Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Zdravlje porodice-Prevencija bolesti

Oboljenja dišnih puteva uzrokovana novim Coronavirusom (2019-nCoV)

Arhiva novosti iz Ustanove, Novosti, Savjeti i novosti o zdravlju, Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Oboljenja, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

27.01.2020.

Coronavirusi predstavljaju veliku porodicu virusa koji mogu dovesti do blaže forme oboljenja kao što je prehlada i/ili teške forme bolesti kao što je Bliskoistočni respiratorni sindrom (Middle East Respiratory Syndrome) i Teški respiratorni sindrom (Severe Acute Respiratory Syndrome).

U gradu Wuhan, provincija Hubei u Kini, krajem decembra 2019. godine, primjećeno je grupiranje oboljelih od  upale pluća nepoznate etiologije. Određeni broj oboljelih boravio je na gradskoj tržnici u Wuhanu gdje se prodaju morski plodovi i žive životinje.

Kineski znanstvenici 7.1.2020. godine identificirali su novi soj korona virusa (2019-nCoV) koji je uzrokovao oboljenje dišnih puteva kod oboljelih koji su boravili na tržnici u Wuhanu.

Novi soj korona virusa se počeo širiti izvan Kine, te su evidentirani novi slučajevi oboljelih  sa 2019-nCoV u Japanu, Južnoj Koreji, Tajlandu, Japanu, Filipinima i SAD-u, koji su vjerovatno doputovali iz Wuhana.

Prema podacima Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) do 26.1.2020. godine  (10:30 sati) laboratorijski je potvrđeno 2016 novih slučajeva oboljelih  od 2019-nCoV-a u Kini, 56 ljudi umrlo je u Kini, a pojavili su se prvi put u Europskoj uniji u Francuskoj tri (3) slučaja oboljelih  od 2019-nCoV-a.

Kako se prenosi novi korona virus?

Smatra se da su životnje primarni izvor zaraze za korona viruse, kao što su između ostaloga, cibetke (mačkolike životinje), jednogrbe deve, zečevi i  šišmiši, a sa inficiranih životinja korona virusi se prenose na ljude. Navodi se mogućnost širenja korona virusa s oboljelog čovjeka na zdravu osobu kašljanjem, kihanjem, direktnim kontaktom ili dodirom inficiranih površina i predmeta, a hipotetički i putem krvi ili spolnim putem. Ne isključuje se da do infekcije novim sojem korona virusa može doći konzumiranjem neadekvatno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla, udisanjem aerosola tokom obrade mesa i ostalih proizvoda životinjskog porijekla kao i unosom korona virusa iz inficirane životinje (izlučevina ili krv životinje) putem oštećene kože ili sluznice čovjeka.

Klinička simptomatologija povezana sa novim korona virusom

Prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) nakon inkubacije 2-14 dana, bolest uzrokovana sa 2019-nCoV manifestira se povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem, a može biti praćena općom slabosti, grloboljom, bolovima u mišićima i proljevom. Teži slučajevi manifestiraju se otežanim disanjem i nedostatkom zraka usljed prisutne upale pluća. Može se javiti oštećenje jetre i bubrega.

Vjerovatno da trudnice, djeca, starije osobe, bolesnici sa hroničnim oboljenjima i poremećajem imuniteta mogu imati teži tok bolesti.

Liječenje oboljenja dišnih puteva uzrokovano novim korona virusom

Trenutno nije dostupna imunizacija protiv 2019-nCoV  koja će uskoro predstavljati najbolju javnozdravstvenu aktivnost u sprječavanju infekcije sa  novim sojem korona virusa, a time sprječavanja ozbiljnih oblika bolesti i smrtnog ishoda.

Oboljeli se liječe u bolnicama,  trebaju biti izolirani, a uglavnom se primjenjuje simptomatsko liječenje (regulacija povišene tjelesne temperature, osiguranje dovoljnog unosa tekućine, davanje kisika …).

Mjere koje mogu spriječiti/smanjiti rizik infekcije od korona virusa

Svjetska zdravstvena organizacija i relevantne stručne smjernice preporučuju sljedeće mjere, koje mogu spriječiti odnosno smanjiti rizik od infekcije s 2019-nCoV:

  • Izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama koje imaju akutne respiratorne infekcije
  • Nošenje zaštitne mase u slučaju respiratorne infekcije
  • Često pranje ruku vodom i tekućim sapunom najmanje 20 sekundi ili korištenje alkoholnih dezinfekcionih sredstava za ruke
  • Stavljanje maramice prilikom kašljanja i kihanja i bacanje u kantu  za otpatke
  • U nedostatku maramica treba kašljati i kihati u rukav
  • Izbjegavanje dodira očiju, nosa i usta neopranim rukama 
  • Česta dezinfekcija površina i predmeta koji se dodiruju
  • Termička obrada mesa i jaja
  • Izbjegavanje bliskog kontakta s domaćim i divljim životinjama na područjima gdje je izoliran korona virus

JU DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO

Predstavljamo Vam aplikaciju “Moj kalendar imunizacije”

Djeca, Djeca-Zdravlje tijela, Mladi, Mladi-Zdravlje tijela, Savjeti i novosti o zdravlju, Trudnoća i bebe, Trudnoća i bebe-Bebina prva godina, Vakcinacija, Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

7.1.2020.

Aplikacija “Moj kalendar imunizacije” namijenjena je roditeljima i starateljima djece, kako bi im olakšala snalaženje u rasporedu imunizacije djeteta, ponudila informacije o vakcinama, bolestima protiv kojih se djeca vakcinišu, kao i najnovije naučne informacije o imunizaciji.

Aplikacija je vlasništvo Zavoda za javno zdravstvo FBiH odnosno ЈZU Institut zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, a razvijena je uz podršku UNICEF-a.

Imajući u vidu da mnogi roditelji naprosto zaborave datum naredne vakcine koju dijete treba primiti, kao i to da ne postoji jedinstven sistem obavještavanja roditelja o sljedećem terminu za vakcinu, Moj Kalendar Imunizacije, prvenstveno služi da unaprijed najavi termin ili napomene, ukoliko se raspored zaboravi.

Pored kalendara imunizacije, u aplikaciji se mogu naći podaci o vakcinama, bolestima od kojih vakcine štite, te najnovije informacije o imunizaciji.

Aplikaciju možete preuzeti putem Google Play ili Apple Store ili prosto skenirajući QR kod:

Projekat “Preuzmimo kontrolu nad dijabetesom”

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva novosti iz Ustanove 2019, Novosti, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

Povodom obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa, Udruženje studenata medicine u BiH – BoHeMSA u saradnji sa Udruženjem studenata Medicinskog fakulteta, Udruženjem doktora porodične/obiteljske medicine, a pod pokroviteljstvom JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, partnerstvom Medicinskog fakulteta UNSA i sponzorstvom kompanije Novartis, organizovaće već tradicionalni projekat „Preuzmimo kontrolu nad dijabetesom“.

Riječ je o projektu koji je osmišljen sa ciljem podizanja svijesti o važnosti redovne kontrole šećerne bolesti i održavanja zdravih navika, kao i prevenciji nastanka i napredovanja ove bolesti. Također, projekat omogućava studentima da učestvuju u radu ordinacije porodične medicine i time upotpune svoje znanje i vještine.

Projekat će se realizirati u srijedu 13.11.2019. godine od 8.30 do 14.30 sati u sljedećim ambulantama:

  • OJ Dom zdravlja Novi Grad – Ambulanta Alipašin Most
  • OJ Dom zdravlja Ilidža – Ambulanta Hrasnica I
  • OJ Dom zdravlja Vogošća – centralni objekat
  • OJ Dom zdravlja Hadžići – centralni objekat

Tom prilikom, studenti će obaviti besplatne preglede građana koji će podrazumijevati: antropometrijska mjerenja (tjelesna težina, visina, indeks tjelesne mase, obim struka), mjerenje krvnog pritiska i pulsa, auskultaciju krvnih sudova vrata, te mjerenja ŠUK-a (Šećera u krvi) i HbA1C (tromjesečni šećer u krvi), kao i razgovor i informisanje građana o simptomima i znakovima dijabetesa i tretmanu šećerne bolesti.

CENTAR ZA NNID

Uspješna reevaluacija stranice JUDZKS u okviru Sigurnosne vakcinalne mreže WHO

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva novosti iz Ustanove 2019, Djeca, Djeca-Zdravlje tijela, Novosti, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

Intenzivan  rad  stručnog tima na izradi kvalitetnog sadržaja o imunizaciji, utemeljenog na najnovijim naučnim i stručnim informacijama, rezultirao je značajnim priznanjem kojim je  JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, od mjeseca maja 2017. godine, postala članica Sigurnosne vakcinalne mreže – Vaccine Safety Network Svjetske zdravstvene organizacije (VSN WHO). Ističemo da je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo bila prva institucija u Kantonu, BiH i regionu koja je postala članica Mreže.

Stručni tim u prethodnom periodu ponovno je studiozno pregledao sadržaj o imunizaciji, sadržanim na veb-stranici naše Ustanove, te je izvršio dopunu određenog sadržaja prema recentnim naučnim i stručnim spoznajama i dodao određena nova poglavlja o imunizaciji.

Tim koji je bio uključen u pisanju, izradi i postavljanju sadržaja na veb-stranicu JUDZKS:

  • prof. dr.sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar, Centar za NNID JUDZKS
  • mr. ph.sc. dr. Adnan  Bajraktarević, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS
  • prim. dr. Sabina Kurtagić, spec. pedijatar, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS
  • dr. Anes  Jogunčić, vanjski saradnik, Sarajevo School of Science and Technology
  • Esma  Zlatar, prof, stručni saradnik, Centar za NNID JUDZKS.

Koordinatori Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene organizacije reevaluirali su pomenuti sadržaj na veb-stranici JUDZKS i donijeli su odluku da je tekst  o imunizaciju  u skladu s najnovijim naučnim i stručnim spoznajama, te je od oktobra 2019. godine JUDZKS i dalje na listi članica/članova Mreže Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene oranizacije, što je objavljeno na veb-stranici SZO i VSN portalu.    

Segmentu veb-stranice JUDZKS sa tekstovima o vakcinaciji i kalendaru vakcinacije FBiH može se pristupiti putem linka https://judzks.ba/vakcinacija/

Prezentaciji JUDZKS o okviru Sigurnosne vakcinalne mreže SZO, na engleskom jeziku, može se pristupiti putem linka https://www.who.int/vaccine_safety/initiative/communication/network/healthcentersarajevo/en/

CENTAR ZA NNID

29. septembar – Svjetski dan srca

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva novosti iz Ustanove 2019, Mladi-Zdravlje tijela, Muškarci-Zdravlje tijela, Novosti, Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti, Žene-Zdravlje tijela / By

© World Heart Federation

Moje srce, tvoje srce

Ove godine na Svjetski dan srca, kao dio misije da osigura jednakost u zdravlju srca za sve, Svjetska federacija za srce (World Heart Federation) teži kreirati globalnu zajednicu Heroja srca – ljudi iz svih sfera života koji djeluju sada da bi imali duže, bolje, zdravije živote tako što će donijeti sljedeća obećanja:

  • Obećanje svojim porodicama da će kuhati i jesti zdravije
  • Obećanje svojoj djeci da će više vježbati i pomoći im da budu aktivniji, da će reći “ne” pušenju i pomoći bližnjima da prestanu pušiti
  • Obećanje kao zdravstveni profesionalci da će pomoći pacijentima da prestanu pušiti i da smanje holesterol
  • Obećanje kao kreatori politika da će podržati politike koje promoviraju zdravlje srca
  • Obećanje kao uposlenici da će svoja radna mjesta učiniti zdravijima za srce

Kardiovaskularne bolesti (KV bolesti) su vodeći uzrok smrtnosti i invaliditeta u svijetu i svake godine odnesu 17,9 miliona života. To je jedna trećina svih smrtnih slučajeva na cijelog planeti i polovica svih smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti. Otprilike 85 % ovih smrtnih slučajeva su posljedica srčane bolesti i moždanog udara.

Svjetski dan srca ima ključnu ulogu u mijenjanju ovog trenda. On predstavlja živu globalnu platformu koja se koristi za povećanje svjesnosti i ohrabrivanje pojedinaca, porodica, zajednica i vlada da odmah poduzmu određene korake.

Zajedno možemo pomoći ljudima da žive duže i bolje sa zdravijim srcem

  • 80 % prijevremenih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti mogli bi se izbjeći ako bi se kontrolisala 4 glavna riziko-faktora: pušenje, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost i nezdravo konzumiranje alkoholnih pića.
  • Pušenje i sekundarna izloženost duhanskom dimu ubijaju 6 miliona ljudi godišnje i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 % KV bolesti.
  • Sekundarna izloženost duhanskom dimu ubija 600.000 ljudi svake godine; 28 % njih su djeca.
  • U dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne srčane bolesti značajno se smanjuje. Tokom 15 godina, rizik se vraća na nivo rizika kod nepušača.

Dobro srčano zdravlje dobro je za moje srce, tvoje srce, sva naša srca

  • KV bolesti odgovorne su za 17,9 miliona smrti svake godine, a procjenjuje se da će ovaj broj do 2030. godine skočiti na gotovo 23 miliona.
  • Uz druga nezarazna oboljenja, KV bolesti doprinose povećanju siromaštva, posebno u zemljama sa niskim i srednje visokim prihodima, zbog ogromnih troškova u zdravstvu, kao i individualnih ličnih troškova za liječenje.
  • Posljedično, KV bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja sa niskim i srednje visokim prihodima.
  • Male izmjene životnog stila mogu imati snažan uticaj na zdravlje Vašeg srca: 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava ishrana mogu pomoći da se spriječi srčano oboljenje i moždani udar.
  • Međusobnim dijeljenjem znanja, preporuka i strategija, mi možemo inspirisati jedni druge da učinimo naša srca zdravijim.

Teret kardiovaskularnih bolesti MOŽE biti umanjen. Ali, svi moramo odmah djelovati.

  • Pojedinci trebaju preuzeti kontrolu nad svojim vlastitim srčanim zdravljem, razumijevajući vlastiti i porodični rizik od kardiovaskularnih oboljenja i djelujući u pravcu da ga umanje.
  • Vlade i ministarstva zdravstva moraju tačno razumjeti opseg ovog problema tako što će investirati u nadzor nad KV oboljenjima.
  • Države trebaju implementirati interventne mjere koje pokrivaju cijelo stanovništvo u cilju smanjenja KV oboljenja, uključujući:
    • Sveobuhvatne politike kontrole duhanskih proizvoda
    • Poreze u cilju smanjenja konzumacije hrane sa visokim sadržajem masnoća, šećera i soli
    • Staze za šetnju i vožnju bicikla u svrhu povećanja fizičke aktivnosti
    • Strategije da se smanji zloupotreba alkoholnih pića
    • Zdrave školske obroke za djecu.

Male izmjene životnog stila mogu imati snažan uticaj na zdravlje Vašeg srca: 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava ishrana mogu pomoći da se spriječi srčano oboljenje i moždani udar.

Napravite i Vi obećanje!

IZVOR: World Heart Federation, 27. septembar 2019., https://www.world-heart-federation.org/

Toplotni val – savjeti kako se rashladiti

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva novosti iz Ustanove 2019, Djeca, Djeca-Zdravlje tijela, Novosti, Treća dob, Treća dob-Zdravlje tijela, Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) kako se rashladiti i hidrirati tokom toplotnog vala:

  • Redovno pijte vodu
  • Izbjegavajte alkoholna pića i prevelik unos kofeina i šećera
  • Hranu jedite u manjim obrocima i češće
  • Oblačite laganiju i širu odjeću
  • Nosite šešir ili kapu i naočale
  • Tuširajte se ili kupajte prohladnom vodom

IZVOR: Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization), 27. juni 2019, https://pitaname.com/post/6PspdJ5Pe57

31. maj – Svjetski dan bez duhana

Arhiva novosti iz Ustanove, Arhiva novosti iz Ustanove 2019, Novosti, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

Duhan i zdravlje pluća

Svake godine za 31. maj, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i svjetski partneri obilježavaju Svjetski dan bez duhana (World No Tobacco Day). Godišnja kampanja je prilika da se podigne svijest o škodnim i smrtonosnim posljedicama korištenja duhana i izloženosti duhanskom dimu i prilika da se obeshrabri korištenje duhana u bilo kojem obliku.

Fokus Svjetskog dana bez duhana 2019. godine je na “duhanu i zdravlju pluća”. Kampanja će podići svijest o:

  • negativnom uticaju duhana na zdravlje pluća kod ljudi, od uzrokovanja raka do hroničnih respiratornih oboljenja,
  • osnovnoj ulozi koja pluća imaju za zdravlje i blagostanje svih ljudi.

Kako duhan ugrožava zdravlje pluća ljudi širom svijeta

Svjetski dan bez duhana 2019. će se fokusirati na višestruke načine na koje izloženost duhanu utiče na zdravlje pluća ljudi širom svijeta. Oni su:

Rak pluća. Pušenje duhana je primarni uzrok raka pluća, odgovoran za više od dvije trećine slučajeva raka pluća globalno. Izloženost duhanskom dimu u kući ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestankom pušenja može se smanjiti rizik od raka pluća – nakon 10 godina od prestanka pušenja, rizik od raka pluća opada za pola u odnosu na rizik kod pušača.

Hronična respiratorna bolest. Pušenje duhana vodeći je uzrok hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB), stanja kada nakupljanje gnojnog šlajma u plućima rezultira bolnim kašljem i velikim poteškoćama prilikom disanja. Rizik od dobijanja HOPB-a je posebno visok kod osoba koje rano započnu sa pušenjem, pošto duhanski dim značajno utiče na smanjenje razvoja pluća. Duhan također pogoršava astmu, što dovodi do ograničavanja aktivnosti i doprinosti razvoju invalidnosti kod ljudi. Rani prestanak pušenja je najdjelotvorniji način smanjivanja razvoja HOPB-a i poboljšanja astmatičnih simptoma.

Uticaj tokom cijelog životnog ciklusa. Djeca koja su još u maternici bila izložena toksinima duhanskog dima, zato što je majka pušila ili je bila izložena duhanskom dimu, često imaju umanjen razvoj i funkciju pluća. Mala djeca izložena duhanskom dimu su na riziku od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, kao i učestalih upala donjih disajnih puteva. Procjenjuje se da globalno 165.000 djece umre prije 5 godine života od infekcija donjeg respiratornog sistema uzrokovanih duhanskim dimom. Djeca koja dožive odraslu dob nastavljaju imati zdravstvene probleme zbog izloženosti duhanskom dimu, jer učestale infekcije donjih disajnih puteva u ranom djetinjstvu značajno povećavaju rizik od razvoja HOPB u odrasloj dobi.

Tuberkuloza. Tuberkuloza (TB) oštećuje pluća i smanjuje plućnu funkciju, a duhanski dim to još više pogoršava. Oko jedne četvrtine svjetske populacije ima latentnu tuberkulozu, zbog čega su na većem riziku od razvijanja aktivne bolesti. Osobe koje puše dvaput češće obolijevaju od tuberkuloze. Aktivna tuberkuloza, uz štetni uticaj duhanskog dima na zdravlje pluća, značajno povećava rizik od invaliditeta i smrti zbog kolapsa respiratornog sistema.

Zagađenost zraka. Duhanski dim predstavlja veoma opasan oblik zagađenja unutrašnjeg zraka; on sadrži preko 7000 hemikalija, od kojih se za 69 zna da uzrokuju rak. Iako dim može biti nevidljiv i bez mirisa, on može ostati u zraku čak do 5 sati, te tako povećati rizik od raka pluća, hroničnih respiratornih bolesti i umanjenja plućne funkcije kod osoba koje su mu izložene.

Ciljevi kampanje Svjetski dan bez duhana 2019.

Najdjelotvornija mjera za poboljšanje zdravlja pluća je smanjivanje korištenja duhana i izloženosti duhanskom dimu. Međutim, kod velikog dijela opće populacije, a posebno kod pušača, znanje o uticaju pušenja duhana i izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća je u nekim zemljama veoma slabo. Bez obzira što postoje snažni dokazi o štetnosti duhana na zdravlje pluća, potencijal koji kontrola duhana može imati na poboljšanje zdravlja pluća je još uvijek potcijenjen.

Kampanja Svjetskog dana bez duhanskog dima 2019. godine podizaće svijest o:

  • rizicima koje sa sobom nosi pušenje duhana i izloženost duhanskom dimu;
  • posebnim opasnostima pušenja duhana po zdravlje pluća;
  • velikom broju smrtnih slučajeva i bolesti širom svijeta od plućnih bolesti uzrokovanih duhanom, uključujući hronične respiratorne bolesti i rak pluća;
  • novim dokazima o vezi između pušenja duhana i smrtnog ishoda kod tuberkuloze;
  • posljedicama izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća osoba svih starosnih grupa; 
  • značaju plućnog zdravlja za ostvarivanje cjelokupnog zdravlja i blagostanja;
  • provodivim akcijama i mjerama koje ključni dijelovi populacije, uključujući javnost i vlade, mogu poduzeti da smanje rizike koje duhan predstavlja za zdravlje pluća.

Duhan

Ključne činjenice

  • Duhan ubije gotovo polovicu korisnika duhanskih proizvoda.
  • Duhan ubija više od 7 miliona ljudi svake godine. Više od 6 miliona tih smrtnih slučajeva rezultat su direktnog korištenja duhana, dok je oko 890.000 rezultat izloženosti nepušača duhanskom dimu.
  • Oko 80 % od 1,1 milijarde pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim ili srednjim primanjima.

Prilagođeno sa: https://www.who.int/news-room/events/detail/2019/05/31/default-calendar/world-no-tobacco-day, 29.05.2019.

Zaštitite bubrege kontrolirajući dijabetes i visoki krvni pritisak

Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

Dijabetes i visoki krvni pritisak česti su uzroci bubrežnih oboljenja. Međutim, većina osoba sa bubrežnim oboljenjem nije svjesna svog zdravstvenog stanja. Ako imate dijabetes, porazgovarajte sa svojim ljekarom o tome da se testirate na bubrežno oboljenje i održavajte bubrege zdravim tako što ćete kontrolirati šećer u krvi i krvni pritisak.

Ako imate dijabetes ili hipertenziju, možda se suočavate i sa hroničnim oboljenjem bubrega koje predstavlja smanjenje bubrežne funkcije.

Pošto se hronično oboljenje bubrega često razvija postepeno i sa malo simptoma, mnoge osobe sa ovom bolešću ne uviđaju da su bolesne sve dok oboljenje ne uznapreduje i dijaliza ne bude neophodna.

Bubrežna oboljenja su deveti vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama, odgovorna za smrt više od 48.000 ljudi u 2008. godini. 2000. godine, više od 26 miliona odraslih osoba u SAD-u imale su hronično oboljenje bubrega a većina ih toga nije bila svjesna.

Kako možete spriječiti ili kontrolirati bubrežno oboljenje?

Dijabetes je vodeći uzrok hroničnog oboljenja bubrega. Visoki nivoi šećera u krvi mogu uzrokovati oštećenje bubrega. Ako imate dijabetes, kontroliranjem šećera u krvi i krvnog pritiska smanjujete rizik od razvijanja bubrežnog oboljenja i usporavate njegovo napredovanje. Osobe sa dijabetesom trebaju uraditi A1C test koji mjeri prosječni nivo šećera u krvi tokom posljednja tri mjeseca, najmanje dvaput godišnje, a idealno četiri puta godišnje.

Visok krvni pritisak također može oštetiti bubrege. Ako patite od hipertenzije, redovno mjerite krvni pritisak i stavite ga pod kontrolu da biste osigurali da vam bubrezi ostanu zdravi. U vezi lijekova za smanjivanje krvnog pritiska posavjetujte se sa svojim ljekarom.

Sprečavanje dijabetesa tip 2 je još jedan važan korak u prevenciji bubrežnih oboljenja. Skorašnje studije pokazale su da gojazne osobe koje su na višem riziku od dijabetesa tip 2 mogu spriječiti ili odgoditi nastanak bolesti bubrega smanjivanjem svoje tjelesne težine za 5 do 7 %, a to se može postići zdravijom ishranom i uvrštavanjem 150 minuta fizičke aktivnost sedmično.

Povrede i infekcije također mogu oštetiti bubrege

Infekcije – poput onih koje zahvataju mokraćni mjehur i bubrege – mogu, također, oštetiti bubrege. Posavjetujte se sa svojim ljekarom ako iskusite bilo koji od sljedećih simptoma upale mokraćnog mjehura:

  • mutan ili krvav urin
  • bol ili osjećaj pečenja tokom uriniranja
  • osjećaj hitne potrebe da često urinirate

Također, obratite se ljekaru ako imate bilo koji od sljedećih simtoma upale bubrega:

  • bol u leđima
  • drhtavicu
  • temperaturu

Hronično oboljenje bubrega može dovesti do dijalize i transplantacije bubrega

Krajnja faza hroničnog oboljenja bubrega zahtijeva bubrežnu dijalizu (filtriranje krvi kroz specijalni uređaj) ili transplantaciju. Međutim, osobe sa hroničnim oboljenjem bubrega češće umru od neke kardiovaskularne bolesti prije nego što dođu u krajnju fazu bubrežnog oboljenja.

2008. godine, više od 110.000 osoba u SAD-u započelo je liječenje za krajnji oblik bubrežnog oboljenja. Na svakih 10 novih slučajeva, kod sedam su dijabetes ili visoki krvni pritisak navedeni kao primarni uzrok. U istoj toj godini, više od pola miliona ljudi u SAD živjelo je uz pomoć hronične dijalize ili transplantiranog bubrega.

Anketa CDC-a

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD proveli su anketu 2008. godine i njeni rezultati bili su sljedeći:

  • U periodu 1999–2006. godina, među učesnicima Nacionalne ankete o zdravlju i prehrani, manje od 5 % osoba sa blagim oboljenjem bubrega (faze 1 i 2) izjavilo je da su svjesni da imaju hronično oboljenje bubrega; od osoba sa srednje teškim oblikom oboljenja (faza 3), svjesnost je iznosila samo 7,5 %; i čak od onih sa teškim oblikom oboljenja (faza 4), samo je 40 % bilo svjesno svog zdravstvenog stanja.
  • stope svjesnosti kada je u pitanju srednje teški i teški oblik oboljenja bubrega bile su više kod pacijenata sa dijagnosticiranim dijabetesom i visokim krvnim pritiskom, iako su opet sveukupno bile dosta niske (20 %, odnosno 12 %).
  • osobe sa hroničnim oboljenjem bubrega u zajedici većinom nisu svjesne svog oboljenja i ne traže odgovarajuće liječenje.

IZVOR: Centers for Disease Control and Prevention, mart 2011., http://www.cdc.gov/Features/WorldKidneyDay/

Začinske biljke mogu biti prirodni pesticidi

Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

Dr Murray Isman i kolege sa univerziteta University of British Columbia u Vankuveru, Kanada, tokom deset godina istraživali su insekticidna svojstva ruzmarina, kadulje, karanfilčića i mente, te su zaključili da ove začinske biljke pružaju obećavajuće rezultate kada je u pitanju osiguravanje okolišno-prihvatljive alternative konvencionalnim pesticidima.

“Esencijalna ulja biljaka” imaju širok spektar djelovanja protiv insekata – neka ih ubijaju, dok ih druga tjeraju.

Ovi novi pesticidi su općenito mješavina malih količina esencijalnih ulja dvije do četiri različite biljke razblaženih u vodi.

Dr. Isman objasnio je da su se određeni komercijalni proizvodi zasnovani na začinskim biljakama već pokazali uspješnim kod zaštite organski uzgojenih jagoda, špinata i paradajza od destruktivnih lisnih ušiju i grinja.

Dodatna prednost ovih pesticida, za razliku od sintetičkih pesticida, jeste ta da su manje mogućnosti da insekti stvore otpornost na njih. Oni su, također, zdraviji za ljude koji su dugoročno izloženi radu u polju, rekao je dr. Isman.

Međutim, ovi pesticidi imaju i svoje nedostatke. Pošto esencijalna ulja koja se prave iz ovih biljaka brzo isparavaju, poljoprivrednici ih trebaju nanositi na usjeve puno češće u poređenju na konvencionalne pesticide. Pošto su općenito slabiji od konvencionalnih pesticida, moraju se primjenjivati u višim koncentracijama da bi se postigla zadovoljavajuća kontrola nametnika.

Naučnici sada pokušavaju pronaći načine da nove pesticide učine snažnijim i dugotrajnijim.

IZVOR: BBC NEWS, avgust 2009., http://news.bbc.co.uk/go/pr/fr/-/2/hi/science/nature/8206045.stm

Njega i čišćenje kontaktnih sočiva

Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

S obzirom da milioni ljudi širom svijeta nose kontaktna sočiva, Američka akademija za oftalmologiju upozorila je da sočiva zahtijevaju pravilno korištenje i njegu u cilju sprečavanja potencijalno opasnih očnih oboljenja.

Akademija pruža sljedeće savjete korisnicima kontaktnih leća:

  1. Prije dodirivanja sočiva, ruke operite vodom i sapunom te ih posušite.
  2. Nemojte koristiti vodu iz česme za pranje sočiva.
  3. Pročitajte i slijedite uputstva na specijalnoj tečnosti za sočiva.
  4. Radije koristite metodu “trljanja i ispiranja” bez obzira na vrstu tečnosti za čišćenje sočiva koju upotrebljavate, u cilju smanjivanja broja bakterija na sočivima. Koristite kažiprst jedne ruke da kružnim pokretima istrljate sočivo o dlan druge ruke. Obavezno istrljajte obje strane sočiva. Nakon trljanja, dobro isperite sočiva sa odgovarajućom tečnosti za dezinfekciju sočiva.
  5. Kutijicu za sočiva svaki put kad ih čistite iznova napunite tečnošću za sočiva. Nikad nemojte ponovno koristiti staru tečnost iz kutijice.
  6. Nemojte izlijevati tečnost za sočiva niti u jednu drugu posudu osim direktno u kutijicu za sočiva.
  7. Ako iskusite simptome poput crvenila, boli, suzenja, povećanja osjetljivosti na svjetlo, zamagljenog vida, iscjetka ili oticanja, odmah izvadite sočiva i kontakirajte svog oftalmologa.
  8. Nemojte koristiti tečnost Complete MoisturePlus proizvođača Advanced Medical Optics(AMO), koja je nakon većeg broja slučjeva očnih infekcija povučena iz prodaje. Neka vam oftalmolog preporuči drugu tečnost.
  9. Infekcija oka ozbiljan je medicinski problem koji zahtijeva odlazak ljekaru. Ako mislite da imate očnu infekciju kontaktirajte oftalmologa (ljekara specijalistu za oči).

Pored navedenoga, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti daju i ove dodatne preporuke:

  1. Izvadite sočiva prije bilo koje aktivnosti koja uključuje kontakt sa vodom, poput tuširanja, kupanja ili plivanja.
  2. Isperite kutijicu za sočiva sterilnom tečnošću za sočiva (nemojte korisititi vodu iz česme) i ostavite kutijicu otvorenu da se osuši nakon svake upotrebe.
  3. Nakon svaka tri mjeseca kupite novu kutijicu za sočiva.

Izvor: American Academy of Ophthalmology,  http://www.aao.org

Pravilno pranje ruku: čiste ruke spašavaju živote

Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

Jedan od najvažnijh koraka koje možemo poduzeti u cilju sprečavanja obolijevanja i širenja bolesti na druge jeste održavanje naših ruku čistim putem poboljšane higijene ruku. Mnoge bolesti i stanja prenose se zbog toga što ljudi ne peru često ruke sapunom i čistom, tekućom vodom.

Ako čista, tekuća voda nije dostupna, što je čest slučaj u mnogim dijelovima svijeta, koristite sapun i onu vodu koja vam je dostupna.

A ako nemate ni sapuna ni vode, koristite alkoholno sredstvo za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 %-i alkohol da biste očistili ruke.

Pranje ruku – najbolja praksa

Kada trebam prati ruke?

  • Prije, tokom i nakon pripremanja hrane
  • Prije jedenja hrane
  • Nakon korištenja toaleta
  • Nakon mijenjanja pelena ili pranja djeteta koje je koristilo toalet
  • Prije i nakon njege osobe koja je bolesna
  • Nakon ispuhivanja nosa, kašljanja ili kihanja
  • Nakon dodirivanja životinje ili čišćenja životinjskog izmeta
  • Nakon dodirivanja smeća
  • Prije i nakon tretiranja porezotine ili rane

Koji je pravilan način pranja ruku?

  • Pokvasite ruke čistom, tekućom vodom (toplom ili hladnom) i nanesite sapun.
  • Protrljajte ruke da bi se stvorila pjena i dobro ih istrljajte; obavezno istrljajte gornji dio ruku, područje između prstiju, kao i ispod noktiju.
  • Nastavite trljati ruke najmanje 20 sekundi.
  • Dobro saperite ruke pod tekućom vodom.
  • Posušite ruke koristeći čist peškir ili ih osušite na zraku.

Šta ako nemam sapuna i čiste, tekuće vode?

Pranje ruku sapunom i vodom predstavlja najbolji način da se umanji broj bacila koji se nalaze na njima. Ako vam sapun i voda nisu dostupni, koristite sredstvo za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 %-i alkohol. Ovakva sredstva mogu brzo umanjiti broj bacila na rukama u određenim situacijama, ali NE MOGU otkloniti sve vrste bacila.

Sredstva za dezinfekciju ruku nisu djelotvorna kada su ruke vidljivo prljave!

Kako se koristi sredstvo za dezinfekciju ruku?

  • Nanesite sredstvo na dlan jedne ruke.
  • Istrljajte obje ruke.
  • Utrljavajte sredstvo na cijelu površinu ruku, uključujući područje između prstiju, sve dok ruke ne postanu suhe.

IZVOR: Centers for Disease Control and Prevention, maj 2011.,  http://www.cdc.gov/handwashing/

Prejaka sredstva za ličnu higijenu kriva su za razvoj alergija

Zdravlje porodice, Zdravlje porodice-Prevencija bolesti / By

 Stope ekcema i alergijskih oboljenja rastu širom razvijenog svijeta.

“Hipoteza o higijeni” zastupa tvrdnju da se sve više ljudi pretjerano čisti, što rezultira time da imuni sistem postaje previše osjetljiv na infekcije. Međutim, na Institutu za zdravlje djece na univerzitetu University College London (UCL) vjeruju da postoji izravniji uzrok.

Oni smatraju da pretjerano korištenje snažnih proizvoda za čišćenje (jakih sapuna, proizvoda za piling kože, bioloških prašaka za pranje, itd.) uklanja zaštitni sloj na koži, a to može učiniti ljude osjetljivim na alergijska oboljenja.

Tim sa UCL univerziteta dokazao je i izložio u žurnalu Trends in Immunology da kad se ukloni vanjski zaštitni sloj kože, pa čak recimo i selotejpom, čestice koje uzrokuju alergije mogu ući kroz kožu. Njih zatim preuzimaju specijalizirane ćelije i odvode do limfnih žlijezda imunog sistema gdje dolazi do alergijskog odgovora.

Profesor John Harper, koji je također radio na studiji, rekao je da se ljudi ne trebaju zbog toga bojati standardnih higijenskih procedura koje su bitne za sprečavanje širenja zaraznih bolesti – potencijalni problem predstavlja pretjerano korištenje jakih sredstava za čišćenje kože.

Tokom posljednjih 30 godina, broj slučajeva ekcema u Velikoj Britaniji se utrostručio. Margaret Cox, iz Državnog udruženja za ekcem (National Eczema Society) rekla je: “Pacijenti sa atopičkim ekcemom imaju posebno osjetljivu kožu. Pošto sapuni i biološki deterdženti odmašćuju kožu, osobama sa genetskom sklonošću ka ekcemu preporučuje se da izbjegavaju korištenje takvih proizvoda i da koriste manje agresivna, a više njegujuća sredstva.”

Izvor: BBC NEWS, 13. juni 2007, http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/6748207.stm

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo je najveća ustanova u Bosni i Herzegovini koja pruža primarnu zdravstvenu zaštitu i specijalističko-konsultativne usluge, a o čemu svjedoči i broj od 10.098.460 posjeta i usluga ostvarenih u toku 2020. godine.

ADRESA

Vrazova 11, 71000 Sarajevo, BiH

TELEFON

+ 387 33 292 500

FAX

+ 387 33 292 675

EMAIL

judzks@judzks.ba

JUDZKS

Mapa

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.

© Made By Fixit