Trudnoća i bebe

Ftalati u plastici “feminiziraju dječake”

Nova studija američkih naučnika sa univerziteta University of Rochester pokazala je da određene hemikalije u plastici – ftalati – mijenjaju način funkcionisanja mozga kod dječaka, doprinoseći tako rastućem broju dokaza o njihovoj škodljivosti.

Rezultati studije objavljeni su u medicinskom žurnalu International Journal of Andrology.

Ftalati imaju sposobnost da poremete hormonalnu ravnotežu, te je u EU već nekoliko godina zabranjeno njihovo korištenje u igračkama. Međutim, ftalati se još uvijek naširoko koriste u različitim predmetima u domovima, poput plastičnog namještaja, linoleuma, PVC zavjesa za kadu, plastičnih kutija i folija za pakovanje hrane, kao i drugih predmeta. Postoji mnogo različitih tipova ftalata i neki od njih imitiraju ženski hormon estrogen.

Naučnici su već dokazali da visoka izloženost flatatima u trudnoći može dovesti do rađanja dječaka sa abnormalnostima genitalnih organa. Međutim, oni sada tvrde da ftalati također mogu utjecati na mozak u razvoju tako što poništavaju djelovanje muškog hormona testosterona.

Dr Shanna Swan i kolege testirali su uzorke urina na tragove ftalata kod žena u sredini trudnoće, a zatim su pratili razvoj njihove djece (74 dječaka i 71 djevojčicu) do starosne dobi od 4 do 7 godina i anketirali majke u vezi s tim koje igračke njihova djeca vole i u kojim igrama uživaju.

Naučnici su otkrili da dva ftalata – DEHP (koristi se za omekšavanje plastike, za podove, itd.) i DBP (koristi se za poboljšanje fluidnosti ljepila i boja, za plastificiranje tekstila, itd.) mogu utjecati na ponašanje djece tokom igre. Dječaci koji su u utrobi majki bili izloženi visokim nivoima ovih ftalata manje su se igrali sa autićima, vozovima ili pištoljima, i rjeđe su se upuštali u “grublje” igre borbe sa drugim dječacima.

Elizabeth Salter-Green, direktor CHEM Trust-a, izjavila je da su rezultati studije zabrinjavajući, i iako je priznala da su dječaci čije je ponašanje analizirano bili još veoma mali, ona je istakla da smanjena “muška” igra u ovoj starosnoj dobi može dovesti do razvoja drugih feminiziranih karakteristika kasnije u životu.

IZVOR: BBC NEWS, novembar 2009., http://news.bbc.co.uk/go/pr/fr/-/2/hi/health/8361863.stm

FTALATI se koriste u mnogobrojnim proizvodima, od enteričkih premaza na lijekovima i dodacima ishrani, do agensa za želiranje, stabilizatora, lubrikanata, itd., te se primjenjuju u ljepilima, građevinskim materijalima, pesticidima, proizvodima za higijenu, deterdžentima, dječjim igračkama, pakovanjima, štamparskoj tinti, bojama, prehrambenim proizvodima, tekstilima, sredstvima za čišćenje i drugom. Kada su u pitanju sredstva za ličnu higijenu, ftalate sadrže: parfemi, sjene za oči, losioni za tijelo, lakovi za nokte, tečni sapuni i sprejevi za kosu. Smatra se da je ishrana (koja uključuje masnu hranu poput mlijeka, putera i mesa) glavni izvor DEHP i drugih ftalata u općoj populaciji.

Izloženost djece ftalatima je općenito veća nego kada su u pitanju odrasle osobe –najvjerovatnije zbog njihove navike da predmete stavljaju u usta. Autori studije koja je 2008. godine objavljene u žurnalu Pediatrics 121 (2): e260–8 (http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/abstract/121/2/e260) “primijetili su da je korištenje dječjeg losiona za tijelo, dječjeg pudera i dječjeg šampona dovedeno u vezu sa povećanim koncentracijama ftalata u urinu djece i da je ta veza bila najveća kod veoma male djece. Ovi rezultati pokazuju da dermalna izloženost može značajno doprinijeti zasićenosti tijela ftalatima u ovoj populaciji.”

IZVOR: Wikipedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Phthalate

Negativni uticaj aditiva plastike na fetus i kako ga spriječiti

Eksperimenti na životinjama pokazali su da ono što majka jede tokom trudnoće može uticati na to da li će njeno dijete biti podložno određenom oboljenju tokom svog života.

Ova podložnost rezultat je procesa koji mijenja način ekspresije gena bez mijenjanja ili mutiranja samog gena.

Tokom najnovijih eksperimenata, stručnjaci sa medicinskog centra Duke University Medical Center demonstrirali su činjenicu da izloženost fetusa bisfenolu A (BPA), hemijskoj materiji koja se koristi u proizvodnji plastike, dovodi do očitih promjena kod ploda bez mijenjanja njegovih gena.

Naučnici su dokazali da je statistički značajan broj miševa čije su majke tokom trudnoće primale BPA (u količinama manjim od zvanično štetnih za miševe) rođen sa žutom dlakom umjesto normalne smeđe. Žuto krzno ovih agouti miševa ranije je dovedeno u vezu sa puno većim rizikom od dijabetesa, gojaznosti i raka.

BPA je sintetički estrogen koji se koristi u svakodnevnoj proizvodnji plastičnih predmeta poput boca za vodu, kutija za hranu, dječijih flašica, itd. Rasprava o štetnom uticaju BPA-a na ljude stalno je aktuelna, jer je dokazano da je moguće detektovati određene nivoe ove materije u organizmu gotovo svakog čovjeka.

Međutim, ono što je najbitnije jeste to da su naučnici otkrili da unos folne kiseline ili genisteina, aktivnog sastojka soje, tokom trudnoće štiti dijete od negativnih efekata BPA-a u materici.
Ipak, stručnjaci su naglasili da su potrebne dodatne studije koje bi utvrdile optimalne količine ovih korisnih tvari koje trudnice trebaju konzumirati, te su istakli da se ni sa čim ne smije pretjerivati.

Izvor: Duke University Medical Center, juli 2007., http://www.dukemednews.org/news/article.php?id=10086

Gladovanje tokom trudnoće povećava rizik od ovisnosti kod djece

Gladovanje tokom trudnoće povećava rizik od ovisnosti kod djece
Djeca čije su majke preživjele holandsku “zimu gladi” sa 1944. na 1945. godine dok su ih nosile u stomaku, na većem su riziku da kad odrastu postanu ovisnici o drogama ili alkoholu, pokazala je prva studija čiji je cilj bio istraživanje veze između prenatalne izloženosti gladi i ovisnosti.

Već je poznato da prenatalna izloženost ekstremnom gladovanju povećava rizik kod djeteta od šizofrenije i drugih ozbiljnih mentalnih bolesti. Tokom studije, Franzek i saradnici poredili su 1,288 muškaraca i žena koji su registrirani sa problemom ovisnosti na području Roterdama sa 19,689 neovisnika koji žive u Roterdamu. Svi su bili rođeni između 1944. i 1947. godine.

“Zima gladi” nastupila je kada su njemačke vlasti nametnule potpuni embargo okupiranoj Holandiji da bi kaznili stanovnike zbog njihove pomoći Saveznim snagama, i ona je trajala od oktobra 1944. do maja 1945. godine. Tokom ovog perioda, prosječni unos kalorija bio je manji od 1,400 po osobi, i pao je na manje od 1,000 na vrhuncu gladi od februara do maja 1945.

Muškarci i žene čije su majke bile u prvom tromjesečju trudnoće tokom zime gladi imali su povećan rizik za 34% da će postati ovisnici kasnije u životu.

Ovi podaci su zabrinjavajući s obzirom da danas u svijetu postoje područja u kojima stanovništvo gladuje, a žene i dalje rađaju djecu, te je prisutna opasnost da se ta područja suoče sa povećanim stopama šizofrenije, mentalnih bolesti i ovisnosti.

IZVOR: Addiction, januar 2008.

Nedostatak folne kiseline u trudnoći i problemi u ponašanju kod djece

Niski nivoi folne kiseline tokom trudnoće dovedeni su u vezu sa većim rizikom od poremećaja nedostatka pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) kod djece između 7 i 9 godina starosti, pokazalo je novo istraživanje.

Rezultati podržavaju već dugo uvriježenu tvrdnju da količina folne kiseline kod trudnica utječe na razvoj nervnog sistema djeteta u utrobi.

Istraživači su, također, otkrili da su djeca majki sa niskim nivoima folne kiseline rođena sa značajno manjim obimom glave, što može ukazivati na sporiju stopu razvoja mozga prije rođenja.

Studija je objavljena u novembarskom izdanju medicinskog žurnala Journal of Child Psychology and Psychiatry.

“Rezultati naše studije podržavaju hipotezu da ishrana majke tokom trudnoće doprinosi razvoju pojedinca, te da nosi moguće posljedice na ponašanje djece kasnije u životu,” izjavio je autor studije Wolff Schlotz.

Ovi rezultati posebno su zabrinjavajući kada su u pitanju siromašnije porodice u kojima ishrana buduće majke ne predstavlja prioritet, te u kojima žene rjeđe uzimaju dodatke ishrani koji sadrže folnu kiselinu prije nego što zatrudne.

Aktuelne smjernice za žene koje planiraju trudnoću preporučuju da buduće majke uzimaju 400 mcg folne kiseline najmanje tri mjeseca prije začeća. Folna kiselina se u hrani prirodno nalazi u leći, grahu, grašku, tamnozelenom lisnatom povrću (brokula, kelj, špinat, blitva), citrusnom voću i njegovom soku.

IZVOR: HealthDay, novembar 2009., www.healthday.com

Majčina izloženost mikrobima smanjuje alergije kod djece

Djeca čije su majke bile izložene mikrobima tokom trudnoće na manjem su riziku od alergija, tvrde njemački stručnjaci.

Oni su otkrili da su skotni miševi koji su izloženi mikrobima iz štala dobili porod otporan na alergije. Mikrobi su potaknuli blagi upalni odgovor tijela majki, a taj odgovor je karakterizirala povećana ekspresija receptora za otkrivanje mikroba (TLR) i veća proizvodnja imunih molekula pod nazivom citokini.

Studija je objavljena 7. decembra u internetskom izdanju žurnala Journal of Experimental Medicine.

Naučnici su izjavili da su majčini TLR receptori od ključnog značaja za prenošenje zaštite od alergija na potomke.

Prethodna istraživanja pokazala su da djeca koja su odrasla na farmama – a koje su pune okolišnih mikroba – imaju manje alergija u odnosu na djecu podizanu u gradovima ili seoskim područjima u kojima se ne uzgajaju domaće životinje. Jedna od teorija je da izloženost mikrobima u ranom djetinjstvu reprogramira razvijajući imuni sistem djeteta da toleriše mikrobe i alergene kasnije u životu.

Međutim, nije samo izloženost djeteta mikrobima ključna za zaštitu od alergija. Naime, studije su pokazale da su djeca majki koje su živjele na farmama sa životinjama također manje sklona alergijama, bez obzira na to koliko su djeca bila sama izložena tim mikrobima. A ova posljednja studija upravo je otkila biološki mehanizam koji pomaže da se objasni taj fenomen.

IZVOR: HealthDay, 8. decembar 2009., www.healthday.com

Jabuke i riba tokom trudnoće za prevenciju astme kod djeteta

Veze između majčinog unosa vitamina E, vitamina D i cinka tokom trudnoće, i astme, pištanja (wheezing-a) i ekcema kod njihove petogodišnje djece već su ranije primjećene. Stručnjaci sa Ultrecht univerziteta i Zavoda za javno zdravstvo u Holandiji, te Aberdeen univerziteta u Velikoj Britaniji proveli su novu studiju da bi istražili da li se konzumiranje specifične hrane tokom trudnoće može dovesti u vezu sa (ne)postojanjem astme i alergija kod djece.

Studija je započeta regrutovanjem žena tokom trudnoće, te je njihova ishrana ocijenjena uz pomoć ankete o učestalosti hrane (FFQ). Nakon 5 godina, procijenjeno je zdravlje njihove djece uz pomoć ankete o simptomima i FFQ-a. Grupe hrane od posebnog interesa bile su voće, povrće, voćni sokovi, proizvodi od integralnih žitarica, riba, mliječni proizvodi i masni namazi.

U studiji je učestvovalo 1253 petogodišnje djece, a podaci o ishrani njihovih majki tokom trudnoće prikupljeni su za njih 1212. Nisu okrivene konzistente veze između majčinog unosa analizirane hrane i dječijeg respiratornog zdravlja osim u slučaju jabuka i ribe. U slučaju jabuka otkrivena je očita obrnuto proporcionalna veza između unosa jabuka i pištanja i dijagnosticiranja astme. Također, obrnuto proporcionalan odnos utvrđen je i između majčinog konzumiranja ribe i dječijeg ekcema potvrđenog od strane ljekara.

Može se zaključiti da studija nije otkrila izravnu vezu između majčinskog unosa većine vrsta hrane tokom trudnoće i astme, respiratornih i alergijskih oboljenja kod petogodišnje djece, osim kada su u pitanju jabuke i riba. Dakle, konzumiranje jabuka i ribe tokom trudnoće može imati zaštitni uticaj na dijete, te spriječiti razvoj dječije astme i alergijskih oboljenja.

Izvor: Thorax, septembar 2007., http://thorax.bmj.com/cgi/content/abstract/62/9/772

Željezo može poboljšati plodnost žene

Izvještaj pokazuje da su žene koje su unosile dodatne količine željeza dramatično smanjile rizik od razvijanja ovulatorne neplodnosti u poređenju na žene koje nisu uzimale željezo.

“Ustvari, to je problem koji se veoma jednostavno može riješiti uzimanjem dodataka prehrani koji sadrže željezo, tj. multivitamina,” rekla je dr. Jennifer Wu, ginekolog u Lenox Hill bolnici u New York-u. ” Ako željezo ima ulogu u ovulatornoj disfunkciji, to bi bilo veoma jednostavno rješenje za neplodnost.”

Međutim, doktorica je naglasila da i tako jednostavno rješenje još nije spremno za široku upotrebu.

“Ovo tek jedna studija,” rekla je Wu. “Potrebno je još većih studija da bi se odredila tačna količina unosa željeza koja bi bila idealna za žene koje pokušavaju zatrudnjeti.”

Prema studiji, nedostatak željeza je najčešći nedostatak u prehrani širom svijeta. Žene u plodnim godinama su na još većem riziku, jer menstruacija, trudnoća i dojenje iscrpljuju zalihe željeza u organizmu.

Tokom ovog istraživanja, stručnjaci sa Harvarda pretraživali su podatke za više od 18,500 udatih žena koje još nisu ušle u menopauzu. Nijedna od žena nije imala problema sa plodnošću u anamnezi i sve su pokušale ili uspjele zatrudnjeti između 1991. i 1999. godine. Dvaput je izvršena procjena njihove ishrane, a zatim je dovedena u vezu sa neplodnošću. Istraživači su posebnu pažnju obratili na uzimanje dodataka ishrani sa željezom, unosom željeza u hrani (mulitivitamini plus hrana), te na to da li je postojala razlika između unosa hem željeza (iz hrane životinjskog porijekla) i ne-hem željeza (iz povrća i dodataka prehrani).

Tokom sljedećih 8 godina “žene koje su konzumirale ne-hem željezo bile su na značajno manjem riziku od neplodnosti koja je povezana sa ovulacijom od žena koje su unosile malo željeza ili hem željeza,” izjavio je autor studije dr. Jorge E. Chavarro, pri Odsjeku za prehranu na harvardskom Fakultetu za javno zdravstvo. Žene trebaju, također, obavijestiti svoje ljekare ako planiraju povećati unos željeza, dodao je on.

Što je veći unos ne-hem željeza, manji je rizik od neplodnosti. Ustvari, žene koje su uzimale dodatke prehrani sa 41 mg željeza i više, imale su za 62 procenta manji rizik od neplodnosti, najmanji u studiji. Žene koje su konzumirale velike količine željeza iz drugih izvora neživotinjskog porijekla su također imale značajno manji rizik od nepolodnosti u poređenju na žene koje su unosile malo željeza.

“Važno je potvrditi ove rezultate, ipak, studija ukazuje na to da žene koje žele zanijeti trebaju razmotriti mogućnost unosa veće količine željeza iz neživotinjskih izvora uključujući i multivitaminske dodatke prehrani,” rekao je Chavarro.

Čini se da rezultati imaju biološki smisao, potvrdili su autori studije i drugi.

“Pretpostavljate da vam je potreban zdrav “materijal” da bi ovulirali i zanijeli dijete, prema tome, sasvim je smisleno da je potrebno da se sveukupno zdravo hranite,” Wu je objasnila. “Koja je precizna kombinacija hranljivih materija potrebna, to još niko ne zna.”

IZVOR: HealthDay, 31. oktobar 2006., www.healthday.com

Veza između mjeseca začeća i akademskog uspjeha djeteta

Da li doba godine u kojem je dijete začeto može uticati na njegov budući akademski uspjeh? Da, prema istraživanju neonatologa Paula Winchestera, profesora kliničke pedijatrije sa Indiana University School of Medicine.

Dr. Winchester je sa kolegama proučavao 1,667,391 učenika u Indiani koji su uradili Državni test napretka u obrazovanju u Indiani (ISTEP), te doveo u vezu njihove ocjene između trećeg razreda osnovne i drugog razreda srednje škole sa mjesecom u kojem je svaki učenik bio začet. Istraživači su otkrili da su rezultati ISTEP testa za matematiku i jezik ovisni o godišnjem dobu u kojem je dijete začeto, a najlošije rezultate imala su djeca začeta u periodu od juna do kraja avgusta.

Zašto je to tako? “Mozak fetusa počinje se razvijati ubrzo nakon začeća. Pesticidi koje koristimo da kontrolišemo štetočine u poljima i u našim domovima, kao i nitrati koje koristimo za đubrenje usjeva pa čak i naših travnjaka, na najvišim su nivoima tokom ljeta”, izjavio je dr. Winchester.

“Izloženost pesticidima i nitratima može izmijeniti hormonalni milje trudnice i uticati na razvoj mozga fetusa,” rekao je on. “Iako rezultati naše studije ne predstavljaju absolutni dokaz da pesticidi i nitrati utiču na smanjivanje rezultata ISTEP testa znanja, oni itekako podržavaju tu hipotezu.”

Poznato je da nitrati i pesticidi uzrokuju hipotiroidizam (smanjenje rada štitnjače) kod trudnice i dovedeni su u vezu sa slabijim kognitivnim rezultatima njihove djece. “Sada smo povezali veću izloženost pesticidima i nitratima u vodi sa slabijim kognitivnim rezultatima. Postoji velika mogućnost da će neurorazvojne posljedice izloženosti pesticidima i nitratima biti primjetne tek nakon nekoliko decenija,” rekao je dr. Winchester.

Izvor: Medicinski fakultet Indiana univerziteta (IU School of Medicine)

http://www.insideindianabusiness.com

Downov (daunov) sindrom – DS

Šta je Downov sindrom?

Downov sindrom je skup mentalnih i fizičkih simptoma koji su rezultat posjedovanja dodatne kopije 21. hromozoma.

Normalno, oplođeno jajašce ima 23 para hromozoma. Kod većine osoba sa Downovim sindromom, prisutna je dodatna kopija 21. hromozoma (također poznato kao trisomija 21 zbog postojanja tri kopije hromozoma umjesto dvije), a koja dovodi do promjena u normalnom razvoju tijela i mozga.

Koji su simptomi Downovog sindroma?
Iako ljudi sa ovim sindromom mogu imati neke zajedničke fizičke i mentalne odlike, simptomi Downovog sindroma znaju varirati od blagih do teških. Obično, mentalni i fizički razvoj osoba sa ovim sindromom sporiji je u odnosu na osobe koje od njega ne boluju.

Mentalna retardacija je invaliditet koji ograničava intelektualne sposobnosti i razvoj prilagođavajućih ponašanja (konceptualne, društvene i praktične vještine koje ljudi koriste za funkcioniranje u svakodnevnom životu). Većina osoba sa Downovim sindromom imaju IQ koji spada u blagi do srednje teški raspon mentalne retardacije. Kod takvih ljudi razvoj jezičkih i motornih vještina je otežan.

Neki od čestih fizičkih znakova Downovog sindroma su:
– Spljošteno lice sa rastućim nagibom prema oku, kratak vrat i abnormalno oblikovane ušne školjke
– Duboka brazda na dlanu
– Bijele tačke na šarenici oka
– Slab mišićni tonus, opušteni ligamenti
– Male ruke i stopala

Kod osoba sa ovim sindromom često su prisutna i druga različita zdravstvena stanja poput:
– Kongenitalnih srčanih oboljenja
– Problema sa sluhom
– Problema sa crijevima, poput blokiranog tankog crijeva ili ezofagusa
– Celijakije
– Problema sa vidom, poput katarakte
– Poremećaja štitnjače
– Problema sa koštanim sistemom
– Demencije—slične Alzhajmerovoj bolesti

Kako se liječi Downov sindrom?

Downov sindrom nije stanje koje se može izliječiti. Međutim, rana intervencija može pomoći mnogim osobama sa ovim sindromom da žive produktivan život duboku u zrelu dob.

Djeca sa Downovim sindromom često mogu imati koristi od govorne terapije, okupacione terapije i vježbi za opću i finu motoriku. Osim toga, specijalno obrazovanje i pažnja posvećena u školi može im veoma pomoći. Mnoga djeca mogu se dobro integrirati u redovne časove u školi.

Ko je na riziku da oboli od DS-a?

Rizik od rađanja djeteta sa Downovim sindromom povećava se sa starosnom dobi žene – od oko 1 u 1250 djece kod 25-godišnjih trudnica, do oko 1 od 100 djece kod 40-godišnjih trudnica. Ipak, većinu djece sa Downovim sindromom rađaju žene ispod 35 godina starosti zbog toga što mlađe žene više rađaju.

Pošto se rizik od rađanja djeteta sa Downovim sindromom povećava sa starosnom dobi majke, mnogi zdravstveni radnici preporučuju da se kod žena preko 35 godina života izvrši prenatalno testiranje za ovo stanje. Testiranje bebe prije rođenja da bi se utvrdilo da li boluje od ovog sindroma omogućava roditeljima i porodici da se pripreme za specijalne potrebe djeteta.

Roditelji koji već imaju jedno dijete sa DS-om ili sami imaju abnormalnosti na 21. hromozomu su također na većem riziku od toga da dobiju dijete sa Downovim sindromom.

Nakon što se beba rodi, moguće je uraditi test krvi da bi se potvrdilo da li dijete boluje od ovog sindroma.

IZVOR: NATIONAL INSTITUTE FOR CHILD HEALTH AND HUMAN DEVELOPMENT, oktobar 2009., http://www.nichd.nih.gov/health/topics/down_syndrome.cfm

Gojaznost prije trudnoće povećava rizik od astme kod djeteta

Tinejdžeri čije su majke imale prekomjernu tjelesnu težinu ili su bile gojazne prije trudnoće na većem su riziku od astmatičnih simptoma, pokazala je nova studija.

Studija je uključivala gotovo 7000 tinejdžera uzrasta 15 i 16 godina koji su rođeni u Finskoj između jula 1985. i juna 1986. godine. Naučnici su analizirali i podatke koje su prikupili od majki tinejdžera, uključujući visinu i tjelesnu težinu prije trudnoće.

Oko 10% tinejdžera imali su prisutno zviždanje prilikom disanja, oko 20% imalo je zviždanje prilikom disanja u nekom momentu života, 6% imalo je astmu, a 10% imalo je astmu u nekom periodu života. Nakon uzimanja u obzir mnogih različitih faktora, naučnici su otkrili da je majčina tjelesna težina prije trudnoće imala snažan uticaj na rizik od pojave zviždanja/astme kod tinejdžera.

Tinejdžeri su 20 do 30% češće imali zviždanje prilikom disanja/astmu u tom trenutku ili ranije, ako su im majke bile gojazne prije trudnoće.

Svaki kilogram viška kod majke tokom trudnoće za 2,7 do 3,5 % povećavao je rizik od astmatičnih simptoma kod tinejdžera.

Nakon što su uzeti u obziri svi drugi faktori, tinejdžeri čije su majke bile najgojaznije bili su za 47% na većem riziku od teškog oblika jednog od simptoma astme – zviždanja prilikom disanja.

Studija je objavljena na internetu u časopisu Journal of Epidemiology and Community Health.

Naučnici smatraju da hormonalni i metabolički uticaj prekomjerne tjelesne težine tokom trudnoće negativno djeluje na normalni razvoj fetusa, uključujući i pluća.

IZVOR: HealthDay, Journal of Epidemiology and Community Health, avgust 2011., www.healthday.com

Visok unos dijetetskih vlakana može poremetiti ovulaciju

Nova studija pokazala je da žene koje unose preporučeni iznos dijetetskih vlakana mogu imati niže nivoe estrogena i ovulirati rjeđe u odnosu na žene koje unose manje dijetetskih vlakana.

Naučnici su otkrili da su od 250 žena, starosne dobi između 18 i 44 godine, žene koje su unosile preporučene količine vlakana imale i najniže nivoe estrogena u krvi, kao i drugih reproduktivnih hormona poput progesterona, luteinizirajućeg hormona i hormona za stimulaciju folikula.

Veći unos vlakana, pogotovo putem voća, također je povezan sa većom vjerovatnoćom od anovulatornih menstrualnih ciklusa – tj. ciklusa tokom kojih jajnici ne ispuste jajašce.

Rezultati, objavljeni u žurnalu American Journal of Clinical Nutrition, ne podrazumijevaju da je unos hrane bogate vlaknima nezdrav. Upravo suprotno – ishrana bogata vlaknima dovedena je u vezu sa mnogim koristima za zdravlje, uključujući manji rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa, raka debelog crijeva i raka jajnika. Stručnjaci u principu savjetuju da odrasle osobe unose 20 do 35 grama dijetetskih vlakana svaki dan, zavisno od količine unosa kalorija.

Međutim, aktuelni rezultati dovode u pitanje da li su te preporuke najbolje za žene koje pokušavaju zanijeti, stoji u izvještaju naučnika, koje predvodi Audrey J. Gaskins sa državnog instituta National Institute of Child Health and Human Development u Rockvillu, Maryland.

Anovulacija može imati mnogobrojne uzroke, uključujući pretjerano vježbanje, pretilost ili mršavost, disfunkciju štitne žlijezde i sindrom policističnih jajnika – hormonski poremećaj koji je čest uzrok neplodnosti.

Od ukupnog broja menstrualnih ciklusa u grupi žena sa visokim unosom vlakana, 22% su bili anovulatorni, u poređenju na 7% kod žena koje su unosile manje količine vlakana.

Kada su naučnici uzeli u obzir druge faktore koji su mogli poremetiti ovulaciju – uključujući tjelesnu težinu, rasu, intenzitet vježbanja i unos kalorija – visok unos dijetetskih vlakana je zasebno doveden u vezu sa desetorostrukim rizikom od anovulacije.

Naučnici smatraju da je moguće da ishrana bogata vlaknima umanjuje aktivnost određenih crijevnih enzima, što dovodi do slabije reapsorpcije estrogena u debelom crijevu. Vlakna mogu, također, uzrokovati da se veće količine estrogena izlučuju iz organizma putem izmeta.

Rezultati studije, prema Gaskinsovoj i kolegama, potežu pitanje da li bi žene koje pokušavaju zatrudnjeti trebale umanjiti unos dijetetskih vlakana, međutim, oni naglašavaju da su potrebne dodatne studije prije nego što bi se mogle izdati zvanične preporuke po tom pitanju.

IZVOR: American Journal of Clinical Nutrition, oktobar 2009. www.ajcn.org

Smanjivanje rizika od kongenitalnih anomalija

Američko udruženje za srce (American Heart Association) u svojoj izjavi navodi da budući roditelji mogu poduzeti određene mjere po pitanju mijenjanja načina života da doprinesu rađanju djeteta sa zdravim srcem, ipak ističući da se dijete sa nekom urođenom manom može roditi i najsavjesnijem roditelju.

Kongenitalne srčane mane, i jednostavne i složene, predstavljaju strukturne probleme srca prisutne sa rođenjem djeteta. Kongenitalne mane uzokovane su određenim poremećajem koji se desi ubrzo nakon začeća i to često prije nego je žena svjesna da je trudna. Od svih kongenitalnih anomalija, srčane mane su najčešće.

U toku su dvije velike državne studije u Americi— Studija o sprečavanju kongenitalnih anomalija i Državna studija o djeci (National Birth Defect Prevention Study; National Children’s Study) – od kojih se očekuje da otkriju dodatne faktore koji mogu pomoći u sprečavanju srčanih mana.

Američko udruženje za srce u žurnalu Circulation objavilo je najnovije preporuke za buduće majke zasnovane na najnovijim istraživanjima i koje se odnose na period od tri mjeseca prije trudnoće do kraja prvog tromjesečja trudnoće.

Preporuke su sljedeće:

  • Obratite se ljekaru i započnite sa zdravstvenom njegom prije začeća.
  • Buduće trudnice trebaju se testirati na dijabetes, rubeolu i gripu. Žene u plodnim godinama, ako nisu imune, trebaju se vakcinisati protiv rubeole.
  • Povišen šećer u krvi potrebno je dijagnosticirati i držati pod kontrolom.
  • Buduće trudnice trebaju, uz savjetovanje sa ginekologom, svakodnevno uzimati multivitaminski dodatak prehrani koji sadrži 400 mikrograma (mcg) folne kiseline koja je od ključnog značaja za rast i razvoj fetusa, a podaci ukazuju na poseban značaj uzimanja folne kiseline prije začeća.
    Ako budući roditelji imaju neko oboljenje koje utiče na njihov unos hrane, trebaju se posavjetovati sa ljekarom i nutricionistom oko kvalitetne ishrane prije i tokom trudnoće.
  • Oba roditelja trebaju provjeriti lijekove koje uzimaju sa svojim ljekarom, čak i one koje nabavljaju bez recepta.
  • Buduća trudnica treba izbjegavati kontakt sa osobama koje imaju gripu ili druga zarazna oboljenja popraćena temperaturom, kao i izlaganje organskim rastvaračima koji se nalaze u proizvodima poput boja i lakova.

Izvori: American Heart Association http://www.americanheart.org i http://www.webmd.com