Žene-Rak jajnika

Rani simptomi raka jajnika

Državna koalicija za borbu protiv raka jajnika u SAD-u (National Ovarian Cancer Coalition) pridružila se fondaciji za prevenciju ginekoloških kancera (Gynecologic Cancer Foundation) i drugim američkim organizacijama prilikom objavljivanja prvog državnog konsenzusa o simptomima raka jajnika. Rak jajnika je najsmrtonosniji oblik raka reproduktivnih organa zbog učestalog mišljenja da on nema upozoravajućih simptoma, te se često naziva i “tihim ubojicom”.

Istraživači su proveli konkluzivno istraživanje koje pokazuje da se sljedeći simptomi češće pojavljuju kod žena sa rakom jajnika u odnosu na opću populaciju. Oni uključuju:

  • Nadimanje
  • Karličnu ili abdominalnu bol
  • Teškoće prilikom jedenja i osjećaj sitosti ubrzo nakon započinjanja obroka
  • Simptomi vezani za urinarni trakt (nagla potreba za mokrenjem ili često mokrenje)

Žene koje imaju ove simptome gotovo svakodnevno tokom više od nekoliko sedmica trebaju se obratiti ljekaru, po mogućnosti ginekologu.

“Nadamo se da će ovaj konsenzus o zajedničkim simptomima raka jajnika dovesti do ranije dijagnoze kada su veće šanse za izliječenje,” izjavila je dr. Barbara Goff, ginekološki onkolog na Univerzitetu u Vašingtonu  (University of Washington).  “Kada se dijagnosticira rak jajnika u prvoj fazi, stopa izlječenja iznosi 90%. Nažalost, dosada nije bilo usaglašenja oko uobičajenih simptoma, te nije dolazilo do uspostavljanja dijagnoze kod žena koje boluju od raka jajnika bez obzira što su išle na pregled kod ljekara, sve dok to nije bilo prekasno.”

Rak jajnika na petom je mjestu među učestalim oblicima raka kod žena. Trenutno, oko 80% slučajeva ovog oblika raka ne dijagnosticira se u ranoj fazi, te je veća stopa smrtnosti.

Ovaj konsenzus olakšati će koordiniran edukacijski napor koji će dovesti do toga da ljekari i žene uzmu u obzir mogućnost raka jajnika kada se pojave gore navedeni simptomi.

Izvor: National Ovarian Cancer Coalition, 13 juni 2007., http://www.ovarian.org/

Stope raka jajnika manje su u sunčanim područjima

Žene u sunčanijim područjima svijeta na mnogo su manjem riziku od raka jajnika u poređenju na žene koje žive u hladnijim područjima, otkrila je nova studija.

Rezultati studije, rekli su istraživači, govore da izloženost sunčevoj svjetlosti – preciznije proizvodnja D vitamina u tijelu – pomaže u prevenciji ovog oblika raka.

Studija, koja će biti objavljena u decembarskom izdanju američkog medicinskog žurnala American Journal of Preventive Medicine, posljednja je u nizu studija koje rizik od raka dovode u vezu sa geografskom širinom. Prethodne studije pokazale su da su stope raka dojke i raka debelog crijeva, naprimjer, više kod ljudi koji žive u područjima na višim geografskim širinama, gdje je godišnja izloženost sunčevoj svjetlosti ograničena.

Teorija jeste da je za vezu zaslužan D vitamin. Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju D vitamina u tijelu, pa zalihe ovog vitamina u tijelima ljudi dijelom zavise od područja u kojem osoba živi. Jedna studija nedavno je pokazala da su odrasle osobe koje su unosile 400 IU vitamina D dnevno bile na duplo manjem riziku od oboljevanja od raka gušterače. Laboratorijska istraživanja, također, pokazuju da ovaj vitamin pomaže u spriječavanju rasta i širenja kancerogenih ćelija.

Da bi istražili moguću ulogu izloženosti sunčevoj svjetlosti kada je u pitanju rak jajnika, Garland i njegove kolege analizirali su podatke o raku jajnika iz 175 zemalja i doveli ih u vezu sa podacima o geografskim širinama, UV zračenju i atmosferskim nivoima ozona – koji utiču na nivo UV zračenja. Sveukupno gledano, Garlandov tim je otkrio da su stope raka jajnika bile najviše u područjima viših geografskih širina na obje hemisfere. Osim toga, veća izloženost UV zrakama i manji novoi ozona bili su povezani sa nižim stopama raka jajnika.

Garland je rekao da to, naravno, ne znači da oni preporučuju da se žene sunčaju, ili presele na Floridu, da bi spriječile razvoj raka jajnika. “Sunčanje može dovesti do opekotina”, napomenuo je on.

Ipak, dokazi o vezi između raka i vitamina D govore da i kraća izloženost sunčevoj svjetlosti uz unos pripravaka sa D vitaminom mogu predstavljati odbranu od raka, rekao je istraživač.

Osoba sa srednje tamnom kožom, rekao je Garland, može dobiti dovoljno vitamina D tako što će na suncu provoditi otprilike 15 minuta dnevno, sa 50 posto izložene kože – manje vremena je potrebno za svijetlije osobe, a više za tamnije.

Ali pošto mnoge osobe dobijaju malo sunčeve svjetlosti, Garland preporučuje da odrasli ljudi uzimaju 2,000 IU vitamina D dnevno, što je “podnošljiva gornja granica unosa” koju su odredili zdravstveni zvaničnici u SAD-u. Ta granica postoji zbog rizika od toksičnosti vitamina D, jer pretjeran unos uzrokuje povećanje nivoa kalcija u krvi i dovodi do problema poput mučnine, gubitka težine, umora i disfunkcije bubrega.

IZVOR: American Journal of Preventive Medicine, decembar 2006.