Muškarci

29. septembar – Svjetski dan srca

© World Heart Federation

Moje srce, tvoje srce

Ove godine na Svjetski dan srca, kao dio misije da osigura jednakost u zdravlju srca za sve, Svjetska federacija za srce (World Heart Federation) teži kreirati globalnu zajednicu Heroja srca – ljudi iz svih sfera života koji djeluju sada da bi imali duže, bolje, zdravije živote tako što će donijeti sljedeća obećanja:

  • Obećanje svojim porodicama da će kuhati i jesti zdravije
  • Obećanje svojoj djeci da će više vježbati i pomoći im da budu aktivniji, da će reći “ne” pušenju i pomoći bližnjima da prestanu pušiti
  • Obećanje kao zdravstveni profesionalci da će pomoći pacijentima da prestanu pušiti i da smanje holesterol
  • Obećanje kao kreatori politika da će podržati politike koje promoviraju zdravlje srca
  • Obećanje kao uposlenici da će svoja radna mjesta učiniti zdravijima za srce

Kardiovaskularne bolesti (KV bolesti) su vodeći uzrok smrtnosti i invaliditeta u svijetu i svake godine odnesu 17,9 miliona života. To je jedna trećina svih smrtnih slučajeva na cijelog planeti i polovica svih smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti. Otprilike 85 % ovih smrtnih slučajeva su posljedica srčane bolesti i moždanog udara.

Svjetski dan srca ima ključnu ulogu u mijenjanju ovog trenda. On predstavlja živu globalnu platformu koja se koristi za povećanje svjesnosti i ohrabrivanje pojedinaca, porodica, zajednica i vlada da odmah poduzmu određene korake.

Zajedno možemo pomoći ljudima da žive duže i bolje sa zdravijim srcem

  • 80 % prijevremenih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti mogli bi se izbjeći ako bi se kontrolisala 4 glavna riziko-faktora: pušenje, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost i nezdravo konzumiranje alkoholnih pića.
  • Pušenje i sekundarna izloženost duhanskom dimu ubijaju 6 miliona ljudi godišnje i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 % KV bolesti.
  • Sekundarna izloženost duhanskom dimu ubija 600.000 ljudi svake godine; 28 % njih su djeca.
  • U dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne srčane bolesti značajno se smanjuje. Tokom 15 godina, rizik se vraća na nivo rizika kod nepušača.

Dobro srčano zdravlje dobro je za moje srce, tvoje srce, sva naša srca

  • KV bolesti odgovorne su za 17,9 miliona smrti svake godine, a procjenjuje se da će ovaj broj do 2030. godine skočiti na gotovo 23 miliona.
  • Uz druga nezarazna oboljenja, KV bolesti doprinose povećanju siromaštva, posebno u zemljama sa niskim i srednje visokim prihodima, zbog ogromnih troškova u zdravstvu, kao i individualnih ličnih troškova za liječenje.
  • Posljedično, KV bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja sa niskim i srednje visokim prihodima.
  • Male izmjene životnog stila mogu imati snažan uticaj na zdravlje Vašeg srca: 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava ishrana mogu pomoći da se spriječi srčano oboljenje i moždani udar.
  • Međusobnim dijeljenjem znanja, preporuka i strategija, mi možemo inspirisati jedni druge da učinimo naša srca zdravijim.

Teret kardiovaskularnih bolesti MOŽE biti umanjen. Ali, svi moramo odmah djelovati.

  • Pojedinci trebaju preuzeti kontrolu nad svojim vlastitim srčanim zdravljem, razumijevajući vlastiti i porodični rizik od kardiovaskularnih oboljenja i djelujući u pravcu da ga umanje.
  • Vlade i ministarstva zdravstva moraju tačno razumjeti opseg ovog problema tako što će investirati u nadzor nad KV oboljenjima.
  • Države trebaju implementirati interventne mjere koje pokrivaju cijelo stanovništvo u cilju smanjenja KV oboljenja, uključujući:
    • Sveobuhvatne politike kontrole duhanskih proizvoda
    • Poreze u cilju smanjenja konzumacije hrane sa visokim sadržajem masnoća, šećera i soli
    • Staze za šetnju i vožnju bicikla u svrhu povećanja fizičke aktivnosti
    • Strategije da se smanji zloupotreba alkoholnih pića
    • Zdrave školske obroke za djecu.

Male izmjene životnog stila mogu imati snažan uticaj na zdravlje Vašeg srca: 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava ishrana mogu pomoći da se spriječi srčano oboljenje i moždani udar.

Napravite i Vi obećanje!

IZVOR: World Heart Federation, 27. septembar 2019., https://www.world-heart-federation.org/

Rak testisa

UKRATKO

  • Gotovo svi slučajevi raka testisa spadaju u jednu od dvije grupe: seminomi i neseminomi. Ostale vrste raka testisa su rijetke.
  • Bolest se najčešće javlja kod muškaraca između 20 i 39 godina starosti. Na rak testisa otpada samo 1% svih slučajeva raka kod muškaraca.
  • Riziko-faktori uključuju: jedan ili oba nespuštena testisa, raniji rak testisa i obolijevanje od raka testisa kod bliskog člana porodice.
  • Simptomi uključuju: pojavu grudvice, oticanje ili povećavanje testisa; bol ili nelagodu u testisu ili skrotumu; i/ili bol u donjem dijelu stomaka, leđima ili preponi
  • Postavljanje dijagnoze općenito uključuje testove krvi, ultrazvuk i biopsiju.
    Rak testisa je u većini slučajeva izlječiv, ali su naknadni pregledi od izuzetne važnosti.

Šta je rak testisa?

Rak testisa je bolest prilikom koje ćelije u jednom ili oba testisa postaju maligne (kancerogene).

Testisi predstavljaju par muških polnih žlijezda. Oni proizvode i pohranjuju spermu i glavni su izvor testosterona (muških hormona) kod muškaraca. Ovi hormoni kontroliraju razvoj reproduktivnih organa i drugih muških fizičkih karakteristika. Testisi se nalaze ispod penisa u vrećici koja se naziva skrotum.

Na osnovu karakteristika ćelija tumora, oblici raka testisa dijele se na seminome ili neseminome. Drugi oblici su rijetki. Seminom može biti jedan od tri tipa: klasični, anaplastični ili spermatocitički. Tipovi neseminoma uključuju: koriokarcinom, embrionalni karcinom, teratom i tumore žumanjčeve kesice. Rakovi testisa mogu sadržati ćelije i seminoma i neseminoma.

Na rak testisa otpada samo 1% svih oblika raka kod muškaraca u SAD-u. Svake godine u SAD-u, kod otprilike 8000 muškaraca potvrdi se dijagnoza raka testisa, a oko 380 muškaraca umre od ove bolesti. Rak testisa najčešće se javlja kod muškaraca između 20 i 39 godine života i najčešći je oblik raka kod muškaraca između 15 i 34 godine života. Najčešće se javlja kod bijelaca, pogotovo kod muškaraca skandinavskog porijekla. Stopa raka testisa više se nego udvostručila tokom posljednjih 40 godina, ali se tek nedavno počela povećavati kod pripadnika crne rase. Razlog razlika po rasnoj osnovi kada je u pitanju učestalost ovog oblika raka nije poznat.

Koji su faktori rizika za obolijevanje od raka testisa?

Tačan uzrok raka testisa nije poznat. Međutim, studije su pokazale da nekoliko faktora povećavaju rizik od obolijevanja od ovog oblika raka:

  • Nespušteni testis (kriptorhidizam): Normalno, testisi se iz abdomena spuštaju u skrotum prije rođenja. Rizik od raka testisa veći je kod muškaraca kod kojih nije došlo do spuštanja jednog ili oba testisa. Rizik ostaje isti čak i nakon operacije kojom se testis spušta u skrotum. Povećan rizik odnosi se na oba testisa.
  • Kongenitalne abnormalnosti: Muškarci rođeni sa abnormalnostima testisa, penisa, bubrega, kao i oni sa ingvinalnom hernijom (preponska kila) na većem su riziku.
  • Ranije obolijevanje od raka testisa: Muškarci koju su preboljeli rak testisa na većem su riziku da će dobiti rak i na drugom testisu.
  • Porodična historija raka testisa: Rizik od raka testisa veći je kod muškaraca čiji su brat ili otac oboljeli od ove bolesti.

Kako se otkriva rak testisa? Koji su simptomi ovog oboljenja?

Većinu slučajeva raka testisa otkriju sami muškarci. Osim toga, ljekari općenito pregledavaju testise tokom rutinskih fizikalnih pregleda. Između rutinskih pregleda, u slučaju da muškarac primijeti bilo šta neobično u vezi sa testisima, treba se obratiti svome ljekaru. Muškarci se trebaju posavjetovati sa ljekarom ako primijete sljedeće:

  • Bezbolnu grudvicu ili otok u testisu
  • Bol ili nelagodu u testisu ili skrotumu
  • Bilo kakvo povećanje testisa ili promjenu u osjećaju testisa
  • Osjećaj težine u skrotumu
  • Tupi bol u donjem dijelu abdomena, leđima ili preponi
  • Iznenadno nakupljanje tečnosti u skrotumu
  • Ovi simptomi mogu biti uzrokovani rakom testisa, ali i drugim stanjima. Stoga je važno obratiti se ljekaru da bi se utvrdio tačak uzrok bilo kojeg od ovih simptoma.

Kako se dijagnosticira rak testisa?

Da bi se otkrio uzrok simptoma, ljekar provjerava općenito zdravlje muškarca. Osim toga, ljekar vrši fizikalni pregled i određuje vađenje laboratorijskih nalaza i provođenje dijagnostičkih testova. Ti testovi uključuju:

  • Testove krvi kojima se mjere nivoi markera na tumore. Markeri na tumore su supstance koje se često mogu naći u krvi u količinama većim od normalnih u slučajevima kada je u organizmu prisutan kancer. Pozitivni markeri na tumore poput alfa-fetoproteina (AFP), beta-humanog korionskog gonadotropina (ßHCG) i laktat dehidrogenaze (LDH) mogu ukazivati na prisutnost raka testisa, čak i kada je on isuviše mali da bi se mogao otkriti tokom fizikalnog pregleda ili snimanja.
  • Ultrazvuk, test tokom kojeg se zvučni talasi visoke frekvencije odbijaju od unutrašnje organe i tkiva proizvodeći sliku, tj. sonogram. Ultrazvuk skrotuma može pokazati postojanje i veličinu mase unutar testisa. Ultrazvuk je također koristan za otklanjanje mogućnosti drugih stanja, poput oticanja zbog infekcije ili nakupljanja tečnosti koja nije povezana sa rakom.
  • Biopsiju (mikroskopski pregled tkiva testisa od strane patologa) da bi se utvrdilo da li su prisutne ćelije raka. U gotovo svim slučajevima u kojima se sumnja na rak, odstranjuje se cijeli pogođeni testis putem reza u preponi. Ova procedura zove se radikalna ingvinalna orhiektomija. U rijetkim slučajevima, naprimjer, kada muškarac ima samo jedan testis, hirurg vrši ingvinalnu biopsiju, uzimajući uzorak tkiva iz testisa putem reza na preponi i vrši orhiektomiju samo ako patolog u uzorku pronađe ćelije raka. (Hirurg ne pravi rez kroz skrotum da bi uzeo uzorak tkiva, jer, ako je u pitanju rak, ova procedura mogla bi dovesti do širenja bolesti.)
  • Ako se potvrdi postojanje raka testisa, potrebno je sprovesti dodatne testove radi utvrđivanja stepena eventualnog širenja raka iz testisa u druge dijelove tijela. Utvrđivanje faze bolesti pomaže ljekaru da planira odgovarajuće liječenje.

Kako se liječi rak testisa? Koje su nus-pojave liječenja?

Iako je stopa učestalosti raka testisa porasla tokom posljednjih godina, više od 95 % slučajeva raka testisa su izlječivi. Veće su šanse da će liječenje biti uspješno ako se rak testisa otkrije što je moguće ranije. Osim toga, liječenje može biti manje agresivno i uzrokovati manje nus-pojava.

Većina muškaraca sa rakom testisa mogu se izliječiti putem operacije, terapije zračenjem i/ili hemoterapije. Nus-pojave zavise od vrste tretmana i variraju od osobe do osobe.

Seminomi i neseminomi rastu i šire se na različite načine te se trebaju različito i liječiti. Neseminomi obično rastu i šire se brže; seminomi su osjetljiviji na djelovanje zračenja. Ako tumor sadrži ćelije i seminoma i neseminoma, liječi se kao neseminom. Liječenje također zavisi od faze bolesti, starosne dobi pacijenta i pacijentovog općeg zdravstvenog stanja, te drugih faktora. Liječenje najčešće pruža tim specijalista, koji može uključivati hirurga, medicinskog onkologa i onkologa-radiologa.

Tri tipa standardnog liječenja opisana su ispod.

  • Operacija otklanjanja testisa putem reza u preponi naziva se radikalna ingvinalna orhiektomija. Muškarci mogu brinuti da će gubitak testisa utjecati na njihovu sposobnost da imaju seskualne odnose ili da će postati neplodni. Međutim, muškarac sa jednim zdravim testisom može imati normalnu erekciju i proizvoditi spermu. Prema tome, operacija otklanjanja jednog testisa ne dovodi do impotencije i rijetko negativno utiče na plodnost. Radi kozmetičkih razloga, moguće je ugraditi protezu (vještački testis) u skrotum tokom same orhiektomije ili u bilo kojem naknadnom periodu.
    Moguće je da će tokom operacije biti otklonjeni i limfni čvorovi koji se nalaze duboko u stomaku. Ovaj tip operacije obično ne mijenja sposobnost muškarca da postigne erekciju ili orgazam, ali može uzrokovati probleme sa plodnošću ako poremeti ejakulaciju. Pacijenti trebaju porazgovarati sa ljekarom o mogućnosti otklanjanja limfnih čvorova putem specijalne hirurške tehnike očuvanja nerava kojom se može zadržati sposobnost normalne ejakulacije.
  • Terapija zračenjem koristi visoko-energetske zrake u cilju ubijanja ćelija raka i smanjivanja tumora. To je lokalizirana terapija, što znači da utječe samo na ćelije raka u području koje je pod tretmanom. Vanjsko zračenje (zračenje koje emituje uređaj), ciljano na limfne čvorove u abdomenu, koristi se za liječenje seminoma. Obično se propisuje nakon operacije. Pošto neseminomi slabije odgovaraju na zračenje, muškarcima sa ovim tipom raka testisa obično se ne propisuje terapija zračenjem.
    Terapija zračenjem utječe i na normalne ćelije i na ćelije raka. Nus-pojave zračenja većinom zavise od doze zračenja. Česte nus-pojave uključuju umor, promjene na dijelu kože ka kojem je zračenje usmjereno, gubitak apetita, mučninu i proljev. Terapija zračenjem remeti proizvodnju sperme, međutim, mnogi pacijenti povrate plodnost tokom naredne godinu-dvije.
  • Hemoterapija podrazumijeva korištenje antikancerogenih lijekova sa ciljem ubijanja ćelija raka. Kada se hemoterapija propisuje pacijentima sa rakom testisa, ona se najčešće daje kao pomoćna terapija (nakon operacije) da bi se uništile kancerogene ćelije koje su ostale u tijelu. Hemoterapija može biti i dio početne faze liječenja u slučaju da je rak uznapredovao, tj. ako se proširio izvan testisa u trenutku uspostavljanja dijagnoze. Većina antikancerogenih lijekova daju se putem injekcije u venu.
    Hemoterapija je sistemska terapija, što znači da lijekovi putem krvotoka prolaze kroz cijelo tijelo i utječu i na normalne ćelije kao i na ćelije raka. Nus-pojave u velikoj mjeri zavise od specifičnih lijekova i njihovih doza. Česte nus-pojave uključuju: mučninu, gubitak kose, umor, proljev, povraćanje, temperaturu, groznicu, kašalj/nedostatak daha, afte u ustima i kožni osip. Druge nus-pojave mogu uključivati: vrtoglavicu, tupost, gubitak refleksa ili slab sluh. Određeni lijekovi protiv raka remete i proizvodnju sperme. Iako je kod nekih pacijenata smanjenje broja spermatozoida permanentno, kod mnogih drugih pacijenata plodnost se naknadno vrati u normalu.

Muškarci sa uznapredovalim ili rekurentnim (povratnim) rakom testisa mogu biti podvrgnuti liječenju sa veoma visokim dozama hemoterapije. Ove visoke doze hemoterapije uništavaju ćelije raka, ali uništavaju i koštanu srž u kojoj nastaju i pohranjuju se krvne ćelije. Takav tretman može se provesti samo kod pacijenata kod kojih će biti transplantirana koštana srž. Tokom te procedure, matične ćelije koštane srži uzimaju se od pacijenta prije započinjanja hemoterapije. Zatim se privremeno zamrzavaju, a onda tope i ubrizgavaju pacijentu putem igle nakon što je završeno liječenje visokim dozama hemoterapije.

Muškarci sa rakom testisa trebaju nedoumice u vezi seksualne funkcije i plodnosti razmotriti sa svojim ljekarom. Važno je znati da muškarci sa rakom testisa često imaju probleme sa plodnošću čak i prije započinjanja liječenja raka. Ako se muškarac suočava sa postojećim problemima kada je u pitanju plodnost, ili ako treba biti podvrgnut liječenju koje može dovesti do neplodnosti, on se treba posavjetovati sa ljekarom o mogućnosti pohranjivanja sperme (zamrzavanje sperme prije liječenja radi korištenja u budućnosti). Ova procedura može omogućiti nekim muškarcima da postanu očevi čak i ako nakon tretmana postanu neplodni.

Da li su neophodni naknadni tretmani? Šta oni uključuju?

Redovni naknadni pregledi su od izuzetnog značaja za muškarce koji su liječeni od raka testisa. Poput svih oblika raka, rak testisa može se vratiti. Muškarci koji su preboljeli rak testisa trebaju se redovno javljati ljekaru i odmah prijaviti ako primijete bilo kakve neobične simptome. Naknadni pregledi variraju zavisno od vrste raka i stadija uznapredovalosti prije liječenja. Općenito, ljekari često kontroliraju pacijente i redovno rade testove krvi radi mjerenja nivoa markera tumora. Osim toga, ovi pacijenti trebaju redovno raditi rendgenska i CT snimanja (detaljni snimci dijelova tijela koje pravi kompjuter povezan sa rendgenskim uređajem). Kod muškaraca koji su preboljeli rak testisa postoji veća opasnost da će se rak pojaviti i na drugom testisu. Pacijenti koji su podvrgnuti hemoterapiji na većem su riziku od obolijevanja od određenih oblika leukemije, kao i drugih oblika raka. Redovni naknadni pregledi osiguravaju da se sve promjene zdravstenog stanja razmotre i da se eventualni problemi tretiraju čim prije.

IZVOR: The US National Cancer Institute, oktobar 2009., http://www.cancer.gov/cancertopics/factsheet/sites-types/testicular

Vježbanje može ublažiti simptome hroničnog prostatitisa

Muškarcima koji imaju hronični prostatitis ili sindrom boli u zdjelici, aerobno vježbanje može značajno pomoći, izjavili su italijanski ljekari.

Hronična upala prostate može uzrokovati stalnu bol koju je teško liječiti. Iako pogađa milione muškaraca, uzrok hroničnog prostatitisa /hronične boli u zdjelici nije poznat. On se najčešće javlja kod muškaraca između 36 i 50 godine života. Simptomi uključuju bol i upalu u zdjelici, testisima, penisu ili čmaru. Često mokrenje i problemi prilikom seksualnog odnosa su, također, česti simptomi.

Dr. Gianluca Giubilei i kolege, iz Careggi bolnice u Firenci, izvjestili su u Žurnalu urologije da ovi pacijenti imaju loš kvalitet života i da većina nema dugotrajne koristi od liječenja.

Da bi istražili uticaj aerobnih vježbi na pacijente sa hroničnim prostatitisom, ljekari su analizirali 231 muškarca, starosne dobi između 20 i 50 godina, kojima nije pomoglo standardno liječenje, a koji su mogli učestvovati u fizičkom vježbanju srednjeg intenziteta.

Učesnici su metodom slučajnog uzorka raspodijeljeni u grupu koja je radila aerobik vježbe, i u kontrolnu grupu koja je radila vježbe istezanja.

Sve u svemu, 75% učesnika iz aerobik grupe i 82% učesnika iz kontrolne grupe kompletirali su program koji je trajao 18 sedmica. Različita mjerenja pokazala su značajno poboljšanje u obje grupe, stoji u izvještaju.

Međutim, poboljšanja u aerobik grupi bila su puno veća nego u kontrolnoj grupi kada su u pitanju mjerenja simptoma hroničnog prostatitisa, kvaliteta života i intenziteta boli.

IZVOR: Journal of Urology, januar 2007., www.jurology.com

Majčina neplodnost i lošiji kvalitet sperme kod muških potomaka

Jensen et al. (Am J Epidemiol 2007;165:583–90) po prvi put izvjestila je o tome da muškarci čije su majke tretirane zbog neplodnosti imaju lošiji kvalitet sperme. Ovaj rezultat još više pojačava indeks tjelesne mase majke. Gojaznost je snažan pretkazivač plodnosti i ona može imati programirajući uticaj na kvalitet sperme putem hormonalnih faktora ili veze sa rastom u fetalnom periodu.

Autori aktuelne studije iz Aarhus univerzitetske bolnice u Danskoj i Fakulteta za javno zdravstvo Univerziteta u Kaliforniji u SAD-u, pokušali su ponoviti rezultate Jensena et al. nakon kontroliranja za indeks tjelesne mase majke i drugih ko-varijabli koristeći podatke skorašnje danske populacijske studije o vezi između pušenja majke tokom trudnoće u periodu 1984–1987. i kvaliteta sinovljeve sperme.

Nakon podešavanja, sinovi majki koje su prijavile da su pregledane ili liječene zbog neplodnosti, imali su manju koncentraciju sperme i ukupni broj spermatozoida, te manje pokretnih i morfološki normalnih spermatozoida u poređenju na sinove majki koje nisu pregledane ili liječene zbog neplodnosti.

Nijedna od razlika (osim koncentracije sperme) između grupa nije dostigla stepen statističkog značaja, ali, ipak, studija je bila ograničena. Međutim, očito je da su rezultati studije bili su u istom pravcu kao i rezultati studije autora Jensen et al, ali nisu pokazali da rezultate pojačava indeks tjelesne mase majke.

Izvor: American Journal of Epidemiology, 2007.: 166(5):568-570, http://aje.oxfordjournals.org/cgi/content/abstract/166/5/568

Plodnost muškarca opada sa vrućim kupkama

Plodnost muškarca drastično opada sa čestim korištenjem vrućih kupki, ali se može ponovno podići ako muškarci prestanu sa tom navikom, pokazalo je novo istraživanje.

Vođa istraživanja, dr. Paul J.Turek, rekao je da postoji predanje o tome da su vruće kupke loše za plodnost, ali da postoji veoma malo stručne literature o toj temi i da mnogi parovi o tome ništa ne znaju, te je odlučio sa svojim kolegama sam izvršiti istraživanje.

Dr. Turek i kolege pronašli su 11 neplodnih muškaraca, prosječne starosti od 36 godina, koji su redovno koristili vruće kupke ili tople džakuzije najmanje 30 minuta sedmično. Istraživači su analizirali kvalitet sperme tih muškaraca prije i nakon što su prestakli koristiti vruće kupke tokom 3 mjeseca i više.

Nakon 3 do 6 mjeseci, pet muškaraca imalo je prosječno povećanje ukupnog broja pokretnih spermatozoida za 491 procenat.

Pet od šest muškaraca kod kojih nije došlo do povećanja broja ili kvalitete spermatozoida su dugogodišnji hronični pušači, dok su trojica muškaraca kod kojih je došlo do poboljšanja bili samo povremeni pušači.

“Poruka za muškarce koji pokušavaju dobiti dijete”, zaključio je Turek, “jeste da dobro pripaze na sebe i na svoje tijelo, pošto je proizvodnja sperme usko povezana sa sveukupnim zdravljem muškarca. A to u potpunosti ima smisla, pogotovo ako se uzme u obzir da normalan zdrav muškarac proizvede 1200 spermatozoida sa svakim otkucajem srca. To je jedna veoma brza mašina koja treba potporu zdravog tijela.”

IZVOR: International Brazilian Journal of Urology, januar-februar 2007.

Reuters Health, www.reutershealth.com

Hemikalije u okolišu mogu uticati na plodnost kod muškaraca

Visoki nivoi stalnih okolišnih hemikalija pronađeni su u majčinom mlijeku u zemljama u kojima su visoke stope reproduktivnih problema kod muškaraca, izjavili su evropski naučnici.

Date hemikalije, pod nazivom okolišne hemikalije koje remete hormonalnu ravnotežu (EDC) nalaze se u masnoj hrani, bojama, plastifikatorima, pesticidima i sporednim proizvodima industrijskih procesa. Istraživanje je pokazalo vezu između EDC hemikalija i reproduktivnih problema kod muškaraca, poput lošeg kvaliteta sperme i kongenitalnih abnormalnosti spolnih organa.

U novoj studiji koja je objavljena na internetu u žurnalu International Journal of Andrology, naučnici su mjerili nivoe 121 hemikalije u 68 uzoraka majčinog mlijeka kod žena u Danskoj i Finskoj. Danska se suočava sa visokom stopom problema sa muškim reproduktivnim organima, dok je u Finskoj ta stopa niska.
“Veoma smo iznenađeni što smo otkrili da su nivoi nekih EDC hemikalija, uključujući neke dioksine, PCB (polihlorirane bifenole) i neke pesticide, bili značajno viši u Danskoj u odnosu na Finsku”, naveo je Niels Skakkebaek, viši član istraživačkog tima, te dodao: ”Rezultati našeg istraživanja pojačavaju stav da okolišna izloženost EDC hemikalijama može djelomično objasniti neke od privremenih razlika i razlika među zemljama kada je u pitanju učestalost poremećaja muških reproduktivnih organa.”

Međutim, Skakkebaek je dodao da, bez obzira na rezultate studije, on “savjetuje žene, uključujući i Dankinje, da nastave sa dojenjem koje ima mnoge koristi za dijete.”

IZVOR: Wiley-Blackwell, saopštenje za medije, 24. septembar 2009.

Folna kiselina može održati spermatozoide zdravim

Naučnici su otkrili da je visok unos folne kiseline kroz ishranu povezan sa manjim brojem spermatozoida sa pogrešnim brojem hromozoma.

Folna kiselina, koja također smanjuje rizik od urođenih mana, sadržana je u lisnatom zelenom povrću, voću i mahunarkama. Procjenjuje se da do 4% sperme zdravog muškarca nosi ili previše ili premalo hromozoma – što je poremećaj koji se naziva aneuploidija.

Aneuploidija je povezana sa nemogućnošću začeća, spontanim pobačajem i rađanjem djece sa Downovim sindromom, Turnerovim sindromom i Klinefelterovim sindromom. Međutim, razlozi zbog kojih dolazi do ovakvih mutacija sperme nisu u potpunosti poznati.

Tokom studije koja je provedena na Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyu, stručnjaci su analizirali uzorke sperme od 89 zdravih muškaraca nepušača, te putem ankete, prikupili podatke o njihovom unosu cinka, folne kiseline, C vitamina, E vitamina i beta karotena.

Naučnici su otkrili statistički značajnu vezu između unosa folne kiseline i manje stope aneuploidije sperme. Muškarci koji su unosili najviše folne kiseline – između 722 i 1150 mikrograma dnevno – imali su za 20-30% manju učestalost nekoliko oblika aneuploidije u odnosu na muškarce sa niskim unosom folne kiseline.

Dr Allan Pacey, stručnjak za mušku plodnost na univerzitetu University of Sheffield, rekao je da postoji sve više dokaza da ishrana utiče na kvalitet sperme.

“Za sada dokazi pokazuju da prehrambeni faktori ne pomažu veću proizvodnju sperme, ali da ipak mogu poboljšati kvalitet barem te sperme koja se proizvede.” On je još dodao: “Ali prije nego što parovi odu u apoteke u nabavku dodataka prehrani sa folnom kiselinom, ja bih ih posavjetovao da vode uredne živote i prestanu pušiti, smanje unos alkohola i jedu raznovrsnu hranu, vodeći računa da svakodnevno unose pet porcija svježeg voća i povrća.”

“I pošto su potrebna tri mjeseca za proizvodnju zrelog spermatozoida, promjene u stilu života trebaju se provesti nekoliko mjeseci prije pokušaja da se ostvari trudnoća.”

IZVOR: BBC NEWS, mart 2008., http://news.bbc.co.uk/go/pr/fr/-/2/hi/health/7303375.stm

Klamidija smanjuje plodnost muškarca

Infekcija klamidijom je česta seksualno prenosiva bolest koja se obično ne dijagnosticira zato što ima malo očitih simptoma, međutim, poznato je da može uzrokovati neplodnost kod žena ako se ne liječi.

Španski istraživači sada su otkrili da klamidija može narušiti i kvalitet sperme.

Studija koja je uključivala 143 muškaraca, prezentirana je na konferenciji Američkog društva za reproduktivnu medicinu.

Tim stručnjaka iz bolnice Canalejo University Hospital u La Korunji analizirao je spermu muškaraca inficiranih klamidijom i drugim infekcijama urinarnog trakta koji nisu uspijevali dobiti dijete.

Koristeći novu tehniku mikroskopske analize, otkrili su da je stepen oštećenja – ili fragmentacije DNK – u njihovoj spermi bio više od tri puta veći nego kod zdravih muškaraca.

Koncentracija njihove sperme i sposobnost spermatozoida da brzo plivaju bile su također slabe, a primjećeni su i povećani stepeni oštećenja oblika spermatozoida.

Istraživači su tretirali 95 neplodnih muškaraca antibioticima i otkrili da se oštećenje DNK njihove sperme poboljšalo u prosjeku za 36% nakon četiri mjeseca.

Tokom tog perioda, 13% parova je zatrudnjelo, a nakon završetka liječenja, njih 86% postiglo je trudnoću.

U Velikoj Britaniji, stope klamidije u skorije vrijeme drastično su skočile. Istraživanja ukazuju da čak jedna od 10 osoba između 18 i 25 godina starosti nosi bakteriju koja uzrokuje ovu infekciju. Međutim, mladi ljudi rijetko se testiraju na ovo oboljenje, a dodatni problem predstavlja to što infekciju u najvećem broju slučajeva prati mali broj prepoznatljivih simptoma, te zaražene osobe ne znaju da su oboljele i ne traže pomoć ljekara.

Izvor: BBC NEWS, oktobar 2007., http://news.bbc.co.uk/go/pr/fr/-/2/hi/health/7044602.stm

Duhanski dim uzrokuje mutacije DNK u spermatozoidima

Bez obzira na postojanje poznatih mutagena i kancerogena u cigaretnom dimu, još ne postoje dokazi koji bi pokazali da pušenje ili izloženost cigaretnom dimu mogu rezultirati nasljednim genetskim mutacijama.

Međutim, u studiji stručnjaka sa Odsjeka za okolišnu i okupacionu toksikologiju sa Health Canada, Ottawa, Ontario, Kanada i Odsjeka za patologiju i molekularnu medicinu na univerzitetu McMaster University, u Hamiltonu, Ontario, Kanada dokazano je da mužijaci miševa koji su izloženi duhanskom dimu pokazuju značajan porast učestalosti mutacije u spermatogonijskim matičnim ćelijama.

Naučnici su izložili zrele miševe mužijake duhanskom dimu tokom perioda od 6 ili 12 sedmica, a zatim su analizirali mutacije koje su nastale u izloženim spermatogonijskim matičnim ćelijama na lokusu Ms6-hm, specifičnom nizu kopija identičnih slijedova DNK.

Učestalost mutacije Ms6-hm bila je za 1,4 i 1,7 puta veća kod miševa izloženih duhanskom dimu tokom 6 odnosno 12 sedmica u poređenju na kontrolnu grupu koja nije bila izložena dimu.

Podaci ukazuju na to da se mutacije akumuliraju u spermatogonijskim matičnim ćelijama tokom produžene izloženosti.

Mutacije u spermatozoidima koje se prenose na potomstvo uzrokuju trajne, nepovratne promjene u genetskoj kompoziciji i mogu se prenijeti na buduće generacije. Dakle, rezultati studije pokazuju da pušenje ne ostavlja posljedice samo na organizam pušača, već da utiče i na zdravlje njegovih potomaka koji ne puše.

Izvor: Cancer Research, 2007;67(11):5103–4, http://cancerres.aacrjournals.org

Dijabetes može umanjiti plodnost muškarca

Testiranja su pokazala da je DNK u spermatozoidima muškaraca dijabetičara oštećenija u poređenju na zdrave muškarce.

Oštećena DNK u spermi predstavlja jedan od uzroka neplodnosti muškaraca, neuspjele trudnoće i spontanog pobačaja.

U žurnalu Human Reproduction, istraživački tim naglasio je da je ovo otkriće zabrinjavajuće zbog kontinuiranog porasta broja slučajeva dijabetesa, te da su potrebna dodatna istraživanja i studije da bi se utvrdilo na koji način dijabetes utiče na oštećivanje DNK u spermi i kakve sve posljedice to može imati kada je u pitanju mogućnost začeća.

Tokom analiziranja 56 uzoraka sperme utvrđeno je da je oko 52% DNK u polnim ćelijama dijabetičara oštećeno u poređenju na 32% kod muškaraca bez tog oboljenja.

Zapremina sperme je značajno manja kod dijabetičara, ali nisu pronađene značajnije razlike u koncentraciji sperme, njenoj strukturi i pokretljivosti.

Iako su muškarci u studiji bolovali od dijabetesa tip 1, istraživači su otkrili istu vrstu oštećenja sperme kod muškaraca sa dijabetesom tip 2, koji predstavlja češći oblik i čiji su ključni faktori prehrana i gojaznost.

Autor studije, dr. Ishola Agbaje, sa Queen’s University u Belfastu, rekala je: “Tri su stvari koje trebamo istražiti – broj muškaraca dijabetičara sa smanjenom plodnošću, zatim trebamo posmatrati djecu čiji su očevi dijabetičari da utvrdimo da li postoji kakav uticaj na njihovo zdravlje, te trebamo otkriti pravu prirodu DNK oštećenja.”

Ona je izjavila da postoji mogućnost da visoki nivoi glukoze kod muškaraca dijabetičara uzrokuju oštećenja DNK sperme.

Izvor:  BBC News, 2. maj 2007, www.bbc.co.uk