Zdravlje porodice

Počela vakcinacija zdravstvenih profesionalaca u JU Dom zdravlja KS

U JU Dom zdravlja KS u petak, 12. marta 2021. godine počeo je proces vakcinacije protiv virusa COVID-19. U prvom krugu bit će vakcinisani zdravstveni profesionalci koji su angažirani u COVID ambulantama i COVID Centru Saraj – Polje, te u trijažnim punktovima.

Vakcinacija će se vršiti u pet Organizacionih jedinica JU Dom zdravlja KS, a radi se o 300 doza vakcine Astra Zeneca.

Press služba JUDZKS

Respiratorna higijena i higijena ruku

Respiratorna  higijena i higijena ruku je najjednostavniji, najjeftiniji i najefikasniji način sprečavanja, odnosno značajnog smanjenja širenja prehlade, gripe i mnogobrojnih zaraznih bolesti.

Ključne tačke:

  • Bolesnici koji kišu, kašlju, curi im nos ili imaju povišenu tjelesnu temperaturu trebaju ostati kući, ne pohađati školu i vrtić, izbjegavati mjesta javnog okupljanja i ne bi trebali koristiti javni prijevoz. 
  • Bolesnici  koji kašlju, kišu, curi im  nos  trebaju  nositi  zaštitnu masku koja će prekriti nos i usta
  • Prije stavljanja zaštitne maske potrebno je oprati ruke, ne dodirivati prednju stranu maske rukama tokom njenog korištenja, maska se skida sa stražnje strane, nakon što postane vlažna masku treba zamijeniti, a nakon korištenja masku treba odložiti u kantu za smeće i oprati  ruke.  
  • Zdravstveni radnici i osobe koje njeguju bolesnika trebaju nositi zaštitnu masku.
  • Zdrave osobe  trebaju izbjegavati kontakt s osobama koje imaju respiratorne tegobe, tj. poželjno bi bilo da budu  udaljeni  1-2  metra od oboljelih.
  • Ne dodirivati oči, nos i usta.
  • Osoba koja kašlje, kiše ili briše nos treba koristi papirnate maramice.  
  • Nakon upotrebe papiranatu maramicu treba baciti u kantu  za smeće.
  • U slučaju nedostatka papirnatih maramica kašljati i kihati u rukav.
  • Veoma je bitno često i temeljito prati ruke 20 sekundi, po mogućnosti  toplom  vodom i korištenjem tekućeg sapuna
  • Ruke je potrebno temeljito prati prije: jela ili pripreme hrane, dodirivanja očiju, nosa i  usta, kontakta sa bolesnom osobom, poslije: upotrebe toaleta, brisanja nosa, nakon kašlja i kihanja,  korištenja papirnatih maramica, dodirivanja predmeta koje su kontaminirane tjelesnim izlučevinama  ili tekućinama, kontakta sa bolesnom osobom i u svim slučajevima  kada ruke mogu biti  onečišćene mikroorganizmima.
  • U slučaju nedostupnosti vode i sapuna za higijenu ruku mogu se koristiti dezinfekciona sredstva na bazi alkohola.

Centar za NNID JUDZKS

Oboljenja dišnih puteva uzrokovana novim Coronavirusom (2019-nCoV)

27.01.2020.

Coronavirusi predstavljaju veliku porodicu virusa koji mogu dovesti do blaže forme oboljenja kao što je prehlada i/ili teške forme bolesti kao što je Bliskoistočni respiratorni sindrom (Middle East Respiratory Syndrome) i Teški respiratorni sindrom (Severe Acute Respiratory Syndrome).

U gradu Wuhan, provincija Hubei u Kini, krajem decembra 2019. godine, primjećeno je grupiranje oboljelih od  upale pluća nepoznate etiologije. Određeni broj oboljelih boravio je na gradskoj tržnici u Wuhanu gdje se prodaju morski plodovi i žive životinje.

Kineski znanstvenici 7.1.2020. godine identificirali su novi soj korona virusa (2019-nCoV) koji je uzrokovao oboljenje dišnih puteva kod oboljelih koji su boravili na tržnici u Wuhanu.

Novi soj korona virusa se počeo širiti izvan Kine, te su evidentirani novi slučajevi oboljelih  sa 2019-nCoV u Japanu, Južnoj Koreji, Tajlandu, Japanu, Filipinima i SAD-u, koji su vjerovatno doputovali iz Wuhana.

Prema podacima Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) do 26.1.2020. godine  (10:30 sati) laboratorijski je potvrđeno 2016 novih slučajeva oboljelih  od 2019-nCoV-a u Kini, 56 ljudi umrlo je u Kini, a pojavili su se prvi put u Europskoj uniji u Francuskoj tri (3) slučaja oboljelih  od 2019-nCoV-a.

Kako se prenosi novi korona virus?

Smatra se da su životnje primarni izvor zaraze za korona viruse, kao što su između ostaloga, cibetke (mačkolike životinje), jednogrbe deve, zečevi i  šišmiši, a sa inficiranih životinja korona virusi se prenose na ljude. Navodi se mogućnost širenja korona virusa s oboljelog čovjeka na zdravu osobu kašljanjem, kihanjem, direktnim kontaktom ili dodirom inficiranih površina i predmeta, a hipotetički i putem krvi ili spolnim putem. Ne isključuje se da do infekcije novim sojem korona virusa može doći konzumiranjem neadekvatno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla, udisanjem aerosola tokom obrade mesa i ostalih proizvoda životinjskog porijekla kao i unosom korona virusa iz inficirane životinje (izlučevina ili krv životinje) putem oštećene kože ili sluznice čovjeka.

Klinička simptomatologija povezana sa novim korona virusom

Prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) nakon inkubacije 2-14 dana, bolest uzrokovana sa 2019-nCoV manifestira se povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem, a može biti praćena općom slabosti, grloboljom, bolovima u mišićima i proljevom. Teži slučajevi manifestiraju se otežanim disanjem i nedostatkom zraka usljed prisutne upale pluća. Može se javiti oštećenje jetre i bubrega.

Vjerovatno da trudnice, djeca, starije osobe, bolesnici sa hroničnim oboljenjima i poremećajem imuniteta mogu imati teži tok bolesti.

Liječenje oboljenja dišnih puteva uzrokovano novim korona virusom

Trenutno nije dostupna imunizacija protiv 2019-nCoV  koja će uskoro predstavljati najbolju javnozdravstvenu aktivnost u sprječavanju infekcije sa  novim sojem korona virusa, a time sprječavanja ozbiljnih oblika bolesti i smrtnog ishoda.

Oboljeli se liječe u bolnicama,  trebaju biti izolirani, a uglavnom se primjenjuje simptomatsko liječenje (regulacija povišene tjelesne temperature, osiguranje dovoljnog unosa tekućine, davanje kisika …).

Mjere koje mogu spriječiti/smanjiti rizik infekcije od korona virusa

Svjetska zdravstvena organizacija i relevantne stručne smjernice preporučuju sljedeće mjere, koje mogu spriječiti odnosno smanjiti rizik od infekcije s 2019-nCoV:

  • Izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama koje imaju akutne respiratorne infekcije
  • Nošenje zaštitne mase u slučaju respiratorne infekcije
  • Često pranje ruku vodom i tekućim sapunom najmanje 20 sekundi ili korištenje alkoholnih dezinfekcionih sredstava za ruke
  • Stavljanje maramice prilikom kašljanja i kihanja i bacanje u kantu  za otpatke
  • U nedostatku maramica treba kašljati i kihati u rukav
  • Izbjegavanje dodira očiju, nosa i usta neopranim rukama 
  • Česta dezinfekcija površina i predmeta koji se dodiruju
  • Termička obrada mesa i jaja
  • Izbjegavanje bliskog kontakta s domaćim i divljim životinjama na područjima gdje je izoliran korona virus

JU DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO

Predstavljamo Vam aplikaciju “Moj kalendar imunizacije”

7.1.2020.

Aplikacija “Moj kalendar imunizacije” namijenjena je roditeljima i starateljima djece, kako bi im olakšala snalaženje u rasporedu imunizacije djeteta, ponudila informacije o vakcinama, bolestima protiv kojih se djeca vakcinišu, kao i najnovije naučne informacije o imunizaciji.

Aplikacija je vlasništvo Zavoda za javno zdravstvo FBiH odnosno ЈZU Institut zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, a razvijena je uz podršku UNICEF-a.

Imajući u vidu da mnogi roditelji naprosto zaborave datum naredne vakcine koju dijete treba primiti, kao i to da ne postoji jedinstven sistem obavještavanja roditelja o sljedećem terminu za vakcinu, Moj Kalendar Imunizacije, prvenstveno služi da unaprijed najavi termin ili napomene, ukoliko se raspored zaboravi.

Pored kalendara imunizacije, u aplikaciji se mogu naći podaci o vakcinama, bolestima od kojih vakcine štite, te najnovije informacije o imunizaciji.

Aplikaciju možete preuzeti putem Google Play ili Apple Store ili prosto skenirajući QR kod:

Projekat “Preuzmimo kontrolu nad dijabetesom”

Povodom obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa, Udruženje studenata medicine u BiH – BoHeMSA u saradnji sa Udruženjem studenata Medicinskog fakulteta, Udruženjem doktora porodične/obiteljske medicine, a pod pokroviteljstvom JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, partnerstvom Medicinskog fakulteta UNSA i sponzorstvom kompanije Novartis, organizovaće već tradicionalni projekat „Preuzmimo kontrolu nad dijabetesom“.

Riječ je o projektu koji je osmišljen sa ciljem podizanja svijesti o važnosti redovne kontrole šećerne bolesti i održavanja zdravih navika, kao i prevenciji nastanka i napredovanja ove bolesti. Također, projekat omogućava studentima da učestvuju u radu ordinacije porodične medicine i time upotpune svoje znanje i vještine.

Projekat će se realizirati u srijedu 13.11.2019. godine od 8.30 do 14.30 sati u sljedećim ambulantama:

  • OJ Dom zdravlja Novi Grad – Ambulanta Alipašin Most
  • OJ Dom zdravlja Ilidža – Ambulanta Hrasnica I
  • OJ Dom zdravlja Vogošća – centralni objekat
  • OJ Dom zdravlja Hadžići – centralni objekat

Tom prilikom, studenti će obaviti besplatne preglede građana koji će podrazumijevati: antropometrijska mjerenja (tjelesna težina, visina, indeks tjelesne mase, obim struka), mjerenje krvnog pritiska i pulsa, auskultaciju krvnih sudova vrata, te mjerenja ŠUK-a (Šećera u krvi) i HbA1C (tromjesečni šećer u krvi), kao i razgovor i informisanje građana o simptomima i znakovima dijabetesa i tretmanu šećerne bolesti.

CENTAR ZA NNID

Uspješna reevaluacija stranice JUDZKS u okviru Sigurnosne vakcinalne mreže WHO

Intenzivan  rad  stručnog tima na izradi kvalitetnog sadržaja o imunizaciji, utemeljenog na najnovijim naučnim i stručnim informacijama, rezultirao je značajnim priznanjem kojim je  JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, od mjeseca maja 2017. godine, postala članica Sigurnosne vakcinalne mreže – Vaccine Safety Network Svjetske zdravstvene organizacije (VSN WHO). Ističemo da je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo bila prva institucija u Kantonu, BiH i regionu koja je postala članica Mreže.

Stručni tim u prethodnom periodu ponovno je studiozno pregledao sadržaj o imunizaciji, sadržanim na veb-stranici naše Ustanove, te je izvršio dopunu određenog sadržaja prema recentnim naučnim i stručnim spoznajama i dodao određena nova poglavlja o imunizaciji.

Tim koji je bio uključen u pisanju, izradi i postavljanju sadržaja na veb-stranicu JUDZKS:

  • prof. dr.sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar, Centar za NNID JUDZKS
  • mr. ph.sc. dr. Adnan  Bajraktarević, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS
  • prim. dr. Sabina Kurtagić, spec. pedijatar, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS
  • dr. Anes  Jogunčić, vanjski saradnik, Sarajevo School of Science and Technology
  • Esma  Zlatar, prof, stručni saradnik, Centar za NNID JUDZKS.

Koordinatori Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene organizacije reevaluirali su pomenuti sadržaj na veb-stranici JUDZKS i donijeli su odluku da je tekst  o imunizaciju  u skladu s najnovijim naučnim i stručnim spoznajama, te je od oktobra 2019. godine JUDZKS i dalje na listi članica/članova Mreže Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene oranizacije, što je objavljeno na veb-stranici SZO i VSN portalu.    

Segmentu veb-stranice JUDZKS sa tekstovima o vakcinaciji i kalendaru vakcinacije FBiH može se pristupiti putem linka https://judzks.ba/vakcinacija/

Prezentaciji JUDZKS o okviru Sigurnosne vakcinalne mreže SZO, na engleskom jeziku, može se pristupiti putem linka https://www.who.int/vaccine_safety/initiative/communication/network/healthcentersarajevo/en/

CENTAR ZA NNID

29. septembar – Svjetski dan srca

© World Heart Federation

Moje srce, tvoje srce

Ove godine na Svjetski dan srca, kao dio misije da osigura jednakost u zdravlju srca za sve, Svjetska federacija za srce (World Heart Federation) teži kreirati globalnu zajednicu Heroja srca – ljudi iz svih sfera života koji djeluju sada da bi imali duže, bolje, zdravije živote tako što će donijeti sljedeća obećanja:

  • Obećanje svojim porodicama da će kuhati i jesti zdravije
  • Obećanje svojoj djeci da će više vježbati i pomoći im da budu aktivniji, da će reći “ne” pušenju i pomoći bližnjima da prestanu pušiti
  • Obećanje kao zdravstveni profesionalci da će pomoći pacijentima da prestanu pušiti i da smanje holesterol
  • Obećanje kao kreatori politika da će podržati politike koje promoviraju zdravlje srca
  • Obećanje kao uposlenici da će svoja radna mjesta učiniti zdravijima za srce

Kardiovaskularne bolesti (KV bolesti) su vodeći uzrok smrtnosti i invaliditeta u svijetu i svake godine odnesu 17,9 miliona života. To je jedna trećina svih smrtnih slučajeva na cijelog planeti i polovica svih smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti. Otprilike 85 % ovih smrtnih slučajeva su posljedica srčane bolesti i moždanog udara.

Svjetski dan srca ima ključnu ulogu u mijenjanju ovog trenda. On predstavlja živu globalnu platformu koja se koristi za povećanje svjesnosti i ohrabrivanje pojedinaca, porodica, zajednica i vlada da odmah poduzmu određene korake.

Zajedno možemo pomoći ljudima da žive duže i bolje sa zdravijim srcem

  • 80 % prijevremenih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti mogli bi se izbjeći ako bi se kontrolisala 4 glavna riziko-faktora: pušenje, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost i nezdravo konzumiranje alkoholnih pića.
  • Pušenje i sekundarna izloženost duhanskom dimu ubijaju 6 miliona ljudi godišnje i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 % KV bolesti.
  • Sekundarna izloženost duhanskom dimu ubija 600.000 ljudi svake godine; 28 % njih su djeca.
  • U dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne srčane bolesti značajno se smanjuje. Tokom 15 godina, rizik se vraća na nivo rizika kod nepušača.

Dobro srčano zdravlje dobro je za moje srce, tvoje srce, sva naša srca

  • KV bolesti odgovorne su za 17,9 miliona smrti svake godine, a procjenjuje se da će ovaj broj do 2030. godine skočiti na gotovo 23 miliona.
  • Uz druga nezarazna oboljenja, KV bolesti doprinose povećanju siromaštva, posebno u zemljama sa niskim i srednje visokim prihodima, zbog ogromnih troškova u zdravstvu, kao i individualnih ličnih troškova za liječenje.
  • Posljedično, KV bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja sa niskim i srednje visokim prihodima.
  • Male izmjene životnog stila mogu imati snažan uticaj na zdravlje Vašeg srca: 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava ishrana mogu pomoći da se spriječi srčano oboljenje i moždani udar.
  • Međusobnim dijeljenjem znanja, preporuka i strategija, mi možemo inspirisati jedni druge da učinimo naša srca zdravijim.

Teret kardiovaskularnih bolesti MOŽE biti umanjen. Ali, svi moramo odmah djelovati.

  • Pojedinci trebaju preuzeti kontrolu nad svojim vlastitim srčanim zdravljem, razumijevajući vlastiti i porodični rizik od kardiovaskularnih oboljenja i djelujući u pravcu da ga umanje.
  • Vlade i ministarstva zdravstva moraju tačno razumjeti opseg ovog problema tako što će investirati u nadzor nad KV oboljenjima.
  • Države trebaju implementirati interventne mjere koje pokrivaju cijelo stanovništvo u cilju smanjenja KV oboljenja, uključujući:
    • Sveobuhvatne politike kontrole duhanskih proizvoda
    • Poreze u cilju smanjenja konzumacije hrane sa visokim sadržajem masnoća, šećera i soli
    • Staze za šetnju i vožnju bicikla u svrhu povećanja fizičke aktivnosti
    • Strategije da se smanji zloupotreba alkoholnih pića
    • Zdrave školske obroke za djecu.

Male izmjene životnog stila mogu imati snažan uticaj na zdravlje Vašeg srca: 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava ishrana mogu pomoći da se spriječi srčano oboljenje i moždani udar.

Napravite i Vi obećanje!

IZVOR: World Heart Federation, 27. septembar 2019., https://www.world-heart-federation.org/

Otvoren dnevno-rekreativni centar Udruženja „Menssana“

Udruženje za zaštitu mentalnog zdravlja „Menssana“ otvara Dnevno-rekreativni centar za korisnike usluga u mentalnom zdravlju koji će raditi  svakog radnog dana, te će najprije biti otvoren za registrovane korisnike usluga u Centrima za mentalno zdravlje Kantona Sarajevo (JUDZKS) i njihove porodice.

Centar će nuditi vježbe zasnovane na principima fizikalne terapije, zatim medicinsko i psihološko savjetovalište, sekcije u skladu sa interesima korisnika, kao što su okupacione aktivnosti, kursevi, poetski kutak, itd.

Bit će omogućeno korištenje računara i biblioteke, a centar će biti prostor i za druženje, te razne aktivnosti koje će uključivati predavanja, radionice, sportske aktivnosti, zatim odlaske na izlete, kulturna događanja, posjete kinu i pozorištu. Dakle, mnogo zanimljivih sadržaja u skladu sa interesima i potrebama korisnika.

Ovakav Centar potreban je našoj zajednici, jer osobama sa duševnim smetanja teže je voditi zdrav način života. Nerijetko su im finansijski nedostupni pojedini sadržaji, a s obzirom na prirodu njihovog problema strahuju od osuđivanja, upoznavanja velikog broja ljudi i nepoznate sredine. Iz tog razloga, Centar je percipiran kao sigurno mjesto, u kojem će se uvijek osjećati dobrodošli. Njegovim otvaranjem želi se poboljšati kvalitet života osoba sa težim psihičkim poremećajima i njihovih porodica, u smislu bolje kontrole bolesti – prevencija pogoršanja bolesti, čime se održava dobro stanje pacijenata i vrši ušteda sistemu zdravstvene zaštite. Takođe, bolesnici i članovi porodice se potiču na uključenost u zajednicu čime se štite osnovna ljudska prava, smanjuje se (auto)stigmatizacija pojedinaca i porodica, jačaju se resursi zajednice u podršci osoba i porodica osoba sa teškim psihičkim bolestima. Centar ne pruža usluge liječenja, već podršku u postizanju boljeg kvaliteta života.

Udruženje „Menssana“ osnovano je 2012. godine kao dobrovoljna, nevladina, nepolitička organizacija čija su ciljna grupa korisnici usluga mentalnog zdravlja i stručnjaci koji sebave očuvanjem i unapređenjem mentalnog zdravlja u zajednici. Osnivači Udruženja su korisnici usluga u mentalnom zdravlju i profesionalci u mentalnom zdravlju

Ciljevi Udruženja „Menssana“ su da potiče primjene teorijskih postupaka nastalih u oblasti medicine, psihologije, socijalnog rada i drugih naučnih disciplina, zatim da zastupa interese korisnika usluga mentalnog zdravlja i stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, da poduzima postupke u okviru primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, zbog unaprijeđenja mentalnog zdravlja u zajednici. Udruženje „Menssana“ organizuje edukativne sadržaje u cilju rehabilitacije korisnika usluga mentalnog zdravlja, te pružanje podrške porodicama koje imaju članovi sa psihičkim poremećajima. Rade na suzbijanju stigmatizacije pojedinaca i grupa po bilo kojem osnovu.

 Centar se otvara uz pomoć Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji se finansira od Švicarske agencije za razvoj i saradnu (SDC), akoji administrira Asocijacija XY u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Otvaranje Centra podržala je Općina Stari Grad Sarajevo sa načelnikom mr.sc.Ibrahimom Hadžibajrićem i Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo. Centar se nalazi na adresi Gajev trg broj 4, na četvrtom spratu stambene zgrade, u centru Sarajeva.

Partner Udruženja „Menssana“ je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Centar Udruženja „Menssana“ otvoren je 03.07. 2019., a više o samom Udruženju i ovom projektu možete saznati preko njihove web stranice http://www.menssana-sarajevo.org/about.php, Facebook stranice, obratiti se na mail udruzenjemenssana@gmail.com,  ili u vašem nadležnom Centru za mentalno zdravlje.

Važno je naglasiti da će sve usluge centra biti besplatne za osobe koje su registrovane kao korisnici usluga u mentalnom zdravlju u Kantonu Sarajevo.

Toplotni val – savjeti kako se rashladiti

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) kako se rashladiti i hidrirati tokom toplotnog vala:

  • Redovno pijte vodu
  • Izbjegavajte alkoholna pića i prevelik unos kofeina i šećera
  • Hranu jedite u manjim obrocima i češće
  • Oblačite laganiju i širu odjeću
  • Nosite šešir ili kapu i naočale
  • Tuširajte se ili kupajte prohladnom vodom

IZVOR: Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization), 27. juni 2019, https://pitaname.com/post/6PspdJ5Pe57

31. maj – Svjetski dan bez duhana

Duhan i zdravlje pluća

Svake godine za 31. maj, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i svjetski partneri obilježavaju Svjetski dan bez duhana (World No Tobacco Day). Godišnja kampanja je prilika da se podigne svijest o škodnim i smrtonosnim posljedicama korištenja duhana i izloženosti duhanskom dimu i prilika da se obeshrabri korištenje duhana u bilo kojem obliku.

Fokus Svjetskog dana bez duhana 2019. godine je na “duhanu i zdravlju pluća”. Kampanja će podići svijest o:

  • negativnom uticaju duhana na zdravlje pluća kod ljudi, od uzrokovanja raka do hroničnih respiratornih oboljenja,
  • osnovnoj ulozi koja pluća imaju za zdravlje i blagostanje svih ljudi.

Kako duhan ugrožava zdravlje pluća ljudi širom svijeta

Svjetski dan bez duhana 2019. će se fokusirati na višestruke načine na koje izloženost duhanu utiče na zdravlje pluća ljudi širom svijeta. Oni su:

Rak pluća. Pušenje duhana je primarni uzrok raka pluća, odgovoran za više od dvije trećine slučajeva raka pluća globalno. Izloženost duhanskom dimu u kući ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestankom pušenja može se smanjiti rizik od raka pluća – nakon 10 godina od prestanka pušenja, rizik od raka pluća opada za pola u odnosu na rizik kod pušača.

Hronična respiratorna bolest. Pušenje duhana vodeći je uzrok hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB), stanja kada nakupljanje gnojnog šlajma u plućima rezultira bolnim kašljem i velikim poteškoćama prilikom disanja. Rizik od dobijanja HOPB-a je posebno visok kod osoba koje rano započnu sa pušenjem, pošto duhanski dim značajno utiče na smanjenje razvoja pluća. Duhan također pogoršava astmu, što dovodi do ograničavanja aktivnosti i doprinosti razvoju invalidnosti kod ljudi. Rani prestanak pušenja je najdjelotvorniji način smanjivanja razvoja HOPB-a i poboljšanja astmatičnih simptoma.

Uticaj tokom cijelog životnog ciklusa. Djeca koja su još u maternici bila izložena toksinima duhanskog dima, zato što je majka pušila ili je bila izložena duhanskom dimu, često imaju umanjen razvoj i funkciju pluća. Mala djeca izložena duhanskom dimu su na riziku od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, kao i učestalih upala donjih disajnih puteva. Procjenjuje se da globalno 165.000 djece umre prije 5 godine života od infekcija donjeg respiratornog sistema uzrokovanih duhanskim dimom. Djeca koja dožive odraslu dob nastavljaju imati zdravstvene probleme zbog izloženosti duhanskom dimu, jer učestale infekcije donjih disajnih puteva u ranom djetinjstvu značajno povećavaju rizik od razvoja HOPB u odrasloj dobi.

Tuberkuloza. Tuberkuloza (TB) oštećuje pluća i smanjuje plućnu funkciju, a duhanski dim to još više pogoršava. Oko jedne četvrtine svjetske populacije ima latentnu tuberkulozu, zbog čega su na većem riziku od razvijanja aktivne bolesti. Osobe koje puše dvaput češće obolijevaju od tuberkuloze. Aktivna tuberkuloza, uz štetni uticaj duhanskog dima na zdravlje pluća, značajno povećava rizik od invaliditeta i smrti zbog kolapsa respiratornog sistema.

Zagađenost zraka. Duhanski dim predstavlja veoma opasan oblik zagađenja unutrašnjeg zraka; on sadrži preko 7000 hemikalija, od kojih se za 69 zna da uzrokuju rak. Iako dim može biti nevidljiv i bez mirisa, on može ostati u zraku čak do 5 sati, te tako povećati rizik od raka pluća, hroničnih respiratornih bolesti i umanjenja plućne funkcije kod osoba koje su mu izložene.

Ciljevi kampanje Svjetski dan bez duhana 2019.

Najdjelotvornija mjera za poboljšanje zdravlja pluća je smanjivanje korištenja duhana i izloženosti duhanskom dimu. Međutim, kod velikog dijela opće populacije, a posebno kod pušača, znanje o uticaju pušenja duhana i izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća je u nekim zemljama veoma slabo. Bez obzira što postoje snažni dokazi o štetnosti duhana na zdravlje pluća, potencijal koji kontrola duhana može imati na poboljšanje zdravlja pluća je još uvijek potcijenjen.

Kampanja Svjetskog dana bez duhanskog dima 2019. godine podizaće svijest o:

  • rizicima koje sa sobom nosi pušenje duhana i izloženost duhanskom dimu;
  • posebnim opasnostima pušenja duhana po zdravlje pluća;
  • velikom broju smrtnih slučajeva i bolesti širom svijeta od plućnih bolesti uzrokovanih duhanom, uključujući hronične respiratorne bolesti i rak pluća;
  • novim dokazima o vezi između pušenja duhana i smrtnog ishoda kod tuberkuloze;
  • posljedicama izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća osoba svih starosnih grupa; 
  • značaju plućnog zdravlja za ostvarivanje cjelokupnog zdravlja i blagostanja;
  • provodivim akcijama i mjerama koje ključni dijelovi populacije, uključujući javnost i vlade, mogu poduzeti da smanje rizike koje duhan predstavlja za zdravlje pluća.

Duhan

Ključne činjenice

  • Duhan ubije gotovo polovicu korisnika duhanskih proizvoda.
  • Duhan ubija više od 7 miliona ljudi svake godine. Više od 6 miliona tih smrtnih slučajeva rezultat su direktnog korištenja duhana, dok je oko 890.000 rezultat izloženosti nepušača duhanskom dimu.
  • Oko 80 % od 1,1 milijarde pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim ili srednjim primanjima.

Prilagođeno sa: https://www.who.int/news-room/events/detail/2019/05/31/default-calendar/world-no-tobacco-day, 29.05.2019.

Duhan

Ključne činjenice

  • Duhan ubije gotovo polovicu korisnika.
  • Duhan ubija više od 7 miliona ljudi svake godine. Više od 6 miliona od ovih smrtnih slučajeva su rezultat direktnog korištenja duhana, dok je oko 890.000 rezultat izloženosti nepušača duhanskom dimu.
  • Oko 80 % od 1,1 milijarde pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim ili srednjim prihodima.

Vodeći uzrok smrti, bolesti i osiromašenja

Duhanska epidemija je jedan on najvećih javnozdravstvenih problema sa kojima se svijet suočava, uzrokujući smrt 7 miliona ljudi godišnje. Više od 6 miliona ovih smrtnih slučajeva su rezultat direktnog korištenja duhana, dok je oko 890.000 rezultat izloženosti nepušača duhanskom dimu.

Oko 80 % od 1,1 milijarde pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim ili srednjim prihodima, gdje je teret bolesti i smrti povezanih sa korištenjem duhana najveći. Korisnici duhanskih proizvoda koji prerano umru oduzimaju svojim porodicama izvor prihoda, povećavaju troškove zdravstvene zaštite i sprečavaju ekonomski razvoj.

U nekim zemljama, djeca iz siromašnih domaćinstava često rade na poslovima uzgoja duhana da bi osigurala određena finansijska sredstva za svoje porodice. Ova djeca su posebno ranjiva kada je u pitanju “bolest zelenog duhana” koju uzrokuje nikotin koji se apsorbuje kroz kožu tokom branja i prenošenja vlažnih listova duhana.

 

Nadzor je od ključnog značaja

Dobar nadzor prati razmjere i karakter duhanske epidemije i ukazuje kako najbolje dizajnirati politike. Samo 1 od 3 države, što predstavlja 39 % svjetske populacije, prati korištenje duhana provođenjem reprezentativnih anketa među mlađom i odraslom populacijom barem jedanput u svakih 5 godina.

 

Duhanski dim ubija

Duhanski dim ispunjava restorane, kancelarije i druge zatvorene prostore i nastaje sagorijevanjem duhanskih proizvoda poput cigareta, cigara i nargila. U duhanskom dimu prisutno je više od 4000 hemikalija, od kojih se za najmanje 250 zna da su štetne, a za više od 50 njih da uzrokuju rak.

Ne postoji siguran nivo izloženosti duhanskom dimu.

  • Kod odraslih osoba, duhanski dim uzrokuje ozbiljne kardiovaskularne i respiratorne bolesti, uključujući koronarnu srčanu bolest i rak pluća. Kod djece, on može prouzročiti iznenadnu smrt. Kod trudnica, on uzrokuje nisku porođajnu težinu bebe.
  • Gotovo polovina djece redovno udiše zrak zagađen duhanskim dimom u javnim prostorima.
  • Duhanski dim uzrokuje više od 890.000 preranih smrtnih slučajeva godišnje.
  • U 2004. godini, djeca su činila 28 % smrtnih slučajeva povezanih sa duhanskim dimom.

Svaka osoba treba biti u mogućnosti disati zrak bez duhanskog dima. Zakoni protiv duhanskog dima štite zdravlje nepušača, popularni su, ne štete poslovnoj sredini i ohrabruju pušače da prestanu pušiti.

Preko 1,4 milijarde ljudi, ili 20 % svjetske populacije, štite sveobuhvatni državni zakoni protiv duhanskog dima.

 

Korisnicima duhana potrebna je pomoć za prestanak

Studije pokazuju da mali broj ljudi razumije specifične zdravstvene rizike koje sa sobom nosi korištenje duhanskih proizvoda. Naprimjer, anketa provedena 2009. godine u Kini pokazala je da samo 38 % ispitanika zna da pušenje uzrokuje koronarnu srčanu bolest, a samo 27 % da uzorkuje moždani udar.  

Među pušačima koji su svjesni opasnosti pušenja, većina želi prestati. Savjetovanje i lijekovi mogu više nego udvostručiti šansu da pušač koji pokuša prestati pušiti u tome i uspije.

Državne sveobuhvatne usluge za pomoć u prestanku pušenja sa punom ili djelomičnom pokrivenošću troškova dostupne su korisnicima duhanskih proizvoda u samo 26 zemalja u kojima živi 33 % svjetske populacije.

 

Slikovita upozorenja djeluju

Šokantne reklame protiv duhana i upozorenja na pakovanjima – posebno ona koja sadrže slike – umanjuju broj djece koja započinju pušiti i povećavaju broj pušača koji prestaju sa pušenjem.

Vizuelna upozorenja mogu ubijediti pušače da zaštite zdravlje nepušača tako što će manje pušiti u kući i izbjegavati pušenje u blizini djece. Studije koje su provedene nakon implementacije slikovitih upozorenja na pakovanjima u Brazilu, Kanadi, Singapuru i Tajlandu konzistentno pokazuju da vizuelna upozorenja značajno povećavaju svijest ljudi o štetnosti duhanskih proizvoda.

Medijske kampanje također mogu umanjiti korištenje duhana tako što podstiču ljude da zaštite nepušače i ubjeđuju omladinu da prestane pušiti.

 

Zabrana reklamiranja smanjuje potrošnju

Zabrana reklamiranja, promoviranja i sponzorstva duhanskih proizvoda može umanjiti potrošnju duhanskih proizvoda.

  • Sveobuhvatna zabrana svih oblika reklamiranja duhana, promocije i sponzorstva može smanjiti potrošnju duhana u prosjeku za 7 %, dok se u nekim zemljama potrošnja smanjuje i do 16 %.
  • Samo 37 zemalja, čineći 15 % svjetske populacije, u potpunosti je zabranilo sve oblike reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanskih proizvoda.

Porezi obeshrabruju korištenje duhana

Akcize na duhan su najdjelotvorniji način smanjivanja korištenja duhanskih proizvoda, posebno među mlađom i siromašnijom populacijom. Povećanje poreza koje povećava cijenu duhana za 10 %, smanjuje potrošnju duhana za oko 4 % u zemljama sa visokim primanjima i za oko 5 % u zemljama sa niskim ili srednjim primanjima.

Ipak, visoki porezi na duhan su mjera koja se rijetko implementira. Samo 32 države, sa 10 % svjetske populacije, uvele su poreze na duhan u mjeri da više od 75 % prodajne cijene otpada na porez. Prihodi od poreza na duhan su u prosjeku 250 puta viši u odnosu na troškove za kontrolu duhana, na osnovu dostupnih podataka.

 

Nelegalna trgovina duhanskim proizvodima mora biti zaustavljena

Nelegalna trgovina duhanskim proizvodima predstavlja veliki zdravstveni, ekonomski i sigurnosni problem širom svijeta. Procjenjuje se da 1 od 10 cigareta i duhanskih proizvoda koji se globalno troše je nelegalna. Crno tržište podržavaju različiti igrači, od sitnih rasturača do organiziranih kriminalnih mreža koje su umiješane i u trgovinu oružjem i ljudima.

Duhanska industrija i drugi često tvrde da visoki porezi na duhanske proizvode dovode do izbjegavanja plaćanja poreza. Međutim, dokazi pokazuju da neporezni faktori poput slabe vlasti, visokih nivoa korupcije, slabe posvećenosti vlasti rješavanju pitanja duhana sa crnog tržišta, nedjelotvorne carinske i poreske uprave i neformalni kanali za distribuciju duhanskih proizvoda, često imaju isti ili veći uticaj.  

Iako je javno podržavala akcije protiv nelegalne trgovine, ponašanje duhanske industrije iza kulisa je bilo u potpunosti suprotno. Interni industrijski dokumenti objavljeni kao rezultat sudskih slučajeva ukazuju na to da je duhanska industrija aktivno podržavala nelegalnu trgovinu duhanom širom svijeta.  Ona, također, djeluje u smjeru blokiranja provođenja mjera kontrole duhana, poput povećanja akciza na duhan i slikovitih upozorenja, pogrešno tvrdeći da će te mjere podstaknuti trgovinu na crnom tržištu.  

 

Odgovor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

WHO je posvećena borbi protiv globalne epidemije duhana. Okvirna konvencija o kontroli duhana WHO (The WHO Framework Convention on Tobacco Control - WHO FCTC) stupila je na snagu u februaru 2005. godine i danas ima 181 potpisnica koje pokrivaju više od 90 % svjetske populacije.

WHO FCTC konvencija je važna stepenica u promociji javnog zdravlja. To je sporazum koji je zasnovan na naučnim dokazima, a koji potvrđuje pravo ljudi na najviši zdravstveni standard, osigurava zakonske dimenzije za međunarodnu saradnju u polju zdravlja i postavlja visoke standarde za poštivanje Konvencije.

 

2008. godine, WHO je predstavila praktični, troškovno-efikasni način da se poboljša implementacija osnovnih odredbi za smanjenje duhana na terenu putem “MPOWER” mjera. Svaka “MPOWER” mjera odgovara najmanje jednoj odredbi Okvirne konvencije o kontroli duhana WHO.

 

“MPOWER” mjere su sljedeće:

  • Pratiti korištenje duhana i preventivne politike
  • Zaštititi ljude od korištenja duhana
  • Ponuditi pomoć za prestanak korištenja duhana
  • Upozoriti na opasnosti duhana
  • Provesti zabranu reklamiranja, promoviranja i sponzorstva duhana
  • Povećati takse na duhan

Prilagođeno sa: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco, 29.05.2019.

22. mart – Međunarodni dan voda: kako se nositi sa nestašicom pitke vode

Tri-četvrtine planete Zemlje pokriveno je vodama, ali samo mali djelić toga čini pitka voda. Od toga, 70 % vode koja se sabire koristi se za poljoprivredu, a u nekim zemljama u razvoju, taj procenat iznosi čak i 95 %. Istovremeno, potražnja za vodom sve više raste. Predviđa se da će do 2030. godine, Zemlju naseljavati oko 8,1 milijardi ljudi, a da će se potražnja za vodom povećati za 55 % u odnosu na potražnju iz 1998. godine. U isto vrijeme, biće potrebno više vode da se osigura osnovna sanitacija, proizvede energija, te održe rastući gradovi i industrija.

U jednom industrijaliziranom gradu koji je dobro snabdjeven vodom, puštanje vode u wc školjci u prosječnom domaćinstvu šalje oko 50 litara vode u kanalizaciju. A opet, više od 1 od 6 osoba na svijetu – 1,1 milijarda – nema pristup količini od 20-50 litara čiste vode dnevno, što po UN-u predstavlja minimum da jedna osoba zadovolji svoje osnovne potrebe kada je u pitanju pijenje, kuhanje i čišćenje. Dvije od pet osoba nemaju pristup ispravnom kanalizacionom sistemu, a 3 800 djece dnevno umre od bolesti uzrokovanih nedostatkom čiste vode i ispravnog sistema za otpadne vode. (Izvor: Ujedinjene Nacije)

Jedno od najvećih bogatstava Bosne i Hercegovine je upravo voda, što potvrđuju podaci Svjetskog instituta za prirodne resurse (World Resources Institute) iz 2001. godine koji govore da su ukupni godišnji obnovljivi vodeni resursi u BiH (riječni tokovi i dopunjavanje podzemnih voda) u 2000. bili preko dva puta veći od evropskog prosjeka, a skoro 15 puta veći od ukupnih mađarskih resursa (WRI, 2000). U toku rata došlo je do velikog smanjenja zagađivanja vode, ali i pored toga, kvalitet vode u mnogim rijekama je nezadovoljavajući (samo 3 % rijeka u BiH je potpuno nezagađeno). Emisija organskih zagađivača vode u 1996. godini bila je 250 puta niža nego u Njemačkoj, ali je ista emisija po radniku bila 1,5 puta viša (WRI, 2000). (Izvor: World Resource Institute 2001, http://enrin.grida.no/htmls/bosnia/bosnia2002/freshwaterb.html)

Nekoliko načina da smanjite potrošnju vode

 

1. Provjerite da li voda u wc školjci curi

2. Nemojte koristiti WC kao kantu za opuške ili maramice
Svaki put kada pustite vodu za opuškom cigarete, maramicom ili drugim komadićima smeća, protraćite nekoliko litara vode. Osim toga, ako možete, kupite manji rezervoar za vodu u wc-u i tako ćete uštedjeti prilikom svakog puštanja vode.

3. Praktikujte kratko tuširanje
Jedan od načina da smanjite potrošnju vode jeste da vodu ugasite dok se sapunjate, a zatim je ponovo upalite da se saperete. Četverominutno tuširanje potroši oko 70 litara vode.

4. Ugasite vodu dok perete zube – nema potrebe da voda stalno teče

5. Britvicu tokom brijanja ispirite u lavabou koji ste napunili sa nekoliko centimetara vode

6. Provjerite ispravnost česmi – kapanje može potrošiti i 50 litara vode dnevno

7. Puštajte mašine za veš i suđe samo kad su pune, a kada suđe perete na ruke nemojte pustiti da voda stalno teče punim kapacitetom

A U BAŠČI…

8. Bašču zalijevajte samo kada je to potrebno
Dobar način da provjerite da li vaš travnjak treba zalijevanje jeste da stanete na travu. Ako se trava odmah uspravi kad se sklonite, zalijevanje nije potrebno. Ako trava ostane pri zemlji, onda ju je potrebno zaliti. Ako pustite da trava naraste nešto više (oko 10 cm), to će pomoći zadržavanju vlage u tlu.

9. Dobro natopite travnjak
Kada zalijevate bašču, radite to dovoljno dugo da voda dođe do korijena gdje je i najviše potrebna. Ako vodu koristite samo za prskanje, ona će brzo ispariti, a sistemi korijenja postajaće sve plići.

10. Bašču zalijevajte u hladnijim periodima dana; izbjegavajte zalijevanje kada je vjetrovito

11. U bašči zasadite žbunje koje ne traži puno vode

12. Stavite sloj lišća i trave oko drveća i drugih biljaka, jer to spriječava isparavanje vlage i rast korova

13. Kada perete auto, vodu iz crijeva koristite samo za sapiranje

14. Za redovno čišćenje prilaza koristite metlu, a ne crijevo.

Izvor: http://eartheasy.com/

LINK NA STRANICU UJEDINJENIH NACIJA O MEĐUNARODNOM DANU VODA 2019.