Radim dva posla puno radno vrijeme – šef sam centra za podršku potrošačima i majka dvoje male djece. Sebe smatram veselom osobom i vrijednim radnikom. Međutim, prethodnog mjeseca, vožnja do posla, poslovne obaveze, kućne obaveze i trud da provodim što je moguće više vremena sa svojom djecom zaista su me počeli iscrpljavati. Moram se rano probuditi da bih spremila djecu za školu, a zatim dugo voziti do posla tako da kad tamo stignem već sam loše raspoložena. U mojoj kancelariji nedostaje uposlenika tako da često moramo raditi prekovremeno da bismo ispunili sve zadate rokove. Kad se vratim kući preumorna sam da bih išta željela da radim! Ali čeka me pravljenje večere i pranje veša, a i moja djeca traže pažnju!
Željela sam da riješim problem stresa prije nego što me u potpunosti uništi. Razgovarala sam sa šefom o pomijeranju radnog vremena tako da ne upadam u saobraćajnu gužvu i budem bolje raspoložena kad dolazim na posao ili kad se vraćam kući. Dogovorila sam sa suprugom da on preuzima djecu iz škole, a i on se ponudio da pomogne više oko veša i pravljenja večere. Dok on kuha ja iskoristim vrijeme da odem na vožnju biciklom sa djecom. Osim toga, počela sam odvajati pet minuta ujutro i pet minuta popodne dok sam na poslu da bi se opustila i duboko udahnula. Ove male promjene načinile su veliku razliku u mom životu kada je u pitanju stres!
Koji su najčešći uzročnici stresa?
Stres može nastati iz različih razloga. On može biti uzrokovan traumatičnim iskustvom kao što nesreća, smrtni slučaj ili hitno stanje. Stres može, također, biti popratna pojava teškog i ozbiljnog oboljenja.
Osim toga, stres može biti povezan sa svakodnevnim životom, radnim mjestom i porodičnim obavezama. Teško je ostati miran i opušten u današnjem haotičnom vremenu. Kao žene, mi imamo različite uloge: mi smo supruge, majke, njegovateljice, prijateljice i kolegice. Sa svim što se dešava u našim životima, ponekad je teško pronaći način da se riješimo stresa. Ali to je veoma bitno jer naše zdravlje zavisi od toga.
Stres se može javiti u različitim oblicima i može doprinijeti simptomima već postojećeg oboljenja. Česti simptomi uključuju glavobolju, poremećaj sna, teškoće sa koncentriranjem, naprasitost, stomačne tegobe, nezadovoljstvo sa poslom, nizak moral, depresiju i anksioznost.
Kako žene obično reaguju na stres?
Svi ljudi moraju se suočavati sa stresnim situacijama kao što su saobraćajne gužve, nesuglasice sa supružnikom i problemi na poslu. Naučnici smatraju da se žene sa stresom nose na jedinstven način: one brinu i sprijateljuju se.
- Brinu: žene štite i brinu za svoju djecu
- Sprijateljuju se: žene traže i primaju društvenu podršku
Tokom stresnih situacija, žene obično posvećuju brigu djeci i pronalaze podršku od svojih prijateljica. Tijelo žene proizvodi hemijske supstance za koje se vjeruje da pospješuju ovakav odgovor. Jedna od tih hemijskih supstanci jeste oksitocin, koja ima umirujući efekat tokom stresa. To je ista hemijska supstanca koja se otpušta tokom poroda i nalazi se u većim nivoima kod dojilja, za koje se smatra da su mirnije i društvenije od žena koje ne doje. Žene, također, u organizmu posjeduju hormon estrogen koji pojačava uticaj oskitocina. Muškarci, na drugu ruku, u stresnim situacijama luče veće količine testosterona koji blokira umirujuće djelovanje oksitocina, te uzrokuje neprijateljstvo, povlačenje i ljutnju.
Kako stres utiče na naš organizam i zdravlje?
Svako je ponekad pod stresom. Svi se suočavamo sa kratkoročnim oblikom stresa, kao kada se ne možemo izvući iz saobraćajne gužve ili kada propustimo autobus. Čak i svakodnevni poslovi poput planiranja ručka ili obavljanja zadataka mogu biti stresni. Zbog ovakvog tipa stresa možemo postati zabrinuti ili anksiozni.
U drugim momentima se, opet, možemo suočavati sa dugoročnim stresom, poput bilo kojeg oblika diskriminacije, bolesti opasne po život ili razvoda. Ovakvi stresni događaji mogu uticati na zdravlje osobe na različitim nivoima. Dugotrajni stres je stvaran i može povećati rizik od nekih zdravstvenih problema, poput, recimo, depresije.
I kratkoročni i dugoročni stres može imati posljedice po organizam. Nova istraživanja sve više pokazuju ozbiljne posljedice stresa na naša tijela. Stres pokreće promjene u organizmu i čini nas sklonijim razboljevanju. Stres može, također, pogoršati zdravstvene probleme sa kojima se već suočavamo.
|
Stres može igrati ulogu u sljedećim problemima:
- poteškoće sa spavanjem
- glavobolje
- konstipacija (zatvor)
- dijareja (proljev)
- iritabilnost
- nedostatak energije
- nedostatak koncentracije
- prejedanje ili gladovanje
- ljutnja
- tuga
- veći rizik od napada astme i artritisa
- napetost
- bolovi u stomaku
- nadutost
- problemi na koži, urtikarija
- depresija
- anksioznost
- debljanje ili mršanje
- srčani problemi
- visok krvni pritisak
- sindrom iritabilnog crijeva
- dijabetes
- bolovi u vratu i leđima
- opadanje seksualne želje
- otežano postizanje trudnoće
|
Najstresniji događaji u životu
Bilo kakva promjena u životu može biti stresna – čak i neke od
najsretnijih poput rođenja djeteta ili promjene posla.
Neki od najstresnijih životnih događaja su sljedeći:
- smrt supružnika
- razvod
- razdvajanje bračnih partnera
- služenje zatvorske kazne
- smrt bliskog člana porodice
- lična povreda ili bolest
- brak
- trudnoća
-
penzija
|
Šta je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)?
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) može biti onesposobujuće stanje koje nastaje nakon izloženosti nakom zastrašujućem događaju ili patnji tokom kojeg je došlo do fizičke povrede ili je ona bila iminentna. Traumatski događaji koji mogu pokrenuti PTSP uključuju nasilne tjelesne napade poput silovanja ili krađe, prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, nesreće i ratove.
Mnogi ljudi sa PTSP-om iznova prolaze kroz iskustvo patnje putem retrospektivnih slika, uspomena, noćnih mora ili zastrašujućih misli, posebno kada ih određeni događaji ili predmeti podsjete na preživljenu traumu. Godišnjice tih traumatičnih događaja također mogu biti okidači simptoma. Osobe koje boluju od PTSP-a mogu biti emocionalno tupe i patiti od poremećaja sna, depresije, anksioznosti, iritabilnosti ili izljeva bijesa. Osjećaji snažne grižnje savjesti (poznati kao “krivica preživljelog”) su, također, česti, posebno ako druge osobe nisu preživjele traumatični događaj.
Većina osoba koje su izložene traumatičnim, stresnim događajima imaju neke od simptoma PTSD-a tokom sljedećih nekoliko dana ili sedmica, iako simptomi općenito vremenom nestaju. Međutim, kod oko 8% muškaraca i 20% žena PTSP se razvije u punoj mjeri, i kod otprilike 30% ovih osoba razvije se hronični, dugotrajni oblik posttraumatskog stresnog poremeća koji ih prati cijeli život.
Kako se mogu bolje nositi sa stresom?
Ne dopustite da se razbolite zbog stresa. Kao žene, mi obično nosimo veći teret stresa nego što bismo trebale. Često nismo ni svjesne nivoa stresa sa kojim se suočavamo. Osluškujte svoje tijelo tako da možete prepoznati kada stres počne uticati na vaše zdravlje. Ispod su navedeni neki od načina koji vam mogu pomoći da se nosite sa stresom:
- Opustite se. Veoma je važno znati smanjiti tempo života. Svaka osoba ima vlastiti način opuštanja, a neke od njih uključuju duboko disanje, jogu, meditaciju i masažnu terapiju. Ako to sebi ne možete priuštiti, odvojite nekoliko minuta da sjednete, slušate opuštajući muziku ili čitate knjigu.
- Odvojite vrijeme za sebe. Važno je posvetiti sebi pažnju. Razmišljajte o tome kao da je to naredba vašeg ljekara, pa zbog toga nećete osjećati grižnju savjesti! Bez obzira koliko ste zaposleni, možete se potruditi da svaki dan odvojite 15 minuta vremena da biste uradili nešto za sebe, poput opuštanja u kupki, šetnje ili razgovora sa prijateljicom.
- Spavajte. Spavanje je odličan način da pomognete i vašem tijelu i vašem umu. Stres se može pogoršati ako ne dobijate dovoljno sna, a tako se umanjuje i sposobnost vašeg tijela da se bori protiv bolesti. Nakon kvalitetnog sna možete se lakše boriti sa problemima i umanjiti rizik od razboljevanja. Potrudite se da svake noći osigurate 7 do 9 sati sna.
- Jedite zdravo. Prikupite energiju unosom voća, povrća i bjelančevina. Dobri izvori bjelančevina uključuju kikiriki puter, piletinu ili salatu od tunjevine. Jedite cjelovite žitarice, pogotovo integralni hljeb i pšenične pločice. Nemojte da vas prevari trenutačni polet koji vam daju kofein i šećer. Takva energija brzo nestane.
- Pokrenite se. Vjerovali ili ne, fizička aktivnost ne samo da opušta napete mišeće, već poboljšava i raspoloženje! Vaš organizam luči određene hemijske supstance koje se zovu endorfini, prije i poslije vježbanja. Oni smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje.
- Razgovarajte sa prijateljima. Razgovarajte sa prijateljima da bi vam pomogli da prevaziđete stres. Prijatelji su dobri slušatelji. Pronalaženje nekoga s kim ćete moći slobodno porazgovarati o svojim problemima i osjećajima bez da vas osuđuje izuzetno će vam koristiti. Tako možete čuti i drugo mišljenje. Prijatelji će vas podsjetiti da niste sami.
- Zatražite pomoć stručnjaka ako vam je potrebna. Porazgovarajte sa tarapeutom/psihologom. Tarapeut vam može pomoći da prevaziđete stres i da nađete bolje strategije za borbu protiv problema. Za ozbiljnija oboljenja povezana sa stresom, poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), terapija može biti od velike koristi. Osim toga, postoje lijekovi koji mogu umanjiti simptome depresije i anksioznosti i poboljšati san.
- Budite spremni na kompromis. Ponekad, raspravljanje jednostavno nije vrijedno stresa koji prouzrokuje. Popustite s vremena na vrijeme.
- Zapisujte svoje misli. Da li ste ikad napisali mail prijateljici o groznom danu koji ste imali i odmah se osjećali bolje? Zašto onda ne uzmete olovku i papir i ne zapišete šta se dešava u vašem životu! Vođenje dnevnika može biti odličan način da skinete teret sa vaših leđa i uvidite bolji način da riješite probleme. Kasnije možete ponovno pročitati dnevnik i vidjeti kakav ste napredak postigli!
- Pomozite drugima. Pomaganje drugima može pomoći i vama samima. Pružite pomoć svojoj komšinici ili volontirajte u zajednici.
- Pronađite neki hobi. Pronađite nešto u čemu uživate. Obavezno odvojite vrijeme da biste istražili svoje interese.
- Postavite granice. Kada su u pitanju stvari poput posla i porodice, utvrdite koliko čega zaista možete uraditi. Dan je ograničen, stoga i vi postavite granice sebi i drugima. Nemojte se bojati reći NE kada drugi zahtijevaju vaše vrijeme i energiju.
- Isplanirajte vaše vrijeme. Razmislite unaprijed kako ćete provesti vrijeme. Napravite spisak. Utvrdite šta je najvažnije da uradite.
- Nemojte se nosite sa stresom na nezdrave načine. To podrazumijeva ispijanje alkoholnih pića, korištenje droga, pušenje ili prejedanje.
Da li metodom dubokog disanja mogu umanjiti stres?
Duboko disanje predstavlja dobar način opuštanja. Pokušajte primjenjivati ovu metodu nekoliko puta dnevno:
1. Lezite ili sjednite na stolicu
2. Stavite dlanove na stomak
3. Lagano brojite do četiri i udahnite kroz nos. Osjećajte kako vam se stomak podiže. Zadržite ga u tom položaju jednu sekundu.
4. Lagano brojite do četiri dok izdišete na usta. Da biste kontrolirali brzinu izdisanja, napućite usne kao da zviždućete. Stomak će vam se lagano spuštati.
5. Ponovite 5 do 10 puta.
Da li stres uzrokuje pojavu čira?
Ljekari su ranije smatrali da čir na želucu uzrokuju stres i začinjena hrana. Danas znamo da stres ne uzrokuje čir – on ga samo pogoršava. Nastajanje čira na želucu uzrokuje bakterija Helicobacter pylori. Naučnici još uvijek tačno ne znaju kako se ljudi zaraze ovom bakterijom – oni smatraju da je osoba u organizam unese putem hrane ili vode. Ova bakterija se tretira antibioticima i drugim lijekovima.
IZVOR: The National Women’s Health Information Center, juni 2009.,http://womenshealth.gov/faq/stress-your-health.cfm
