i Vi obećanje!

IZVOR: World Heart Federation, 27. septembar 2019., https://www.world-heart-federation.org/

Otvoren dnevno-rekreativni centar Udruženja „Menssana“

Udruženje za zaštitu mentalnog zdravlja „Menssana“ otvara Dnevno-rekreativni centar za korisnike usluga u mentalnom zdravlju koji će raditi  svakog radnog dana, te će najprije biti otvoren za registrovane korisnike usluga u Centrima za mentalno zdravlje Kantona Sarajevo (JUDZKS) i njihove porodice.

Centar će nuditi vježbe zasnovane na principima fizikalne terapije, zatim medicinsko i psihološko savjetovalište, sekcije u skladu sa interesima korisnika, kao što su okupacione aktivnosti, kursevi, poetski kutak, itd.

Bit će omogućeno korištenje računara i biblioteke, a centar će biti prostor i za druženje, te razne aktivnosti koje će uključivati predavanja, radionice, sportske aktivnosti, zatim odlaske na izlete, kulturna događanja, posjete kinu i pozorištu. Dakle, mnogo zanimljivih sadržaja u skladu sa interesima i potrebama korisnika.

Ovakav Centar potreban je našoj zajednici, jer osobama sa duševnim smetanja teže je voditi zdrav način života. Nerijetko su im finansijski nedostupni pojedini sadržaji, a s obzirom na prirodu njihovog problema strahuju od osuđivanja, upoznavanja velikog broja ljudi i nepoznate sredine. Iz tog razloga, Centar je percipiran kao sigurno mjesto, u kojem će se uvijek osjećati dobrodošli. Njegovim otvaranjem želi se poboljšati kvalitet života osoba sa težim psihičkim poremećajima i njihovih porodica, u smislu bolje kontrole bolesti – prevencija pogoršanja bolesti, čime se održava dobro stanje pacijenata i vrši ušteda sistemu zdravstvene zaštite. Takođe, bolesnici i članovi porodice se potiču na uključenost u zajednicu čime se štite osnovna ljudska prava, smanjuje se (auto)stigmatizacija pojedinaca i porodica, jačaju se resursi zajednice u podršci osoba i porodica osoba sa teškim psihičkim bolestima. Centar ne pruža usluge liječenja, već podršku u postizanju boljeg kvaliteta života.

Udruženje „Menssana“ osnovano je 2012. godine kao dobrovoljna, nevladina, nepolitička organizacija čija su ciljna grupa korisnici usluga mentalnog zdravlja i stručnjaci koji sebave očuvanjem i unapređenjem mentalnog zdravlja u zajednici. Osnivači Udruženja su korisnici usluga u mentalnom zdravlju i profesionalci u mentalnom zdravlju

Ciljevi Udruženja „Menssana“ su da potiče primjene teorijskih postupaka nastalih u oblasti medicine, psihologije, socijalnog rada i drugih naučnih disciplina, zatim da zastupa interese korisnika usluga mentalnog zdravlja i stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, da poduzima postupke u okviru primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, zbog unaprijeđenja mentalnog zdravlja u zajednici. Udruženje „Menssana“ organizuje edukativne sadržaje u cilju rehabilitacije korisnika usluga mentalnog zdravlja, te pružanje podrške porodicama koje imaju članovi sa psihičkim poremećajima. Rade na suzbijanju stigmatizacije pojedinaca i grupa po bilo kojem osnovu.

 Centar se otvara uz pomoć Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji se finansira od Švicarske agencije za razvoj i saradnu (SDC), akoji administrira Asocijacija XY u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Otvaranje Centra podržala je Općina Stari Grad Sarajevo sa načelnikom mr.sc.Ibrahimom Hadžibajrićem i Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo. Centar se nalazi na adresi Gajev trg broj 4, na četvrtom spratu stambene zgrade, u centru Sarajeva.

Partner Udruženja „Menssana“ je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Centar Udruženja „Menssana“ otvoren je 03.07. 2019., a više o samom Udruženju i ovom projektu možete saznati preko njihove web stranice http://www.menssana-sarajevo.org/about.php, Facebook stranice, obratiti se na mail udruzenjemenssana@gmail.com,  ili u vašem nadležnom Centru za mentalno zdravlje.

Važno je naglasiti da će sve usluge centra biti besplatne za osobe koje su registrovane kao korisnici usluga u mentalnom zdravlju u Kantonu Sarajevo.

Porodični obroci za uspješnu djecu

Zaboravite na stalno upisivanje djece na sportove, kurseve, plaćanje instruktora, ili plaćanje skupih škola: ako želite povećati šanse da vaše dijete bude uspješno, to možete učiniti na jednostavan način – redovnim, opuštenim porodičnim večerama.

U prvi mah to se može činiti kao nazadovanje, međutim, i roditelji i različite organizacije slažu se kada je u pitanju porodično objedovanje, te ga promoviraju u borbi protiv života kojog karakteriše isključivo prezauzetost.

“Postoje ljudi koji su bukvalno radoholičari i koji su izgubili sve svoje prioritete. Oni su izgubili osjećaj za ono što je istinski važno,” rekla je Bonnie Michaels, savjetnik za pitanja života i posla. “Vrijeme je djeci u potpunosti isplanirano i do maksimuma ispunjeno obavezama.”

Istraživači tvrde da upisivanje djece u nedogled na različite aktivnosti radi “impresioniranja” komisije prilikom budućeg upisa na fakultet, kao i rad dokasno zarad unapređenja karijere, vrše izuzetan pritisak na porodične veze.

“Zajednički obrok uvijek predstavlja priliku da se članovi porodice ‘prizemlje’”, rekla je Michaels.

Državna studija koja je uključivala djecu između 3 i 12 godina otkrila je da više zajedničkih obroka u kući predstavlja pojedinačni najjači faktor boljeg uspjeha, čak prije učenja i odlaska na vjerska okupljanja.

Istraživači su otkrili snažnu vezu između konzumiranja najmanje 5 večera sedmično sa roditeljima i izrazito manjeg rizika da će ta djeca koristiti droge ili da će razviti loše prehrambene navike.

Kada se Stephanie Lally nakon tri godine porodiljskog otpusta vratila na posao kao stručnjak za ljudske resurse, počela je raditi sa firmom Texas Roadhouse Inc. dijelom zbog toga što joj je taj lanac restorana pružio podršku u njenom trudu da redovno za večeru bude kući sa svojom malom kćerkom.

“Kada se skupimo, zaista je super što tako dobijemo priliku da podijelimo neke stvari i da svako ispriča kako je proveo dan, a kćerka nam priča o tome šta se desilo u školi,” rekla je Lally.

Porodični obroci drastično su se smanjili između 70-ih godina prošlog stoljeća i početka ovog stoljeća, ali istraživači tvrde da se situacija sada mijenja. Izvještaj UNICEF-a koji je objavljen prošle sedmice, Ameriku je stavio na samo dno među bogatim zemljama, jer samo 65 % američkih petnaestogodišnjaka jede glavni obrok sa svojim roditeljima nekoliko puta sedmično. U Francuskoj, Italiji i Rusiji, taj procenat je bio iznad 90 %.

Prema studiji koju je proveo Državni centar za ovisnosti i zloupotrebu substanci u Kolumbiji, SAD, tinejdžeri koji samo dva puta sedmično, ili manje, objeduju zajedno sa porodicom na dvostruko su većem riziku da će pušiti i piti alkoholna pića, u odnosu na svoje vršnjake koji imaju pet zajedničkih porodičnih obroka sedmično.

Michaels je rekla da razdražljivi tinejdžeri nisu uvijek najbolje društvo za stolom. “Napravite nešto specijalno u čemu će i oni učestvovati. Možda neki kasni doručak nedjeljom,” preporučuje ona.

Stručnjaci tvrde da su najbolji zajednički obroci kada je televizija ugašena i kada sva djeca opušteno čavrljaju, bez da ih tjerate da jedu brokule ili objašnjavaju zašto su dobili slabu ocjenu.

Ankete pokazuju da i roditelji i djeca žele više zajedničkih porodičnih obroka, a kao najveću prepreku tome navode poslovne obaveze. Međutim, to se možda mijenja.

Sve više poslodavaca omogućuje fleksibilno ili skraćeno radno vrijeme, da bi ohrabrili uposlenike da više vremena provode sa svojom djecom.

“Uprava počinje uviđati da ne mora vidjeti radnika pred sobom da bi se uvjerila da taj uposlenik uspješno obavlja svoj posao,” rekla je Stacey Gibson, šef Odjela za posao, život i raznolikost u Bristol-Myers Squibbu. “Mi iskreno vjerujemo da ako uposlenik ima sretan porodični život, da on/ona tu sreću može prenijeti i u svoj profesionalni život.”

IZVOR: Reuters Health, 22. februar 2007, https://www.reuters.com/article/us-work-family-s/family-meal-seen-as-way-to-reconnect-u-s-families-idUSN2140776120070222

Stroga roditeljska pravila utiču na manje konzumiranje alkohola kod djece

Nova studija pokazala je da postavljanjem strogih pravila kada su u pitanju alkoholna pića, roditelji mogu umanjiti impulsivnost njihove djece ka pijenju.

Stroga roditeljska kontrola nad unosom alkohola kod djece pomaže da se ugase “pristupne tendencije” kod tinejdžera, pojasnili su naučnici u studiji koja je objavljena na internetu i biće objavljena u majskom broju časopisa Alcoholism: Clinical & Experimental Research.

Pristupne tendencije odnose se na sklonost osobe da pristupi nekom stimulansu ili da ga izbjegava.

“Višestrukim konzumiranjem alkoholnih pića, aluzije koje su ranije dovedene u vezu sa pijenjem – poput, recimo, pogleda na bocu piva – postaju sve važnije,” izjavila je autorica studije Sara Pieters, naučnica sa univerziteta Radboud University Nijmegen u Holandiji.
“Vjerovatno do toga dolazi zbog alkoholom uzrokovanih promjena u moždanom sistemu nagrađivanja i formiranju memorijskih veza.”

Ona je sa svojim kolegama analizirala ponašanje 238 adolescenata (120 djevojaka, 118 momaka) uzrasta od 12 do 16 godina i pravila koja su im nametnuli njihovi roditelji po pitanju alkohola.

“Rezultati ukazuju na to da su kod mladih adolescenata pristupne tendencije povezane sa unosom alkohola,” rekla je Pieters. “Međutim, otkrili smo da ako roditelji svojoj djeci postave stroga pravila kada je u pitanju konzumiranje alkoholnih pića, adolescenti su u stanju potisnuti te pristupne tendencije, a to je pogotovo slučaj kod muških adolescenata. Isto tako, čini se da popustljivo roditeljstvo pogoršava vezu između pristupnih tendencija i konzumiranja alhohola kod muških adolescenata.”

Prethodna istraživanja već su pokazala da su strožija roditeljska pravila povezana sa manjim konzumiranjem alkohola kod djece. Međutim, ovo je prva studija koja istražuje kako roditeljska pravila utiču na impulsivne procese kod djece.

Pieters smatra da adolescenti vjerovatno internaliziraju roditeljska pravila na takav način da uspješnije inhibiraju vlastite pristupne tendencije.

“To ukazuje na to da su roditeljska pravila posebno bitna za adolescente koji su već na višem riziku od problema povezanih sa alkoholom, zbog, recimo, genetskih faktora,” dodala je ona.

IZVOR: Alcoholism: Clinical & Experimental Research, februar 2012., www.healthday.com

Analiza konzumiranja alkohola kod školaraca u Velikoj Britaniji i njene implikacije

Dok se zdravstveni i društveni problemi među omladinom povezani sa konzumiranjem alkohola širom svijeta povećavaju, konzumacija i njene negativne posljedice posebno su izražene među omladinom u Velikoj Britaniji.

Obrasci ispijanja alkohola kod omladine, uključujući pijanke, često pijenje i pijenje na javnim mjestima, dovedeni su u vezu sa povećanim rizicima akutnih zdravstvenih problema (npr. nasilja), kao i dugoročnih (npr. alkoholizma).

Tokom studije Centra za javno zdravstvo u Liverpoolu koja je provedena među školarcima u sjeverozapadnoj Engleskoj, analizirani su ekonomski, demografski faktori i faktori ponašanja među tinejdžerima između 15 i 16 godina starosti koji piju alkohol.

Od svih učesnika studije, 87,9% pilo je alkoholna pića. Od njih, 38,0% obično to radi tokom pijanki, 24,4% pije često, a 49,8% pije na javnim mjestima. Svi ti slučajevi doveni su u snažnu vezu sa višim prihodima i pojedincima koji sami sebi kupuju alkohol. Uzimanje alkoholnih pića od prijatelja, starije braće i sestara i odraslih izvan prodavnica, su također faktori rizičnog ponašanja među uživaocima alkohola.

Analiza studije o pristupačnosti alkoholnih pića i količini novca kojim mladi raspolažu podcrtala je potrebu da se pooštre mjere spriječavanja prodaje alkohola maloljetnicima, kao i uspostavi veći nadzor nad trošenjem novca kod mladih.

Izvor: http://www.substanceabusepolicy.com

Više od 10% odraslih osoba u Americi zloupotrebljava droge u nekom periodu svog života

Tokom istraživanja koje je trajalo 12 mjeseci i koje je uključivalo 43 093 odraslih osoba analizirano je njihovo korištenje različitih droga, uključujući sedative, alkohol, opijate, marihuanu, kokain, sredstva za smirenje, i drugo. Tokom istraživanja bilježena je i učestalost mentalnih poremećaja uključujući depresiju, opsesivne poremećaje, anksioznost itd.

Istraživanjem je utvrđeno da oko 10% Amerikanaca u nekom periodu svog života zloupotrebljava različite droge, dok oko 2,6% njih postanu ovisnici.

Utvrđeno je, također, da je ovisnost češća kod muškaraca, samaca i siromašnijih pojedinaca, te da postojanje određenog mentalnog oboljenja, pogotovo bipolarnog poremećaja (manične depresije) i antidruštvene ličnosti, predstavlja faktor rizika kada je u pitanju zloupotreba droga.

Istraživači su naglasili da ovisnici postaju sve mlađi (obično od 20 godine života), te da mali broj njih dobije pomoć stručnjaka radi liječenja od ovisnosti.

Također je istaknuto da se ovisnici o drogama obraćaju za pomoć ljekarima porodične medicine/opće prakse u istoj mjeri kao i udruženjima za liječenje ovisnosti, što ukazuje na izrazito veliki značaj porodičnog ljekara u prepoznavanju i pružanju pomoći ovisnicima.

Studija je objavljena u majskom izdanju Arhiva opće psihijatrije (Archives of General Psychiatry).

Izvor: Archives of General Psychiatry, 2007;64(7):830-842, http://archpsyc.ama-assn.org

Uticaj ekstazija na kognitivne sposobnosti

Uzimanje ekstazija (Ecstasy) (popularnog naziva za [±]-3,4-metilendioksimetamfetamin [MDMA]) dovedeno je u vezu sa kognitivnim deficitima, posebno u području verbalne memorije. Međutim, još uvijek nije jasan uzročni smjer i klinički značaj tih otkrića.

Iz tog razloga, naučnici sa Amsterdamskog instituta za istraživanja ovisnosti i Odsjeka za psihijatriju, radiologiju i neurologiju sa Univerziteta u Amsterdamu, Holandija, sproveli su studiju radi analiziranja veze između korištenja ekstazija i kasnijih verbalnih vještina.

U studiju je bilo uključeno 188 zdravih volontera nekorisnika ekstrazija (prosječne starosne dobi od 22 godine). Od njih, 58 počelo je koristiti ekstazi (prosječna kumulativna doza, 3,2 tablete).

Oni su poređeni sa 60 ostalih učesnika koji nisu koristili ekstazi u skladu sa godinama, spolom, inteligencijom i korištenjem drugih supstanci osim ekstazija.

Na prvom pregledu tokom kojeg je mjerena pažnja, radna memorija, verbalna i vizuelna memorija i vizuelno-prostorne sposobnosti, nisu postojale značajnije razlike u bilo kojim rezultatima neuropsiholoških testova između nekorisnika i budućih korisnika ekstazija.

Međutim, tokom kasnije kontrole nakon 2 godine, rezultati testova trenutačnog i naknadnog sjećanja govora i verbalnog prepoznavanja bili su značajnije slabiji u grupi koja je konzumirala ekstazi u poređenju na grupu koje nije uzimala ekstazi. Na drugim testovima nije bilo značajnijih razlika.

Rezultati studije govore da je čak i prva niska doza ekstazija povezana sa padom u verbalnoj memoriji. Iako je klinički značaj utvrđenog deficita ograničen, nije moguće isključiti dugoročne negativne posljedice uzimanja ekstazija.

Izvor: Archives of General Psychiatry, 2007;64:728-736 http://archpsyc.ama-assn.org

Marihuana povećava rizik od psihoza

Tim stručnjaka sa Bristol univerziteta upozorio je u medicinskom žurnalu The Lancet da omladina treba postati svjesna opasnosti korištenja marihuane, koje se posebno povećava sa njenim učestalim korištenjem.

Stručnjaci su naveli podatak da je oko 800 slučajeva šizofrenije svake godine u Velikoj Britaniji povezano sa pušenjem marihuane, i da je ono faktor u 14% psihotičnih problema među mladim ljudima u Velikoj Britaniji.

Međutim, oni su izjavili da ne mogu isključiti mogućnost da su osobe sa većim rizikom od mentalnih bolesti sklonije korištenju ove droge.

Autor studije, profesor Glyn Lewis, profesor psihijatrijske epidemiologije rekao je: “Moguće je da osobe koje koriste marihuanu imaju druge karakteristike koje same po sebi povećavaju rizik od psihotičnih oboljenja. Međutim, sve studije su pronašle ovu vezu, te je naša obaveza da upoznamo javnost o mogućim rizicima.”

On je dodao da posebno savjetuje osobe koje već imaju mentalnih problema ili u čijoj porodičnoj anamnezi postoje slučajevi psihotičnih oboljenja, da se obavezno drže podalje od marihuane.

Izvor: BBC, juli 2007., www.bbc.co.uk

Samouvjerenost tinejdžera ključna u odbijanju cigareta, alkohola, droga – studija

Nova studija provedena na Weill Cornell Medical College-u u New Yorku pokazala je da posebne vještine – koje uključuju dobru samokontrolu i pozitivne psihološke karakteristike – mogu dugoročno pomoći tinejdžerima da se suprostave zloupotrebi različitih supstanci, čak i kada njihovi prijatelji piju alkoholna pića, puše ili uzimaju droge.

Prethodna istraživanja pokazala su da jedan od glavnih faktora koji navode tinejdžere da počnu zloupotrebljavati različite supstance jeste, upravo, pritisak prijatelja koji to i sami rade.

Ova trogodišnja studija koja je uključivala gotovo 1 500 tinejdžera, otkrila je da su mladi koji posjeduju vještine odbijanja (kažu “ne” kada im neko ponudi da piju, puše ili koriste droge) na manjem riziku od višestrukog zloupotrebljavanja supstanci (cigarete, alkohol, marihuana), čak i kad njihovi prijatelji ili bliži članovi porodice puše, piju ili koriste droge.

“[Ove vještine] mogu se suprostaviti snažnim društvenim pritiscima prijatelja i braće/sestara kada je u pitanju zloupotreba višestrukih supstanci, uključujući i cigarete. Osim toga, ovo istraživanje pruža mogućnost značajne podrške programima za prevenciju zloupotreba droga u smislu podučavanja adolescenata različitim vještinama, poput vještina odbijanja i vještina donošenja odluka” izjavila je dr. Jennifer A. Epstein, vođa studije.

Rezultati studije objavljeni su u aprilskom broju žurnala Addictive Behaviors.

Izvor: Weill Cornell Medical College, saopštenje za medije, april, 2007.

Da li se tvoj partner prema tebi odnosi na pravi način?

Ako si u vezi i osjećaš se nesretnom ili te straši način na koji te tvoj partner tretira, ne moraš to podnositi.

Teško je znati šta je “normalno” u odnosima u jednoj vezi. Ponekad je potrebno da protekne određeno vrijeme da se partneri upoznaju i otkriju šta njima oboma najbolje odgovara. Ali postoji jedna sigurna stvar: maltretiranje ili nasilno ponašanje nisu prihvatljivi, i ako se to tebi dešava, u redu je da zatražiš pomoć i savjet.

Zlostavljanje se može desiti bili kome, bilo koje starosne dobi, kulture ili religije. Sa zlostavljanjem se mogu suočiti i djevojke i momci, ali se mnogo češće suočavaju osobe ženskog spola.

Tink Palmer, socijalna radnica koja radi sa osobama koje su pretrpjele zlostavljanje savjetuje: “Niko ne bi trebao da podnosi nasilje u bilo kojem obliku. Ako se nasilje dešava tebi, porazgovaraj s nekim u koga imaš povjerenja, poput roditelja, neke druge pouzdane odrasle osobe ili prijatelja. Nemoj to držati u sebi, porazgovaraj s nekim.”

Šta je zlostavljanje?

Zlostavljanje može uključivati fizičko nasilje poput udaranja, guranja, šamaranja ili prisiljavanja na seks. Međutim, postoje i drugi oblici zlostavljanja. Emocionalno ili verbalno zlostavljanje može podrazumijevati kada ti tvoj partner:

  • govori stvari zbog kojih se osjećaš bezvrijednom/bezvrijednim, bilo kada ste sami ili pred drugim ljudima,
  • prisiljava te da radiš stvari koje ne želiš, uključujuči i stvari seksualne prirode,
  • stalno te provjerava da utvrdi gdje se nalaziš i s kim si, naprimjer, često te zove i šalje ti poruke na mobitel dok si sa prijateljima, ili
  • prijeti da će povrijediti tebe ili nekoga ko ti je blizak, uključujući kućne ljubimce.

Pored situacija u kojima ste sami, emocionalno i verbalno zlostavljanje može se vršiti preko telefona ili putem interneta.

Ovakvo ponašanje nije ponašanje iz ljubavi. Tako se ponašaju osobe koje žele da te kontrolišu i da učine da se ponašaš onako kako oni žele. Osobe koje emocionalno ili verbalno zlostavljaju partnera mogu se okrenuti fizičkom nasilju kasnije u vezi. Ovakav oblik kontrolirajućeg ponašanja predstavlja veliki upozoravajući znak.

Ovakvo ponašanje nije u redu, čak i ako ti neke osobe kažu da jeste. Nasilje i zlostavljanje u vezi nisu normalni, to nije “kako stvari stoje” niti puka “zezancija”. To je ozbiljno pitanje.

Ako te neko emocionalno ili fizički povrijedi, to može ostaviti posljedice na tvoje samopouzdanje i uzrokovati da se osjećaš anksiozno, depresivno ili bolesno. Zlostavljane djevojčice i djevojke mogu obolijevati od poremećaja ishrane, suočavati se sa problemima alkohola i droga, te biti na riziku od seksualno prenosivih bolesti i trudnoće kao posljedica seksualnog zlostavljanja.

Kako pronaći pomoć?

Ako si u vezi u kojoj bivaš kontroliran/a i zlostavljan/a i želiš pomoć, nemoj se bojati s nekim o tome popričati. Zapamti da to nije tvoja greška, bez obzira šta drugi govorili, i da je puno bolje o tome porazgovarati s nekim drugim. Za zlostavljanje nema izgovora.

Može ti biti teško pronaći prave riječi da zatražiš pomoć. Pokušaj upitati nekoga da li možeš s njima popričati o nečemu. Reci im da ti je potrebna pomoć ili jednostavno da se nešto dešava, a ti ne znaš šta da uradiš.

Postoji nekoliko osoba kojima se možeš obratiti, poput:

  • omiljene nastavnice/nastavnika u školi,
  • tvoje majke, oca ili druge odrasle osobe od povjerenja, recimo, prijateljicine majke
  • savjetnika na telefonskim linijama za pomoć: SOS 033/222 000 – za pomoć u slučajevima nasilja u porodici, te Zelena linija 033/22 33 66 – informativni broj koji pruža odgovore na pitanja o reproduktivnom zdravlju i nasilju među spolovima,
  • porodičnog ljekara ili medicinske sestre, ili
  • prijatelja.

I zapamti, pokušaj ponovno ako ne dobiješ odgovor koji misliš da ti je potreban. Ako smatraš da ti je život u opasnosti, nazovi policiju na 122.

Ako si zabrinut/a zbog prijatelja

Ako misliš da neka tvoja prijateljica/prijatelj trpi zlostavljanje, porazgovaraj sa njom/njim. „Budi mirna, nemoj osuđivati i biti kritična,” savjetuje Palmer. „Može biti teško razgovarati sa prijateljem, ali pokušaj. Ako si zabrinut/a, nemoj brinuti da ćeš možda pogriješiti, već brini da si možda u pravu.”

Pokušaj reći prijateljici da se brineš za nju i upitaj je da li je sve OK. Saslušaj je i reci joj da niko ne treba da trpi zlostavljanje. Ako je povrijeđena, ponudi joj da zajedno odete ljekaru. Drži kod sebe spreman broj telefona linije za pomoć žrtvama nasilja među spolovima ili u porodici.

Možda će tvoja prijateljica neko vrijeme biti ljuta na tebe, ali će znati da ti je stalo, a tako joj možeš pomoći i da shvati da može pronaći pomoć.

Ako ti nekoga zlostavljaš

Ako ti zlostavljaš svog partnera ili se brineš da bi se to moglo desiti, obrati se odrasloj osobi od povjerenja ili nazovi Zelenu liniju.

“Prepoznavanje da je tvoje ponašanje pogrešno predstavlja prvi korak u njegovom zaustavljanju. Međutim, moguće je da će ti trebati pomoć da ga zaustaviš”, rekla je Palmer.

Ponekad stvari koje uzrokuju agresivno ponašanje, poput osjećaja o nekim stvarima koje su se desile u prošlosti, mogu biti izuzetno snažni. “Mi ne možemo uvijek sami zaustaviti neke stvari, niti to učiniti odmah. U tome nam je potrebna pomoć i zato je važno da porazgovaramo s nekim.”

Prilagođeno sa: NHS Choices, 11. maj 2010., http://www.nhs.uk/Livewell/teengirls/Pages/Relationshipviolence.aspx