Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Žene-Mentalno zdravlje

Obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja 2019. u CMZ Novo Sarajevo i Vogošća

Izložba radova i predavanje u OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine u Domu zdravlja Novo Sarajevo  organizirana je izložba radova korisnika usluga Centra za mentalno zdravlje. Tom prilikom prisutni su se uvjerili u kreativnost korisnika spomenutog centra, te originalnost radova koji su nastali kao dio okupacione terapije.

Psihologinja Centra za mentalno zdravlje OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo Lejla Šabanagić, održala je i predavanje sa aktuelnom tematikom koja se odnosi na komunikacijske vještine i njihovu primjenu u radu sa pacijentima. Šabanagić je govorila o vanjskim i unutarnjim stresovima, te je podcrtala da  efikasna regulacija emocija ima suštinski značaj za zdravstvene radnike.

Psihologinja Šabanagić takođe je istakla da su ključevi uspješne komnikacije u slušanju pacijenta i posjedovanju empatije koju treba uvijek razvijati. 

A.ŠARKIĆ

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je i u CMZ OJ Dom zdravlja Vogošća, gdje je u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine upriličeno druženje između korisnika usluga CMZ, uposlenika OJ Vogošća (CMZ, porodična medicina, pedijatrija, interno), te saradničkih institucija u zajednici (Centar za socijalni rad, Crveni krst, Općina, PU, kolege iz ostalih OJ, te mediji).



O SVJETSKOM DANU MENTALNOG ZDRAVLJA

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Ove godine, fokus Svjetskog dana mentalnog zdravlja je na prevenciji suicida.

Svakih 40 sekundi, jedna osoba izgubi život zbog samoubistva. Stoga je ove godine na snazi poziv “40 sekundi akcije” da bi se povećala svijest o problemu suicida širom svijeta i ulozi koju svako od nas može imati u njegovoj prevenciji, putem sljedećih aktivnosti:

  • povećanja svijesti o značaju suicida kao globalnog javnozdravstvenog problema;
  • poboljšanja znanja o tome šta se može učiniti da se spriječi suicid;
  • umanjivanja stigme koja je povezana sa suicidom;
  • pokazivanja osobama kojima je teško da nisu same.

Jednostavno rečeno, ovo je prilika da pokažete da Vam je stalo.

KLJUČNE ČINJENICE O SUICIDU:

  • Suicid je moguće spriječiti
  • Svakih 40 sekundi jedna osoba umire od samoubistva
  • Prethodni pokušaj samoubistva predstavlja značajan riziko-faktor za suicid
  • Suicid/samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među populacijom od 15. do 29. godine starosti
  • Suicid pogađa sve starosne grupe u svim državama svijeta

IZVORI: World Federation for Mental Health, 9.10.2019, https://wfmh.global/world-mental-health-day-2019/; WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), 9.10.2019, https://www.who.int/docs/default-source/mental-health/suicide/flyer-40seconds-web.pdf?sfvrsn=5ba643c_2

Otvoren dnevno-rekreativni centar Udruženja „Menssana“

Udruženje za zaštitu mentalnog zdravlja „Menssana“ otvara Dnevno-rekreativni centar za korisnike usluga u mentalnom zdravlju koji će raditi  svakog radnog dana, te će najprije biti otvoren za registrovane korisnike usluga u Centrima za mentalno zdravlje Kantona Sarajevo (JUDZKS) i njihove porodice.

Centar će nuditi vježbe zasnovane na principima fizikalne terapije, zatim medicinsko i psihološko savjetovalište, sekcije u skladu sa interesima korisnika, kao što su okupacione aktivnosti, kursevi, poetski kutak, itd.

Bit će omogućeno korištenje računara i biblioteke, a centar će biti prostor i za druženje, te razne aktivnosti koje će uključivati predavanja, radionice, sportske aktivnosti, zatim odlaske na izlete, kulturna događanja, posjete kinu i pozorištu. Dakle, mnogo zanimljivih sadržaja u skladu sa interesima i potrebama korisnika.

Ovakav Centar potreban je našoj zajednici, jer osobama sa duševnim smetanja teže je voditi zdrav način života. Nerijetko su im finansijski nedostupni pojedini sadržaji, a s obzirom na prirodu njihovog problema strahuju od osuđivanja, upoznavanja velikog broja ljudi i nepoznate sredine. Iz tog razloga, Centar je percipiran kao sigurno mjesto, u kojem će se uvijek osjećati dobrodošli. Njegovim otvaranjem želi se poboljšati kvalitet života osoba sa težim psihičkim poremećajima i njihovih porodica, u smislu bolje kontrole bolesti – prevencija pogoršanja bolesti, čime se održava dobro stanje pacijenata i vrši ušteda sistemu zdravstvene zaštite. Takođe, bolesnici i članovi porodice se potiču na uključenost u zajednicu čime se štite osnovna ljudska prava, smanjuje se (auto)stigmatizacija pojedinaca i porodica, jačaju se resursi zajednice u podršci osoba i porodica osoba sa teškim psihičkim bolestima. Centar ne pruža usluge liječenja, već podršku u postizanju boljeg kvaliteta života.

Udruženje „Menssana“ osnovano je 2012. godine kao dobrovoljna, nevladina, nepolitička organizacija čija su ciljna grupa korisnici usluga mentalnog zdravlja i stručnjaci koji sebave očuvanjem i unapređenjem mentalnog zdravlja u zajednici. Osnivači Udruženja su korisnici usluga u mentalnom zdravlju i profesionalci u mentalnom zdravlju

Ciljevi Udruženja „Menssana“ su da potiče primjene teorijskih postupaka nastalih u oblasti medicine, psihologije, socijalnog rada i drugih naučnih disciplina, zatim da zastupa interese korisnika usluga mentalnog zdravlja i stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, da poduzima postupke u okviru primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, zbog unaprijeđenja mentalnog zdravlja u zajednici. Udruženje „Menssana“ organizuje edukativne sadržaje u cilju rehabilitacije korisnika usluga mentalnog zdravlja, te pružanje podrške porodicama koje imaju članovi sa psihičkim poremećajima. Rade na suzbijanju stigmatizacije pojedinaca i grupa po bilo kojem osnovu.

 Centar se otvara uz pomoć Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji se finansira od Švicarske agencije za razvoj i saradnu (SDC), akoji administrira Asocijacija XY u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Otvaranje Centra podržala je Općina Stari Grad Sarajevo sa načelnikom mr.sc.Ibrahimom Hadžibajrićem i Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo. Centar se nalazi na adresi Gajev trg broj 4, na četvrtom spratu stambene zgrade, u centru Sarajeva.

Partner Udruženja „Menssana“ je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Centar Udruženja „Menssana“ otvoren je 03.07. 2019., a više o samom Udruženju i ovom projektu možete saznati preko njihove web stranice http://www.menssana-sarajevo.org/about.php, Facebook stranice, obratiti se na mail udruzenjemenssana@gmail.com,  ili u vašem nadležnom Centru za mentalno zdravlje.

Važno je naglasiti da će sve usluge centra biti besplatne za osobe koje su registrovane kao korisnici usluga u mentalnom zdravlju u Kantonu Sarajevo.

Žene i depresija: faktori koji doprinose razvoju depresije

Depresija predstavlja veliki zdravstveni problem u današnjem složenom svijetu. Hiljade žena svakog dana bore se da ustanu iz kreveta, odu na posao, da vode brigu o sebi i svojoj porodici. Hiljade ljekara propisuju antidepresive svaki dan. Pa šta je to što doprinosi rastućoj stopi depresije u SAD-u?

Mnoge istraživačke studije su provedene da bi se pokušalo dokučiti koji su to faktori koji doprinose sve većem broju slučajeva teškog oblika depresije.

Jedna grupa naučnika analizirala je 92.539 žena u postmenopauzi iz različitih prihodnih, kulturnih i vjerskih sredina. Rezultate svoje studije objavili su u okviru inicijative Women’s Health Initiative. Druga studija Nurse’s Health Study, koju je proveo Michael Lucas sa fakulteta Harvard School of Public Health, pratila je zdravlje 49.821 žene putem anketiranja između 1993. i 2000. godine.  Žene u studiji nisu bolovale od depresije na početku ovog istraživačkog projekta. Ove i druge istraživačke studije ukazuju na nekoliko faktora koji povećavaju rizik od depresije kod žena:

U današnje vrijeme žene nemaju podršku: Ranije, žene su podržavale jedna drugu tokom perioda stresa i nevolja. Danas, žene rade duge sate, te imaju veoma malo vremena za druženje sa prijateljima. Često, drugi članovi porodice samo povećavaju njihov stres. Ljudi su udaljeni hiljadama kilometara od svojih voljenih. Naš haotični način života doveo je do raspadanja mreža društvene pomoći i podrške koje su žene ranije imale. Nekada, žene su se okupljale da zajedno šiju prekrivače ili da kuhaju, te su tokom ovih aktivnosti dobijale podršku. Takva okupljanja pomagala su im da prebrode trenutne poteškoće. Žene su pomagale jedne drugima da preguraju loše brakove, teška finansijska vremena, kao i smrtne slučajeve. Većina današnjih žena nema ovakvu mrežu podrške.

Gojaznost i loši izbori u ishrani: Prevelike količine šećera, prazne kalorije i brza hrana uzrokuju metaboličke poremećaje koji doprinose depresiji i stepenu njenog intenziteta.

Nedostatak fizičke vježbe: Vježbanje smanjuje rizik od depresije. Što duže vježbate, to je bolji učinak vježbe na sprečavanje i smanjivanje depresije. Ova činjenica stoji čak i kad se uzmu u obzir pušenje, tjelesna težina i određene bolesti.

Nedovoljna količina kvalitetnog sna: Insomnija i drugi poremećaji spavanja doprinose razvoju depresije. Ovi poremećaji predstavljaju ozbiljan problem u periodu predmenopauze i postmenopauze.

Sjedalački životni stil: Gledanje više od 21 sata televizije sedmično povećava za 13% rizik od depresije. Žene koje su gledale TV sat-dva imale su najmanji rizik od depresije. Kada se uzmu u obzir sve loše ekonomske vijesti, smrtni slučajevi i prirodne katastrofe, da li nas to uopšte treba iznenaditi?

Alkohol, nezakonite droge i zloupotreba lijekova na recept: Razvoj depresije koji je povezan sa samodestruktivnim životnim navikama poput zloupotrebe alkoholnih pića i propisivanih lijekova je uveliko učestao. Mnogi lijekovi izravno uzrokuju depresiju ili je pogoršavaju u određenim slučajevima.

Hormonalna neravnoteža: Hormoni kod žena, uključujući estrogen, progesteron, testosteron i hormone štitne žlijezde, izravno utiču na raspoloženje i emocije. Kada vam se poremeti ravnoteža hormona, možete se suočiti sa depresijom, tugom, anksioznošću i nedostatkom energije.

Endokrina neravnoteža: Hipotiroidizam je čest poremećaj žlijezda sa unutrašnjim lučenjem koji utiče na svaku tjelesnu funkciju, uključujući i mentalnu stabilnost. Hormoni štitnjače utiču na sveukupnu hormonalnu ravnotežu u organizmu. Depresija može biti izravna posljedica slabe funkcije štitne žlijezde. Druge endokrine žlijezde također mogu biti nedovoljno aktivne.

Fibromijalgija, lupus i druga autoimuna oboljenja: Određena oboljenja koja karakteriše konstantna hronična bol dovode do depresije. Ova oboljenja na žene utiču i mentalno i fizički. Lijekovi koji se koriste za tretiranje tih oboljenja obično samo pogoršavaju situaciju.

Hemija u mozgu: U stanju depresije, neurotransmiteri u mozgu ne komuniciraju normalno. Hemija u mozgu mora biti pravilno izbalansirana da bi čovjek bio mentalno zdrav. Kada se ovi neurotransmiteri izbace iz ravnoteže, osoba postaje uznemirenija, emocionalnija, ljuća ili tužnija.

Genetika: Genetika predstavlja veliki faktor rizika za razvoj depresije. Ako imate bliskog člana porodice koji pati od depresije, veći je rizik i da ćete sami oboljeti.

Da li stav i pogled na život imaju ikakvog uticaja? Čak i ako imaju depresiju u genetičkoj pozadini, neke žene nikada ne iskuse onesposobljavajuću depresiju. Možda će se ponekad osjećati malo bezvoljno, ali će se nastaviti boriti. Naučnici ne znaju zašto neke žene padnu u depresiju, a druge ne, iako se nalaze u istim teškim životnim okolnostima. Moguće je da odgovor leži u njihovom pogledu na život i životne okolnosti. Poput, recimo, principa poluprazne naspram polupune čaše. Svaka žena se susreće sa problemima tokom svog života, međutim, neke žene uspijevaju da se sa njima izbore. Neke žene zadržaju optimističan stav bez obzira na sve. One su svjesne da će se njihov život vremenom poboljšati. Budite svjesni da možete kontrolisati način na koji ćete reagovati na životne probleme. Morate izabrati radost nad pesimizmom. A to može biti jedna od najtežih promjena koje trebate napraviti. Čak i usred nevolje, u životu su prisutne određene radosti i blagoslovi. Ono što je veoma bitno jeste da se naučite fokusirati na ove pozitivne blagoslove. Razmišljanje o drugima koji se nalaze u još težim životnim okolnostima može vam pomoći da shvatite koliko ste vi istinski blagoslovljeni. Volontiranje pomaganjem ženama u nevolji može vam pomoći kada se osjećate loše. Dokazano je da pomaganje drugima pomaže i osobi koja pomaže, kao i osobi koja prima pomoć.

Da li vjera pomaže? U skladu sa rezultatima nekoliko studija, žene koje prisustvuju vjerskim obredima u zajednici su sretnije i bolje se nose sa poteškoćama. I za 27% su na manjem riziku da obole od depresije. U Americi, recimo, crkvene grupe nude podršku koja je ljudima potrebna tokom dobrih i loših životnih perioda; pružaju besplatna savjetovanja i imaju mnogo pojedinačnih grupa za različite aktivnosti, zabavu i podršku.

Ako se suočavate sa depresijom, pokušajte prvo pronaći pomoć putem savjetovanja prije nego što počnete uzimati lijekove koje možete dobiti samo na recept. Za početak dobro proučite kakve sve opcije imate.

IZVOR: YAHOO NEWS, decembar 2011., http://news.yahoo.com/women-depression-factors-contribute-depression-234700836.html

Stres kod majki male djece sa ekcemom

Cilj studije stručnjaka iz Dječije bolnice (The Children’s Hospital at Westmead) u Sidneju u Australiji bio je da procijeni nivoe roditeljskog stresa kod majki djece mlađe od šest godina koja imaju ekcem, te da ih uporedi sa stresom kada su u pitanju druga hronična oboljenja.

U studiji su učestvovale 33 majke, a djeca sa ekcemom imala su u prosjeku 2,8 godina života. Majke djece stare 5 godina i manje, a koja su imala ekcem, pokazivala su značajno veće nivoe stresa u poređenju na majke sa zdravom djecom i majke djece koja su imala druge hronične poremećaje poput dijabetesa i teškog oštećenja sluha.

Nivoi stresa kod majki djece sa težim ekcemom nisu se značajnije razlikovali od nivoa stresa kod roditelja djece koja su imala teške bolesti poput onih koje zahtijevaju hranjenje putem cijevčice, te djece sa Rett sindromom (teškom neurološkom bolešću).

Prema tome, srednje teški i teški oblici ekcema u djetinjstvu trebaju se smatrati značajnim oboljenjem kod kojeg je majčin stres jednak stresu koji trpe majke koje brinu o djeci sa teškim razvojnim i fizičkim problemima.

Izvor: Archives of Disease in Childhood, avgust 2007., http://adc.bmj.com

Osjećate da ste pod stresom? Držite svog muža za ruku

Žene koje tokom nastupajućih praznika budu osjećale da su pod stresom, mogu pomoć pronaći bliže nego što su mislile – tako što će držati ruku svoga muža.

Studija koju je proveo neurolog sa Virdžinijskog univerziteta (University of Virginia) otkrio je da sretno udate žene pod stresom pokazuju znake trenutnog olakšanja kada svoje muževe uzmu za ruke, što se jasno moglo vidjeti na snimcima njihove moždane funkcije.

Dr. James Coan, koji je vodio manju studiju sa 16 sretnih bračnih parova, rekao je da je iznenađen u kojoj mjeri ova gesta ima uticaja na nivoe stresa kod žena.

“Već decenijama poznato nam je da dobra i predana veza između supružnika utiče na brže zacjeljivanje rana, rjeđe oboljevanje i produžavanje životnog vijeka,” rekao je Coan Reuters-u.

“Ali ključna stvar u ovoj studiji jeste da niko dosad nije mogao procijeniti mentalne koristi bliske veze kada je u pitanju poboljšanje zdravlja,” izjavio je on.

Coan je tokom svoje studije “Držanje za ruku: društveno regulisanje živčanog odgovora na opasnost” (objavljena u decembarskom izdanju žurnala iz Psihologije (Psychological Science), izložio je 16 udatih žena strahu od strujnog udara dok su držale ruke svojih muževa, ruke nepoznatih muškaraca, ili nisu držale ničiju ruku.

Coan i kolege koristili su snimke mozga putem funkcionalnog snimanja uz pomoć magnetne rezonance, koje je moglo pokazati na koji način su mozgovi ovih žena reagovali na držanje za ruku tokom opasne situacije. Uticaj na muškarce kada je u pitanju držanje za ruku nije mjeren, ali istraživači imaju namjeru i to uraditi u budućnosti.

Studija je uključivala samo sretne bračne parove, čiji je kvalitet braka procijenjen prije ulaska u studiju – i oni sa najsnažnijom vezom imali su i najviše koristi.

IZVOR: Reuters Health, decembar, 2006.,  www.reutershealth.com

Nesigurne veze mogu smanjiti imunitet

Osjećaj nesigurnosti u bliskim vezama sa drugim osobama može opteretiti imuni sistem, ukazuje preliminarna studija.

Tokom promatranja 61 zdrave žene, italijanski istraživači otkrili su da osobe koje imaju poteškoće prilikom uspostavljanja bliskih i sigurnih veza, pokazuju znakove slabog funkcionisanja imunog sistema.

Rezultati, objavljeni u žurnalu Psihosomatska medicina (Psychosomatic Medicine), u skladu su sa ranijim istraživanjima koja pokazuju da hronični stres može negativno uticati na imunitet, a stepen uticaja zavisi od toga kako pojedinac vidi i odgovara na taj stres. Ukratko, karakteristike ličnosti mogu uticati na funkciju imunog sistema.

Istraživači su analizirali karakteristiku “nesigurnog vezivanja” koju odlikuje manjak povjerenja i oslanjanja na druge ljude, te osjećaj nelagode kada je u pitanju emocionalna bliskost, kao i osjećaj straha od odlaska voljenih osoba.

“Stil vezivanja” svake osobe formira se još u djetinjstvu, na osnovu odnosa koje dijete ima sa svojim roditeljima. On, zatim, utiče na romantične veze i dalje se mijenja tokom života, objasnio je Picardi, istraživač na Italijanskom državnom institutu za zdravlje u Rimu.

Prema tome, stil vezivanja može se smatrati dosta stabilnom karakteristikom koja utiče na način na koji će se osoba nositi sa stresnim događajima, rekao je Picardi. Nesigurnost prilikom vezivanja, objasnio je on, reflektuje se na sposobnost čovjeka da reguliše vlastita osjećanja, uključujući i način odgovaranja na stres – što može uticati na fiziološki odgovor samog tijela na stres.

Za ovu studiju, Picardi i kolege su po principu slučajnog uzorka analizirali grupu medicinskih sestara, koje su bile mlađe od 60 godina i koje nisu bolovale od hroničnih oboljenja niti psihičkih poremećaja.

Istraživači su ocjenjivali njihove stilove vezivanja koristeći standardne upitnike, te su uzeli uzorke krvi da bi proučili funkcije ćelija imunih sistema.

Sve u svemu, studija je otkrila da je kod žena sa većom nesigurnošću u vezi manji nivo aktivnosti u prirodnim odbrambenim ćelijama koje štite organizam od bolesti.

Picardi je naglasio da je tokom drugih istraživanja njegov tim pronašao vezu između nesigurnosti u vezama i određenih kožnih bolesti koje su povezane sa poremećajem funkcije imunog sistema. One uključuju psorijazu (dovodi do formiranja ljuskica na koži), i alopeciju areatu (autoimuni poremećaj koji dovodi do opadanja kose).

“Međutim,” rekao je on, “treba istaći da uzročna veza između nesigurnosti u vezi, slabijeg imuniteta i lošeg zdravlja još nije konačno dokazana.”

Picardi smatra da postoji mogućnost da nesigurnost u vezi nije sama po sebi dovoljna da oslabi imunitet osobe, već možda u zajedničkom djelovanju sa više faktora – poput starosne dobi i hroničnih oboljenja, ona može oslabiti zdravlje čovjeka.

Izvor: Psychosomatic Medicine, januar 2007.  http://www.psychosomaticmedicine.org/

Žene i stres

Radim dva posla puno radno vrijeme  – šef sam centra za podršku potrošačima i majka dvoje male djece. Sebe smatram veselom osobom i vrijednim radnikom. Međutim, prethodnog mjeseca, vožnja do posla, poslovne obaveze, kućne obaveze i trud da provodim što je moguće više vremena sa svojom djecom zaista su me počeli iscrpljavati. Moram se rano probuditi da bih spremila djecu za školu, a zatim dugo voziti do posla tako da kad tamo stignem već sam loše raspoložena. U mojoj kancelariji nedostaje uposlenika tako da često moramo raditi prekovremeno da bismo ispunili sve zadate rokove. Kad se vratim kući preumorna sam da bih išta željela da radim! Ali čeka me pravljenje večere i pranje veša, a i moja djeca traže pažnju!

Željela sam da riješim problem stresa prije nego što me u potpunosti uništi. Razgovarala sam sa šefom o pomijeranju radnog vremena tako da ne upadam u saobraćajnu gužvu i budem bolje raspoložena kad dolazim na posao ili kad se vraćam kući. Dogovorila sam sa suprugom da on preuzima djecu iz škole, a i on se ponudio da pomogne više oko veša i pravljenja večere. Dok on kuha ja iskoristim vrijeme da odem na vožnju biciklom sa djecom. Osim toga, počela sam odvajati pet minuta ujutro i pet minuta popodne dok sam na poslu da bi se opustila i duboko udahnula. Ove male promjene načinile su veliku razliku u mom životu kada je u pitanju stres!

Koji su najčešći uzročnici stresa?

Stres može nastati iz različih razloga. On može biti uzrokovan traumatičnim iskustvom kao što nesreća, smrtni slučaj ili hitno stanje. Stres može, također, biti popratna pojava teškog i ozbiljnog oboljenja.

Osim toga, stres može biti povezan sa svakodnevnim životom, radnim mjestom i porodičnim obavezama. Teško je ostati miran i opušten u današnjem haotičnom vremenu. Kao žene, mi imamo različite uloge: mi smo supruge, majke, njegovateljice, prijateljice i kolegice. Sa svim što se dešava u našim životima, ponekad je teško pronaći način da se riješimo stresa. Ali to je veoma bitno jer naše zdravlje zavisi od toga.

Stres se može javiti u različitim oblicima i može doprinijeti simptomima već postojećeg oboljenja. Česti simptomi uključuju glavobolju, poremećaj sna, teškoće sa koncentriranjem, naprasitost, stomačne tegobe, nezadovoljstvo sa poslom, nizak moral, depresiju i anksioznost.

Kako žene obično reaguju na stres?

Svi ljudi moraju se suočavati sa stresnim situacijama kao što su saobraćajne gužve, nesuglasice sa supružnikom i problemi na poslu. Naučnici smatraju da se žene sa stresom nose na jedinstven način: one brinu i sprijateljuju se.

  • Brinu: žene štite i brinu za svoju djecu
  • Sprijateljuju se: žene traže i primaju društvenu podršku

Tokom stresnih situacija, žene obično posvećuju brigu djeci i pronalaze podršku od svojih prijateljica. Tijelo žene proizvodi hemijske supstance za koje se vjeruje da pospješuju ovakav odgovor. Jedna od tih hemijskih supstanci jeste oksitocin, koja ima umirujući efekat tokom stresa. To je ista hemijska supstanca koja se otpušta tokom poroda i nalazi se u većim nivoima kod dojilja, za koje se smatra da su mirnije i društvenije od žena koje ne doje. Žene, također, u organizmu posjeduju hormon estrogen koji pojačava uticaj oskitocina. Muškarci, na drugu ruku, u stresnim situacijama luče veće količine testosterona koji blokira umirujuće djelovanje oksitocina, te uzrokuje neprijateljstvo, povlačenje i ljutnju.

Kako stres utiče na naš organizam i zdravlje?

Svako je ponekad pod stresom. Svi se suočavamo sa kratkoročnim oblikom stresa, kao kada se ne možemo izvući iz saobraćajne gužve ili kada propustimo autobus. Čak i svakodnevni poslovi poput planiranja ručka ili obavljanja zadataka mogu biti stresni. Zbog ovakvog tipa stresa možemo postati zabrinuti ili anksiozni.

U drugim momentima se, opet, možemo suočavati sa dugoročnim stresom, poput bilo kojeg oblika diskriminacije, bolesti opasne po život ili razvoda. Ovakvi stresni događaji mogu uticati na zdravlje osobe na različitim nivoima. Dugotrajni stres je stvaran i može povećati rizik od nekih zdravstvenih problema, poput, recimo, depresije.

I kratkoročni i dugoročni stres može imati posljedice po organizam. Nova istraživanja sve više pokazuju ozbiljne posljedice stresa na naša tijela. Stres pokreće promjene u organizmu i čini nas sklonijim razboljevanju. Stres može, također, pogoršati zdravstvene probleme sa kojima se već suočavamo.

Stres može igrati ulogu u sljedećim problemima:

  • poteškoće sa spavanjem
  • glavobolje
  • konstipacija (zatvor)
  • dijareja (proljev)
  • iritabilnost
  • nedostatak energije
  • nedostatak koncentracije
  • prejedanje ili gladovanje
  • ljutnja
  • tuga
  • veći rizik od napada astme i artritisa
  • napetost
  • bolovi u stomaku
  • nadutost
  • problemi na koži, urtikarija
  • depresija
  • anksioznost
  • debljanje ili mršanje
  • srčani problemi
  • visok krvni pritisak
  • sindrom iritabilnog crijeva
  • dijabetes
  • bolovi u vratu i leđima
  • opadanje seksualne želje
  • otežano postizanje trudnoće

Najstresniji događaji u životu

Bilo kakva promjena u životu može biti stresna – čak i neke od
najsretnijih poput rođenja djeteta ili promjene posla.

Neki od najstresnijih životnih događaja su sljedeći:

  • smrt supružnika
  • razvod
  • razdvajanje bračnih partnera
  • služenje zatvorske kazne
  • smrt bliskog člana porodice
  • lična povreda ili bolest
  • brak
  • trudnoća
  • penzija

Šta je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)?

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) može biti onesposobujuće stanje koje nastaje nakon izloženosti nakom zastrašujućem događaju ili patnji tokom kojeg je došlo do fizičke povrede ili je ona bila iminentna. Traumatski događaji koji mogu pokrenuti PTSP uključuju nasilne tjelesne napade poput silovanja ili krađe, prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, nesreće i ratove.

Mnogi ljudi sa PTSP-om iznova prolaze kroz iskustvo patnje putem retrospektivnih slika, uspomena, noćnih mora ili zastrašujućih misli, posebno kada ih određeni događaji ili predmeti podsjete na preživljenu traumu. Godišnjice tih traumatičnih događaja također mogu biti okidači simptoma. Osobe koje boluju od PTSP-a mogu biti emocionalno tupe i patiti od poremećaja sna, depresije, anksioznosti, iritabilnosti ili izljeva bijesa. Osjećaji snažne grižnje savjesti (poznati kao “krivica preživljelog”) su, također, česti, posebno ako druge osobe nisu preživjele traumatični događaj.

Većina osoba koje su izložene traumatičnim, stresnim događajima imaju neke od simptoma PTSD-a tokom sljedećih nekoliko dana ili sedmica, iako simptomi općenito vremenom nestaju. Međutim, kod oko 8% muškaraca i 20% žena PTSP se razvije u punoj mjeri, i kod otprilike 30% ovih osoba razvije se hronični, dugotrajni oblik posttraumatskog stresnog poremeća koji ih prati cijeli život.

Kako se mogu bolje nositi sa stresom?
Ne dopustite da se razbolite zbog stresa. Kao žene, mi obično nosimo veći teret stresa nego što bismo trebale. Često nismo ni svjesne nivoa stresa sa kojim se suočavamo. Osluškujte svoje tijelo tako da možete prepoznati kada stres počne uticati na vaše zdravlje. Ispod su navedeni neki od načina koji vam mogu pomoći da se nosite sa stresom:

  • Opustite se. Veoma je važno znati smanjiti tempo života. Svaka osoba ima vlastiti način opuštanja, a neke od njih uključuju duboko disanje, jogu, meditaciju i masažnu terapiju. Ako to sebi ne možete priuštiti, odvojite nekoliko minuta da sjednete, slušate opuštajući muziku ili čitate knjigu.
  • Odvojite vrijeme za sebe. Važno je posvetiti sebi pažnju. Razmišljajte o tome kao da je to naredba vašeg ljekara, pa zbog toga nećete osjećati grižnju savjesti! Bez obzira koliko ste zaposleni, možete se potruditi da svaki dan odvojite 15 minuta vremena da biste uradili nešto za sebe, poput opuštanja u kupki, šetnje ili razgovora sa prijateljicom.
  • Spavajte. Spavanje je odličan način da pomognete i vašem tijelu i vašem umu. Stres se može pogoršati ako ne dobijate dovoljno sna, a tako se umanjuje i sposobnost vašeg tijela da se bori protiv bolesti. Nakon kvalitetnog sna možete se lakše boriti sa problemima i umanjiti rizik od razboljevanja. Potrudite se da svake noći osigurate 7 do 9 sati sna.
  • Jedite zdravo. Prikupite energiju unosom voća, povrća i bjelančevina. Dobri izvori bjelančevina uključuju kikiriki puter, piletinu ili salatu od tunjevine. Jedite cjelovite žitarice, pogotovo integralni hljeb i pšenične pločice. Nemojte da vas prevari trenutačni polet koji vam daju kofein i šećer. Takva energija brzo nestane.
  • Pokrenite se. Vjerovali ili ne, fizička aktivnost ne samo da opušta napete mišeće, već poboljšava i raspoloženje! Vaš organizam luči određene hemijske supstance koje se zovu endorfini, prije i poslije vježbanja. Oni smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje.
  • Razgovarajte sa prijateljima. Razgovarajte sa prijateljima da bi vam pomogli da prevaziđete stres. Prijatelji su dobri slušatelji. Pronalaženje nekoga s kim ćete moći slobodno porazgovarati o svojim problemima i osjećajima bez da vas osuđuje izuzetno će vam koristiti. Tako možete čuti i drugo mišljenje. Prijatelji će vas podsjetiti da niste sami.
  • Zatražite pomoć stručnjaka ako vam je potrebna. Porazgovarajte sa tarapeutom/psihologom. Tarapeut vam može pomoći da prevaziđete stres i da nađete bolje strategije za borbu protiv problema. Za ozbiljnija oboljenja povezana sa stresom, poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), terapija može biti od velike koristi. Osim toga, postoje lijekovi koji mogu umanjiti simptome depresije i anksioznosti i poboljšati san.
  • Budite spremni na kompromis. Ponekad, raspravljanje jednostavno nije vrijedno stresa koji prouzrokuje. Popustite s vremena na vrijeme.
  • Zapisujte svoje misli. Da li ste ikad napisali mail prijateljici o groznom danu koji ste imali i odmah se osjećali bolje? Zašto onda ne uzmete olovku i papir i ne zapišete šta se dešava u vašem životu! Vođenje dnevnika može biti odličan način da skinete teret sa vaših leđa i uvidite bolji način da riješite probleme. Kasnije možete ponovno pročitati dnevnik i vidjeti kakav ste napredak postigli!
  • Pomozite drugima. Pomaganje drugima može pomoći i vama samima. Pružite pomoć svojoj komšinici ili volontirajte u zajednici.
  • Pronađite neki hobi. Pronađite nešto u čemu uživate. Obavezno odvojite vrijeme da biste istražili svoje interese.
  • Postavite granice. Kada su u pitanju stvari poput posla i porodice, utvrdite koliko čega zaista možete uraditi. Dan je ograničen, stoga i vi postavite granice sebi i drugima. Nemojte se bojati reći NE kada drugi zahtijevaju vaše vrijeme i energiju.
  • Isplanirajte vaše vrijeme. Razmislite unaprijed kako ćete provesti vrijeme. Napravite spisak. Utvrdite šta je najvažnije da uradite.
  • Nemojte se nosite sa stresom na nezdrave načine. To podrazumijeva ispijanje alkoholnih pića, korištenje droga, pušenje ili prejedanje.

Da li metodom dubokog disanja mogu umanjiti stres? 

Duboko disanje predstavlja dobar način opuštanja. Pokušajte primjenjivati ovu metodu nekoliko puta dnevno:

1.   Lezite ili sjednite na stolicu
2.   Stavite dlanove na stomak
3.   Lagano brojite do četiri i udahnite kroz nos. Osjećajte kako vam se stomak podiže. Zadržite ga u tom položaju jednu sekundu.
4.   Lagano brojite do četiri dok izdišete na usta. Da biste kontrolirali brzinu izdisanja, napućite usne kao da zviždućete. Stomak će vam se lagano spuštati.
5.   Ponovite 5 do 10 puta.

Da li stres uzrokuje pojavu čira?

Ljekari su ranije smatrali da čir na želucu uzrokuju stres i začinjena hrana. Danas znamo da stres ne uzrokuje čir – on ga samo pogoršava. Nastajanje čira na želucu uzrokuje bakterija Helicobacter pylori. Naučnici još uvijek tačno ne znaju kako se ljudi zaraze ovom bakterijom – oni smatraju da je osoba u organizam unese putem hrane ili vode. Ova bakterija se tretira antibioticima i drugim lijekovima.

IZVOR: The National Women’s Health Information Center, juni 2009.,http://womenshealth.gov/faq/stress-your-health.cfm