Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je donijelo odluku o proširenju dobne skupine za one koji mogu primiti HPV vakcinu u Kantonu Sarajevo na sve djevojčice i djevojke starosti od 11 do 26 godina.
Vakcinacija će se vršiti svaki radni radni dan od 8 do 15 sati na vakcinalnim punktovima OJ Centar, OJ Novi Grad i OJ Ilidža.
Važno naglasiti da nije potrebna prethodna najava za vakcinaciju, niti mjesto prebivališta onih koje se žele vakcinisati HPV vakcinom.
GARDASIL je vakcina protiv HPV-a. Svrha primjene ove vakcine je zaštita od bolesti uzrokovanih humanim papilomavirusom (HPV-om) tipa 6,11,16 i 18. Te bolesti uključuju oštećenja sluznice ženskog spolnog organa (grlića maternice, stidnice i rodnice) koja prethode raku (prekancerozne lezije); prekancerozne lezije anusa (čmara) i bradavice na spolnom organu kod muškaraca i žena; rak grlića maternice i anusa. GARDASL je upravo vakcina koja je namijenjena sprječavanju tih bolesti. GARDASIL ne može uzrokovati bolesti od kojih vas štiti.
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, u suradnji sa Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH i Centrom za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, organizira Četvrtu školu imunizacije u Federaciji BiH, koja će biti održana u četvrtak, 15.12.2022. godine u Hotelu Marriott Courtyard Sarajevo (Skenderija br. 1), sa početkom u 13:00 sati.
Ovogodišnja škola imunizacije fokusirat će se na provođenje redovitog programa imunizacije djece i mladih u Federaciji BiH, značaj vakcinacije protiv morbila, velikog kašlja, hepatitisa B te na značaj HPV vakcinacije i njeno uvođenje u BIH, kao i na vakcinaciju protiv sezonske gripe i COVID-19.
Izjave za medije planirane su u četvrtak, 15.12.2022. u 12:30, neposredno pred početak skupa.
JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo – Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnosti i JU Dom zdravlja „Stari grad“ Mostar organiziraju 4. Simpozij pod naslovom „Osvrt na rutinsku imunizaciju i COVID-19 – iskustva i izazovi današnjice“, koji će se održati 18. i 19. novembra 2022. godine u hotelu Hollywood u Sarajevu.
Cilj navedenoga Simpozija je osvrt na rutinsku imunizaciju dobnih skupina, izazove u svakodnevnom praktičnom radu u provođenju rutinske imunizacije, pregled realiziranih aktivnosti tokom COVID-19 pandemije, kao i osvrt na dosadašnje preporuke COVID-19 imunizacije dobnih skupina.
Simpozij je namijenjen doktorima medicine, spec. pedijatrima, spec. školske medicine, spec. obiteljske/porodične medicine, spec. epidemiolozima i medicinskim sestrama-tehničarima s ciljem usvajanja novih i nadogradnje postojećih znanja i razmjene iskustava o imunizaciji i COVID-19.
Simpozij je koncipiran kroz niz predavanja i diskusija na kojima će ugledni stručnjaci prezentirati aktualne probleme i mogućnosti poboljšanja imunizacije, jedne od najznačajnijih javnozdravstvenih preventivnih aktivnosti u svakodnevnom stručnom radu; temeljnim aspektima kontrole bioloških lijekova, temeljnim karakteristikama održavanja hladnog lanca prilikom transporta i skladištenja vakcina a razmatraće se i određeni aspekti COVID-19 pandemije.
Simpozij će bodovati nadležne komore Kantona Sarajevo.
Organizacioni odbor Simpozija:
doc. dr. sc. Abel Baltić, predsjednik Organizacionog odbora
Svake godine, zadnja sedmica u aprilu, obilježava se Evropska sedmica imunizacije kako bi se ukazalo na značaj imunizacije, kao dugogodišnje uspješne i bezbjedne zdravstvene aktivnosti u sprječavanju opasnih bolesti i zaštiti života svih životnih dobi.
Ovogodišnji slogan kampanje Europske sedmice imunizacije je #DugŽivotZaSve čime se želi ukazati da vakcinacija u konačnici omogućava dug i dobro ispunjen život.
Vakcinaciju treba shvatiti kao cjeloživotnu preventivnu aktivnost, temeljnu preventivnu aktivnost koja spašava živote u svim životnim razdobljima, sprječava mnogobrojne komplikacije potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti (krzamak, dječja paraliza, difterija, tetanus, influenza i druge).
Zahvaljujući imunizaciji, koja se provodi unatrag 200 godina, spašeno je više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom, što je omogućilo produženje očekivanog trajanja života.
Zahvaljujući imunizaciji svake godine biva spašeno ≈ 3 miliona djece od ospica (morbila), ≈ 1 milion djece od velikog kašlja, hripavca (pertusisa) i ≈ 2 miliona djece od tetanusa;
Engleski liječnik Edward Jenner 1769. otkriva vakcinu protiv velikih boginja (variola vera); Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 1967. primjenjuje program globalne vakcinacije protiv velikih boginja a zahvaljujući dobrom vakcinalnom obuhvatu i uspješnosti vakcine velike boginje su iskorijenjene 1980.;
Evropski region SZO proglašen je 2002. za područje bez dječije paralize (poliomijelitis) što ukazuje na efikasnost i dobru vakcinalnu procijepljenost sa polio vakcinom;
U 29 od 53 zemalja Evropske regije SZO eliminirano je endemsko širenje ospica i rubeole;
Danas je u razvijenim zemljama omogućena vakcinacija protiv 20 zaraznih bolesti (vakcinopreventabilne bolesti);
Smatra se da je više od 600.000 osoba u Evropskoj regiji SZO primilo COVID-19 vakcinu;
≈ 500.000 osoba starijih od 60. godina primilo je COVID-19 vakcinu tokom prve godine aplikacije COVID-19 vakcinacije što je omogućilo spašavanje mnogobrojnih života.
COVID-19 je doveo do otežanog provođenja imunizacije širom svijeta, te je početak pandemije doveo za 80% smanjenje obima obavezne imunizacije djece u 82 države svijeta, tj. 23 miliona djece u 2020. nije primilo predviđene obavezne vakcine što je povezano sa povećanim rizikom oboljevanja od vakcinopreventabilne bolesti kod značajnog broja djece.
Potrebno je poduzeti intenzivne aktivnosti da se omogući primjeran vakcinalni status djece u skladu sa dobi, da se što prije dostigne poželjan vakcinalni status djece a propuštene vakcine u dječijoj dobi potrebno je realizirati u kasnijoj dobi jer izazov treba biti primjeran vakcinalni status u svim životnim dobima.
Zainteresirani čitatelji temeljne informacije o vakcinaciji mogu pročitati na linku (poveznici) https://judzks.ba/vakcinacija/
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo u suradnji sa Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH i UNICEF BiH organiziraju Treću školu imunizacije pod nazivom „Imunizacija protiv COVID-19 i redoviti program imunizacije djece i mladih“, koja će se održati 17.12.2021. godine sa početkom u 14:00 sati online putem platforme Zoom.
Imajući u vidu aktualnu situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19 ovogodišnji Simpozij će biti fokusiran na imunizaciju protiv COVID-19 populacijskih skupina, a također će biti razmatrana i otežana realizacija obaveznog programa imunizacije djece i mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Simpozij je namijenjen dokorima medicine, specijalistima i specijalizantima iz obiteljske/porodične medicine, specijalistima i specijalizantima iz pedijatrije, specijalistima školske medicine, specijalizantima iz javnozdravstvene struke i studentima završnih godina opće medicine u FBiH.
Prednost za prijavu imaju ljekari koji u djelokrugu svog rada promoviraju i realiziraju imunizaciju populacijskih skupina.
Za učešće na Simpoziju nije potrebna kotizacija.
Simpozij nema finansijsku potporu niti jednog od organizatora.
Simpozij će biti bodovan od strane nadležne komore.
Samo registrirani sudionici će dobiti e-mail sa linkom za online prisustvo ovom stručnom skupu.
Organizacioni odbor Simpozija:
doc. dr. sc. Sanjin Musa
prof. dr. sc. Lutvo Sporišević
Ademira Pehlić
Maja Kojović
Senad Dorić
Dinko Remić
Predavači:
dr. Mirza Palo, Ured Svjetske zdravstvene organizacije u BiH
Fatima Čengić, UNICEF BIH
doc. dr. sc. Sanjin Musa, spec. epidemiolog, Zavod za javno zdravstvo FBiH
dr. Mia Blažević, spec. epidemiolog, Zavod za javno zdravstvo FBiH
prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo
mr. sc. dr. Mirza Halimić, spec. pedijatar, Pedijatrijska klinika KCUS-a
Kampanja podizanja svjesnosti o važnosti vakcinacije/cijepljenja protiv gripe je komunikacijska kampanja koja se obilježava širom Evropske regije Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ove kampanje je da ukaže na značaj vakcinacije na zdravlje i dobrobit ljudi kao i povećanje procijepljenosti protiv gripe kod osoba sa rizičnim faktorima.
Šta je gripa (influenza)?
Gripa je vakcinopreventabilna infekcija dišnih puteva koju kod ljudi najčešće uzrokuju virus influence tip A (podtip H3N2 i H1N1) i tip B. Virus influence svake godine inficira 10%-30% Evropske populacije i dovodi do 100.000 bolničkih prijema širom Evrope.
Ova bolest se odlikuje šarolikom kliničkom simptomatologijom i težinom oboljenja, koji mogu biti praćeni sa teškom upalom pluća, upalom srčanog mišića, upalom mozga a određeni slučajevi mogu biti smrtonosni. Težina bolesti uvjetovana je patogenošću virusa influence, sekundarnim bakterijskim uzročnikom (pneumokok i stafilokok) i otpornošću pacijenta (imunitet).
Koji su načini širenja gripe?
Virusi influence umjereno su zarazni, tj. smatra se da će prosječno jedna inficirana osoba inficirati jednu do dvije neimunizirane osobe.
Širenje gripe sa inficirane osobe na zdravu osobu ostvaruje se zrakom i kapljicama (neimunizirana osoba udiše inficirane kapljice koje izbacuje inficirana osoba tokom kašlja, kihanja i govora a pri tome inficirana osoba ne pokriva svoja usta i nos pri čemu je razmak između inficirane osobe i zdrave osobe manji od tri metra) i dodirom ili kontaktom (dodir nosa i usta neopranim rukama koje su prethodno bile u dodiru sa inficiranim površinama i predmetima sa virusom influence).
Koliki je period osoba sa gripom infekciozna na zdrave osobe?
Smatra se da odrasla osoba inficirana sa virusom influence prenosi infekciju jedan dan prije manifestnih simptoma i mogućnost prenošenja infekcije održana je tri do pet dana od početka simptomatologije. Kod djece početak prenošenja virusa influence je isti kao kod odraslih i održava se do sedam dana nakon početka simptomatologije.
S obzirom da se rizik dobivanja gripe kod nekih zdravih osoba javlja prije nego inficirana osoba ima izražene simptome, te da je nakon trećeg dana rizik prenošenja infekcije niži, veoma je bitno da neka osoba ostane kući čim počinje da se osjeća bolesna kako bi se smanjoio rizik prenošenja gripe na zdrave osobe.
Koji su najčešći klinički simptomi kod gripe?
Simptomi gripe se javljaju » dva (2) dana [raspon 1-4 dana] nakon ulaska virusa influence u ljudski organizam, tj. najčešće se javlja:
visoka tjelesna temperatura
drhtavica
opća slabost i malaksalost
glavobolja
bolovi u mišićima i zglobovima
suh kašalj.
Može se javiti curenje iz nosa, grlobolja, a kod djece gripa može biti praćena povraćanjem i proljevom.
Nemaju svi inficirani pacijenti simptome (neki slučajevi nemaju povišenu tjelesnu temperaturu), tj. smatra se da »75% infekcija sezonske gripe je asimptomatsko.
Gripa se treba razlikovati od prehlade, tj. sumarno se može reći da pojedinac od gripe može samo jedanput godišnje oboljeti, od prehlade odrasli pacijenti obole dva do tri puta godišnje a djeca najčešće šest do osam puta godišnje, gripa se javlja od oktobra do maja (najčešće se javlja od decembra do februara) a prehlada se javlja tokom čitave godine (prehladu uzrokuje >200 virusa), simptomatologija prehlade se najčešće manifestira curenjem iz nosa, kihanjem, suznim očima, glavoboljom i grloboljom. Simptomi kod prehlade se postepeno javljaju nasuprot gripe kod koje se javljaju naglo, a rijetko se javlja visoka tjelesna temperatura i bolovi u kostima i zglobovima kod prehlade.
Uglavnom kod nekompliciranih slučajeva gripa traje nekoliko dana, ali kašaj i malaksalost mogu biti prisutni nekoliko sedmica.
Kod određenog broja pacijenata gripa može imati težak tok, praćen komplikacijama (upala pluća, upala srčanog mišića, upala mozga, sepsa što može biti praćeno smrtnim ishodom).
Komplikacije se najčešće javljaju kod manje djece, osoba poodmakle životne dobi i pacijenata sa ranije prisutnim hroničnim bolestima.
Koje su rizične grupe za infekciju sa virusom influence?
Određena rizična stanja/bolesti, životna razdoblja i profesije imaju povećani rizik teškog toka gripe i nastanka ozbiljnih komplikacija, kao što su:
osobe iznad 65 godina
djeca u dobi od 6. mjeseca – 2. godine
trudnice
osobe svih životnih dobi sa hroničnim bolestima (plućne, kardiovaskularne, neurološke, bubrežne, jetrene, šećerna bolest…)
osobe sa imunodeficijenicijom (zloćudni tumor, HIV/AIDS, osobe koje primaju kemoterapiju, radioterapiju ili duže vremena visoke doze kortikosteroida)
zdravstveni radnici
štićenici osoba za starije osobe i institucija za njegu hroničnih bolesnika.
Mogućnosti prevencije protiv gripe
Godišnja vakcinacija protiv gripe najznačajnija je preventivna aktivnost u sprječavanju, smanjenju oboljevanja, bolničkog liječenja, komplikacija i smrtnog ishoda kod oboljelih od gripe. Ranije su navedene rizične grupe koje su prioritetne da svake godine budu vakcinisani protiv gripe. Vakcina protivi gripe je sigurna i efikasna vakcina koja se koristi više od 50 godina i godišnje »500 miliona ljudi primi ovu vakcinu.S obzirom da je to inaktivirana vakcina mogu se vakcinisati i trudnice, što će zaštiti majčino zdravlje, omogućiti uredan tok trudnoće, spriječiti kompliakcije koje može izazvati gripa od trudnice a djelovaće i blagotvorno na dijete, koje se tek od šestog mjeseca može vakcinisati protiv virusa influence. U kontekstu navedenoga osim povećanja procijepljenosti stanovnoštva i postizanja primjerenog kolektivnog imuniteta potrebno je vakinisati protov gripe i gore navedene osobe sa hroničnim oboljenjima svih životnih dobi, kako bi spriječili ozbiljne komplikacije gripe kod ove skupine pacijenata.
Često i temeljito pranje ruku tekućom vodom i sapunom, u nedostaku dezinfekcionog sredstva na bazi alkohola ili slično
Prakticiranje dobre respiratorne higijene (prekrivanje nosa i usta tokom kašlja i kihanja papirnatom maramicom ili kašljati/kihati u savijeni lakat)
Osoba, neovisno o dobi, koje je bolesna treba ostati kući i treba konsultirati nadležnog liječnika
Poštovati i ostale mjere spječavanja/smanjenja širenja infekcija (fizičla distanca »2 metra, provjetravanja porostorija, redovno čiščenje predmeta i površina)
Kod oboljelih je bitan odmor, uzimanje dovoljne tekućine, davanje antipietika prema relevantnim preporukama (paracetamol), ne uzimati druge lijekove bez lijčeničkog pregleda.
Izvor:
European Centre for Disease Prevention and Control. Factsheet about seasonal influenza.
European Centre for Disease Prevention and Control. Infographic. Get ready for the upcoming flu season!. Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/infographic-get-ready-upcoming-flu-season (pristup 08.11.2021.)
Centers for Disease Control and Prevention. Influenza (Flu). Dostupno na: https://www.cdc.gov/flu/index.htm (pristup 08.11.2021).
Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost
Kompletan snimak emisije TV N1 u kojem je gostovala pedijatrica JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, možete pogledati na sljedećem link-u: http://mediamonitoring.info/wl/?id=08cvoe6But39WzBUIuaY9dY0oOlYlExq, a razgovarano je o COVID imunizaciji djece kao i općenito o imunizaciji djece u Kantonu Sarajevo.
Pripremila: mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, spec. pedijatar
U dvadesetom stoljeću čovječanstvo se suprotstavilo mnogim teškim zaraznim bolestima, smanjena je stopa oboljevanja i smrtnosti od njih, epidemije velikih razmjera se ne javljaju, a neke zarazne bolesti su i iskorijenjene.
Kako se to postiglo?
Dvadeseti vijek je vijek pronalaska vakcina protiv nekih zaraznih bolesti i njihovog uvođenja u nacionalne programe vakcinacije. Pronalazak vakcina i antibiotika su najveća dostignuća u medicini u 20. stoljeću, a po čovječanstvu sigurno najveća dostignuća, jer su u razvijenom svijetu u koji se ubraja i Evropa i BiH kao dio Evrope dovele do prestanka epidemija zaraznih oboljenja protiv koji se vakciniše, a neke su i iskorijenjene. No i pored toga danas u svijetu zbog nevakcinisanosti umire oko tri miliona djece godišnje.
Šta se postiže vakcinacijom?
Vakcinacijom se postiže otpornost (imunost) organizma prema određenim teškim zaraznim bolestima.
Vakcinacijom djece prevenira se oboljevanje od određenih zaraznih bolesti i u kasnijoj životnoj dobi, njihove komplikacije i smrtnost.
Rijetka su stanja kad se djeca ne mogu vakcinisati, neka akutna stanja (prehlade, upale pluća i sl.), neka hronična oboljenja kod kojih se vakcinacija odlaže do ozdravljenja i neka oboljenja kod kojih se trajno isključuje vakcinacija.
Pri cijepljenju su moguće reakcije na vakcinu i najčešće su blage, brzo prolaze i ne ostavljaju posljedice (bol, otok i crvenilo na mjestu davanja, temparatura, glavobolja, uznemirenost, osip) i pri vakcinaciji se roditelji na njih upozore i dobiju upute šta u tom slučaju poduzeti). Postvakcinalne teške komplikacije su izuzetno rijetke.
Vakcinacija kod nas
U našoj državi vakcinacija djece se sprovodi kontinuirano, obavezna je, sprovodi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i povjerena je liječnicima-pedijatrima koji su u redovnom kontaktu sa djecom od prvih dana života i obavljaju ga u dobi i uvjetima najpovoljnijim za dijete sa procjenom kontraindikacija i eventualnh reakcija na vakcinu.
Vakciniše se protiv tuberkuloze (BCG vakcina), hepatitisa B (Hep.B vakcina), difterije, tetanusa, velikog kašlja (DTP-a vakcina), dječije paralize (IPV-inaktivna), infekcija uzrokovanih sa Haemophilus influenzae tip B (Hib vakcina), krzamaka, rubeole i zaušnjaka (MRP vakcina), vakcina protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina (dT) i vakcina protiv tetanusa (TT)
Vakcine koje se koriste u našoj državi zadovoljavaju sve kriterije koje je postavila WHO, transport i čuvanje vakcina je također po kriterijima i smjernicama WHO i vrši se redovna kontrola istih tako da nema razloga za bilo kakvu sumnju u kvalitet vakcina i način čuvanja.
KALENDAR VAKCINACIJE DJECE
DOB DJETETA
VRSTA VAKCINE
Na rođenju
BCG i Hep-B
Sa navršenih 1 mjesec života
Hep-B
Sa 2 mjeseca
DTaP, IPV, HIB
Sa 4 mjeseca
DTaP, IPV, HIB
Sa 6 mjeseci
DTaP, IPV, Hep B
U 13-om mjesecu
MRP
U drugoj godini života
DTaP, IPV, HIB revakcina
Sa navršenih 5 godina
DTP a., IPV revakcina
U 6-oj godini
MRP revakcina
Do završnog razreda osnovne škole
Vakcinacija djece koja imaju nepotpun HBV vakcinalni status
Završni razred osnovne škole
dT
Završni razred srednje škole
Djeca koja su propustila dT u završnom razredu osnovne škole
Ukoliko je vakcinacija prekinuta iz bilo kog razloga (bolest, privremene kontraindikacije, nemar roditelja) vakcinacija se nastavlja tamo gdje se stalo.
Vakcinacija protiv zaraznih bolesti je najpouzdaniji i najdjelotvorniji način zaštite pojedinca a i cjelokupnog stanovništva od određenih zaraznih bolesti. Vakcinacijom se postiže dugotrajan imunitet. Zahvaljujući visokom postotku vakcinisane djece koji je rezultat dobre saradnje između zdravstvenog osoblja i roditelja kod nas nema pojave oboljevanja od navedenih zaraznih bolesti niti smrtnosti od komplikacija izuzev sporadičnih slučajeva i to kod nevakcinisanih.
Procenat vakcinisanih bi trebao da bude 95% i samo kao takav daje sliku dobre epidemiološke situacije u državi, bez pojave zaraznih oboljenja, bez epidemije, bez komplikacija koje su vrlo teške i sa trajnim posljedicama i bez smrtnih slučajeva.
U našoj državi, u državama u okruženju, u čitavom razvijenom svijetu zbog uvođenja vakcinacije nema epidemija zaraznih oboljenja decenijama.
Propagiranje nevakcinisanja dovodi do pada broja vakcinisanih što nas može u 21-om stoljeću uvesti u pojavu teških zaraznih bolesti, epidemijsku, dječije paralize, tetanusa, difterije, hepatitisa B, krzamaka, zaušnjaka, rubeole, meningitisa, velkog kašlja koji kod oboljelih imaju vrlo tešku kliničku sliku, visok procenat komplikacija sa trajnim posljedicama i visoku smrtnost.
Studije WHO su dokazale da se autizam ne može dovesti u vezu niti sa jednom vakcinom.
Kad je vakcinacija u pitanju treba slušati struku i preporuke struke, nikako neprovjerene izvore od nekompetentnih ljudi koji skupljaju informacije od nestručnjaka.
Nevakcinisanje uvodi na velika vrata epidemije svih pobrojanih zaraznih oboljenja u našu državu sa svim već spomenutim posljedicama.
Svake godine, u posljednoj sedmici mjeseca aprila, obilježavamo Svjetsku sedmicu imunizacije. Cilj Svjetske sedmice imunizacije je promoviranje imunizacije (cijepljenja/vakcinacije) s ciljem zaštite zdravlja svih generacija od različitih zaraznih bolesti (vakcinopreventabilne bolesti). Imunizacijom se svake godine spase milioni ljudi te je imunizacija kao jedna od najuspješnijih zdravstvenih intervencija. Osim toga, još uvijek postoji gotovo 20 miliona djece u svijetu koja ne dobijaju neophodne vakcine, a mnogi neophodne vakcine propuštaju tokom adolescencije, odrasle dobi i starije životne dobi.
Vakcine nas više od 200 godina štite od različitih bolesti koje prijete životu i sprečavaju naš razvoj. Ospice (morbili) i dječija paraliza uništile su stotine miliona ljudskih života prije otkrivanja vakcina, zahvaljući kojima je omogućeno sprečavanje oboljenja i umiranja od ovih i drugih potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti.
Tema ovogodišnje Svjetske sedmice imunizacije je „Vakcine nas zbližavaju“, čime se želi potaknuti veća angažiranost oko imunizacije na globalnom nivou kako bi se promovirala važnost vakcinacije u zbližavanju ljudi i poboljšanju zdravlja i dobrobiti svih širom svijeta, tokom života.
Iako se svijet fokusira na izuzetno važne vakcine za zaštitu od bolesti COVID-19, ostaje potreba da se omogući da se ne propuštaju rutinske vakcinacije. Tokom globalne pandemije bolesti COVID-19 mnoga djeca nisu vakcinisana, ostavljajući ih u riziku oboljevanja od ozbiljnih bolesti poput ospica, dječije paralize i ostalih vakcinopreventabilnih bolesti. Brzo širenje dezinformacija u kontekstu vakcinacije dodaju novu dimenziju ovoj prijetnji.
U tom kontekstu, ovogodišnja kampanja ima za cilj izgradnju solidarnosti i povjerenja u vakcinaciju kao javno dobro koje spašava živote i štiti zdravlje.
Vakcine su izuzetno važno novo sredstvo u borbi protiv bolesti COVID-19. Radeći najbrže što mogu, naučnici iz cijelog svijeta surađuju i inoviraju da bi nam donijeli testove, lijekove i vakcine što će u konačnici spasiti ljudske živote i okončati ovu pandemiju.
Sigurna i efikasna vakcina će dovesti do korjenite promjene: ali u dogledno vrijeme moramo nastaviti nositi maske, poštovati fizičku dostancu i izbjegavati gužve.
Ključne poruke:
Poruka 1.: Vakcine nas zbližavaju u tome da radimo ono što volimo s onima koje volimo.
Žrtvovali smo mnoge stvari da bismo zaštitili svoje najmilije i zajednicu od bolesti COVID-19: porodična okupljanja, zagrljaje voljenih, obroke s prijateljima i kolegama;
Sada nam vakcine nude najjasniji put do povratka u normalan život. Zajedno s drugim mjerama (nošenje maski i fizičkog distanciranja) ravnopravna zaštita ljudi sigurnim i efikasnim vakcinama će pomoći u zaustavljanju pandemije i ponovno nas približiti;
Zahvaljujući višedecenijskim istraživanjima i napretku u znanosti i tehnologiji vakcina tokom pandemije, također ćemo biti bolje pripremljeni za suočavanje sa bolestima iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Poruka 2.: Vakcine nas zbližavaju svijetu u kojem niko ne pati ili umire od bolesti koju je moguće spriječiti vakcinom.
Vakcine su jedno od najvećih naučnih inovacija svih vremena. U prošlom stoljeću donijele su nam prestanak dječije paralize i pomogle nam u iskorjenjivanju ospica/morbila. Zahvaljujući vakcinama, danas milijarde ljudi žive zdravim životom zaštićeni od bolesti koje se jedino mogu spriječiti vakcinama poput ospica i hripavca/velikog kašlja;
U samo posljednjih 30 godina smrtnost djece smanjila se za> 50%, velikim dijelom zahvaljujući vakcinama. Vakcine sada pomažu u zaštiti od više od 20 bolesti, od upale pluća do raka vrata maternice i ebole;
Ipak, milioni djece svake godine propuste neophodne rutinske vakcine. Povećavanje pristupa vakcinama svugdje u svijetu je najbolji način da se svakom djetetu omogući zdrav život i da se zaštite od bolesti koje se mogu spriječiti od rođenja do starosti.
Poruka 3.: Vakcine nas približavaju zdravijem i prosperitetnijem svijetu.
U današnjem međusobno povezanom svijetu, pojava epidemije bilo gdje je prijetnja cijelom svijetu. Vakcine su jedan od najboljih alata koje imamo za poboljšanje zdravlja i blagostanja širom svijeta;
Imunizacija pomaže djeci da odrastu u zdrave odrasle osobe. Vakcinirana, zdrava djeca mogu pohađati školu i ubirati blagodati obrazovanja, a njihovi roditelji mogu sudjelovati na tržištu rada, stavljajući zajednice na put ka većem ekonomskom prosperitetu;
Imunizacija takođe doseže više ljudi nego bilo koja druga zdravstvena usluga, povezujući porodice sa zdravstvenim sistemima i osiguravajući svima pristup njezi koja im je potrebna.
Cijepljenje (vakcinacija) predstavlja najuspješniju, sigurnu i jeftinu preventivnu medicinsku aktivnost kojom je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom.
Svako odgađanje ili odbijanje cijepljenja, uvažavajući medicinski opravdane razloge, dovodi do neprimjerene procijepljenosti što predisponira pojavu vakcinopreventabilnih bolesti kod necijepljenjih pojedinaca, a neprimjeren kolektivni imunitet može dovesti do masovne pojave vakcinopreventabilnih bolesti, koje mogu imati ozbiljne komplikacije čak i smrtni ishod.
U skladu sa članom 24. Konvencije o pravima djeteta pravo na cijepljenje smatra se pravom djeteta na zdravstvenu zaštitu jer postoje nesumnjivi medicinski dokazi da korist od cijepljenja djeteta nadmašuje rizike od cijepljenja.
Izvor: Modificirano prema WHO. World Immunization Week 2021. Dostupno na: https://www.who.int/campaigns/world-immunization-week/2021 [25.4.2021.]
Pripremio:
Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo
COVID-19 pododbor Globalnog savjetodavnog odbora SZO za sigurnost cjepiva (GACVS) je pregledao izvještaje o rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka s niskim nivoom trombocita nakon cijepljenja cjepivom AstraZeneca COVID-19 (uključujući Covishield) od pojave navedenih znakova prije nekoliko sedmica.
Na osnovu trenutnih podataka, uzročno-posljedična veza između cjepiva i pojave krvnih ugrušaka s niskim nivoom trombocita se smatra vjerojatnom, ali nije potvrđena. Potrebne su specijalizirane studije kako bi se u potpunosti razumio potencijalni odnos između cijepljenja i mogućih faktora rizika.
Pododbor GACVS nastavit će prikupljati i pregledavati daljnje podatke, kao što je to činio od početka programa COVID cjepiva.
Važno je napomenuti da su, iako zabrinjavajući, događaji koji se procjenjuju vrlo rijetki, a prijavljen je mali broj među gotovo 200 miliona pojedinaca koji su primili vakcinu AstraZeneca COVID-19 širom svijeta.
Rijetki neželjeni događaji nakon imunizacije bi trebali biti procijenjeni u odnosu na rizik od smrti od bolesti COVID-19 i potencijala cjepiva da spriječe infekcije i smanje smrtnost zbog bolesti. U tom kontekstu, treba napomenuti da je do danas najmanje 2,86 miliona ljudi umrlo od bolesti COVID-19 širom svijeta.
Nuspojave u roku od dva ili tri dana nakon vakcinacije, od kojih je većina blage i lokalne prirode, su očekivane i česte. Međutim, osobe koje imaju bilo kakve ozbiljne simptome – kao što su otežano disanje, bol u prsima, oticanje nogu, neprestani bolovi u trbuhu, neurološki simptomi, kao što su jake i trajne glavobolje ili zamagljen vid, sitna tačkasta krvarenja na koži izvan mjesta datog cjepiva – otprilike od četiri do 20 dana nakon vakcinacije, trebaju potražiti hitnu medicinsku pomoć. Kliničari trebaju biti upoznati s relevantnim definicijama slučajeva i kliničkim smjernicama za pacijente koji imaju trombozu i trombocitopeniju nakon cijepljenja protiv COVID-19. U tu svrhu, pododbor GACVS je također predložio da se sazove odbor kliničkih stručnjaka, uključujući hematologe i druge specijaliste, za savjete o kliničkoj dijagnozi i vođenju slučajeva.
Treba razmotriti aktivni nadzor, uključujući istrage na kontrolnom sentinel mjestu / u bolnici, kako bi se dalje karakterizirali ovi rijetki događaji. SZO je razvila predložak protokola a koji bi zemlje mogle prilagoditi za takve studije. GACVS će se ponovo sastati sljedeće sedmice kako bi pregledao dodatne podatke i po potrebi će izdati daljnje preporuke.
SZO pažljivo prati uvođenje svih vakcina protiv COVID-19 i nastavit će usko surađivati sa zemljama u upravljanju potencijalnim rizicima te će korištenjem nauke i podataka vršiti pokretanje odgovora i preporuka.
U opsežnim kampanjama vakcinacije normalno je da zemlje identificiraju potencijalne neželjene događaje nakon imunizacije. To ne znači nužno da su događaji povezani sa samom vakcinacijom, ali moraju se istražiti kako bi se osiguralo brzo rješavanje bilo kakvih sigurnosnih problema. Vakcine, kao i svi lijekovi, mogu imati neželjene efekte. Primjena vakcina temelji se na analizi rizika naspram koristi.
Izvor:
Modificirano prema WHO. Dostupno na https://www.who.int/news/item/07-04-2021-interim-statement-of-the-covid-19-subcommittee-of-the-who-global-advisory-committee-on-vaccine-safety [8.4.2021.]
Pripremio:
Centar za nastavnu i naučno-istrživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo
