Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javno zdravstveno upravljanje kontaktima sa preporukama za zdravstvene radnike u kontaktu sa COVID-19 slučajevima

Preuzeto sa web stranice Javne ustanove Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo https://www.zzjzks.ba/ (prvo ažuriranje 06/04/2020)

Izvor: Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti:
„Contact tracing: Public health management of persons, including healthcare workers, having had contact with COVID-19 cases in the European Union – first update“ (31.03.2020.)

Ovaj dokument opisuje ključne korake praćenja kontakata uključujući identifikaciju kontakta, njihov popis i nastavak praćenjenja, a sve u kontekstu moguće pojave COVID-19. Upravljanje kontaktima temelji se na najnovijim dostupnim dokazima koji su navedeni u nastavku.

  • Trenutne procjene sugeriraju srednje razdoblje inkubacije od pet do šest dana, u rasponu od 1 do 14 dana. Nedavna studija potvrdila je da se razumno razdoblje inkubacije može računati do  14 dana [1,2].
  • Slučaj može biti zarazan i do 48 sati prije pojave simptoma. Nedavna studija dokazala je da je 12,6% slučajeva pokazalo presimptomatski prijenos [3]. Osim toga, udio presimptomatskog prijenosa izveden je modeliranjem, a procijenjeno je da je uz prisutnost kontrolnih mjera – oko 48% i 62% u Singapuru i Kini (podaci Tianjina) [4]. Ostale studije nisu pokazale značajnu razliku u virusnom opterećenju između asimptomatskog i simptomatskog bolesnika što ukazuje na potencijal prijenosa virusa od asimptomatskih bolesnika [5-7].
  • Smatra se da se prijenos uglavnom odvija putem kapljica pri disanju i izravnim kontaktom sa zaraženim osobama i neizravnim kontaktom preko površina ili predmeta u neposrednom okruženju [8]. Nedavna eksperimentalna istraživanja provedena u visoko kontrolisanim uvjetima pokazala su preživljavanje SARS-CoV-2 na različitim površinama i u aerosolu. Opisane su različiti nivoi onečišćenja okoliša u sobama COVID-19 bolesnika [9-11].
  • Do 10% prijavljenih slučajeva u Kini [12] i do 9% slučajeva u Italiji bilo je među zdravstvenim radnicima[13]. Vjerojatno su nosokomiijalne epidemije igrale važnu ulogu u pojačavanju lokalnih epidemija i to nerazmjerno utječu na starije i ranjive populacije.

Cilj dokumenta: Ovaj dokument ima za cilj pomoći tijelima javnog zdravstva, primarne zdravstvene zaštite EU / EGP-a u pronalaženju i upravljanju osobama, uključujući zdravstvene radnike koji su imali kontakt sa slučajevima COVID-19.

Svrha traženja kontakta

Svrha identifikacije i nadzora nad kontaktima vjerovatnih ili potvrđenih slučajeva COVID-19 je brzo identificirati sekundarne slučajeve koji mogu nastati prijenosom iz primarno poznatih slučajeva te intervenirati i prekinuti daljnji prijenos. Navedeno se postiže:

  • Brzom identifikacijom kontakata vjerovatnog ili potvrđenog slučaja COVID-19;
  • Informisanjem kontakata o pravilnom ponašanju u samoizolaciji, pravilnoj higijeni ruku i zaštiti dišnih puteva uz savjete oko toga što učiniti ako se razviju simptomi;
  • Pravovremenim laboratorijskim testiranjem (svih pojedinaca koji imaju simptome i ukoliko resursi dopuštaju testiranje asimptomatskih visoko rizičnih kontakata).

Traženje kontakata je ključna mjera za borbu protiv trenutne epidemije COVID-19 uz aktivno  pronalaženje slučajeva i testiranje u sinergiji sa drugim mjerama kao što su fizičko distanciranje. Svaka će zemlja morati prilagoditi svoj odgovor lokalnoj epidemiološkoj situacijii prema raspoloživim resursima. Stroga primjena mjera pronalaska kontakata u periodu kada je manji broj slučajeva može smanjiti dalji prijenos i imati veliki utjecaj na širenje izbijanja epidemije. Međutim, ako resursi dopuštaju, također bi se trebala uzeti u obzir i geografska analiza područija sa većim stepenom prijenosa. Čak ako se ne utvrde i pronađu svi kontakti svakog pojedinog slučaja, praćenje kontakata još uvijek može doprinijeti smanjenju prijenosa u sinergiji s drugim mjerama poput fizičkog distanciranja [14-16].

Sve više dokaza iz odgovora na epidemiju u Kini i Singapuru pokazuje da je učinkovito praćenje kontakata pomoglo skratiti vrijeme od pojave simptoma do izolacije i možda će značajno smanjiti vjerovatnost nastanka prijenosa [17,18]. Traženje kontakata i karantena su korištene u toku velikog širenja zaraze u Wuhanu i Južnoj Koreji zajedno s nizom drugih mjera [12,19]. Traženje kontakata također bi trebalo omogućiti bolje razumijevanje epidemiologije COVID-19. Zemlje EU / EGP-a koje i dalje imaju ograničen broj slučajeva trebaju usmjeriti svoje napore u javnom zdravstvu na identificiranje slučajeva i pronalazak njihovih kontakata. Ako su resursi ograničeni, kontakti visokog rizika za svaki slučaj (bliski kontakti) i kontakti koji su zdravstveni radnici ili rade s ugroženim stanovništvom se trebaju najprije istražiti, ali i dalje ispratiti što je moguće više kontakata sa niskim rizikom izloženosti [20].

U zemljama sa široko rasprostranjenim prijenosom u pojedinim regijama, a ograničenim prijenosom u drugim regijama, traženje kontakata može igrati ključnu ulogu u obuzdavanju izbijanja u manje pogođenim područjima i unutar zatvorenih objekata (npr. zatvori, starački domovi). Traženje kontakta još uvijek treba razmotriti na područjima šireg prijenosa, kad god je to moguće, a u kombinaciji s mjerama fizičkog udaljenja. Međutim, ako se ne provodi kao prilikom velikog širenja sa praćenjem kontakata mora se nastaviti čim se prijenos u zajednici smanji.

U zemljama koje su tokom trajanja pandemije provodile stroge mjere fizičkog distanciranja kao pokušaj prekida lanca prijenosa virusa, mjere pronalaska vezanih slučajeva uključujući traženje kontakata su prioritet nakon ukidanja mjera fizičkog distanciranja kako bi se smanjio rizik od dalje eskalacije. Tokom razdoblja reduciranog kretanja, zemlje bi trebale nastojati pregledati postojeće javne zdravstvene sisteme kako bi se utvrdili budući optimalni načini traženja i praćenja kontakata.

ECDC je objavio tehnički izvještaj o resursima potrebnim za praćenje kontakata, karantenu i nadzor aktivnosti [21]. Na kraju ovog dokumenta navedene su neke mjere uštede resursa.

Definicija “kontakt osobe”

Kontakt je svaka osoba koja je u određenom vremenskom periodu imala susret sa slučajem COVID-19 (Tabela 1) u rasponu od 48 sati prije pojave simptoma kod pozitivnog slučaja do 14 dana nakon pojave simptoma. Ako slučaj nije imao simptoma, osoba kontakt definisana je kao osoba koja je imala kontakt sa potvrđenim slučajem u vremenskom okviru od 48 sati prije uzimanja uzorka za testiranje kod slučaja (uzorak koji je doveo do potvrde) do 14 dana nakon uzetog uzoraka.

Rizik od infekcije povezan je s nivoom izloženosti koja će zauzvrat odrediti metod nadzora (tabela 1) [22].

Tabela 1. Klasifikacija kontakta na temelju nivoa izloženosti

Kontakti sa visokim rizikom od obolijevanjaKontakti sa niskim rizikom od oboljevanja
Osoba:
-Imala kontakt licem u lice sa COVID19 pozitivnim unutar 2 metra duže od 15 minuta,
-Imala fizički kontakt sa COVID19 pozitivnim slučajem
-Imala direktni kontakt sa nekim sekretom pozitivnog slučaja bez zaštite (npr. pozitivni kašljao ka kontaktu)
-Bila u zatvorenom prostoru (kuća, učionica, sala za sastanke, čekaonica itd) sa COVID-19 slučajem duže od 15 minuta,
-U avionu, sjedio/la udaljena do dva sjedišta (u bilo kojem smjeru) od COVID-19 slučaja, osoba koja pruža njegu, članovi osoblja koji poslužuju u segmentu aviona gdje je bio potvrđen slučaj,
-Zdravstveni radnik ili bilo koja druga osoba koja je pružala njegu COVID-19 slučaju ili radnici u laboratoriju koji su radili sa COVID-19 uzorcima bez preporučene zaštitne opreme.
Osoba:
-Imala licem u lice kontakt sa zaraženim unutar dva 2 metra kraće od 15 minuta,
-Bila u zatvorenom okruženju sa COVID-19 slučajem kraće od 15 minuta,
-Putovala sa potvrđenim slučajem u bilo kojem vidu transporta (osim aviona),
-Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža njegu COVID-19 slučaju, ili radnici u laboratoriju koji nose ličnu zaštitnu opremu.

Pretpostavlja se da će duže trajanje kontakta povećati rizik od prenošenja; ograničenje od 15 minuta je proizvoljno odabrano u praktične svrhe. Tijela za javno zdravstvo mogu savjetovati da se neke osobe koje su imale i kraće trajanje kontakta sa potvrđenim slučajem proglase visoko rizičnim pri čemu se odluka temelji na pojedinačnim procjenama rizika.

Korištenje samo dijela preporučenog seta Lične Zaštitne Opreme (LZO) povećava izloženost zdravstvenih radnika čime se povećava rizik.

Nakon što se utvrdi slučaj

Ključni koraci traženja kontakata sažeti su na slici 1 u nastavku.

Identifikacija i praćenje  kontakta

Odmah nakon što se utvrdi potvrđeni ili vjerovatni slučaj, sljedeći koraci u vezi s traženjem kontakata uključuju:

  • razgovor sa slučajem radi prikupljanja podataka o kliničkoj historiji i mogućim kontaktima. Ukoliko je moguće ovo se treba napraviti putem telefonskog poziva. Ukoliko su slučajevi hospitalizirani ili lošeg zdravstvenog staja bolničko osoblje ili liječnik mogu pomoći u prikupljanju informacija od slučaja ili užeg člana porodice.
  • pronalaženje kontakata i razvrstavanje u izložene sa visokim rizikom (‘bliski kontakt’) i izložene sa niskim rizikom, kao što je prethodno opisano u tablici 1. Potrebno je prikupiti informacije o tome radi li kontakt s ugroženim grupama (npr. pružanje skrbi starijim osobama ili bolesnim osobama).
  • organizovanje testiranja simptomatskih kontakata (i asimptomatskih ako materijalna sredstva dopuštaju) na temelju nacionalnih strategija,
  • pronalaženje i komuniciranje s identificiranim kontaktima i pružanje informacija o mjerama suzbijanja infekcije, praćenju simptoma i drugim mjerama predostrožnosti poput potrebe za karantenom.

Praćenje kontakta

Ovisno o nivou rizika izloženosti, odgovorna tijela trebaju razmotriti nekoliko mjera (Tablica 2). Zdravstvene ustanove (u slučaju Kantona Sarajevo J.U. Dom zdravlja) trebaju aktivno nadzirati kontakte s visokom rizikom, dok kontakti sa niskim rizikom mogu samostalno pratiti pojavu simptoma uz provođenje mjera fizičkog distanciranja i izbjegavanja putovanja. Karantenu treba razmotriti za kontakte s visokom rizikom obolijevanja ovisno od njihovih mogućnosti za samoizolaciju u kućnim uslovima [20]. Ako se pojave simptomi bolesti, kontakt uz prethodnu samoizolaciju treba potražiti ljekarski savjet, najbolje prvo telefonom uvijek slijedeći preporuke državnih/lokalnih vlasti.

Tabela 2. Ključni postupci u upravljanju kontaktima

Kontakti sa visokim rizikom obolijevanjaKontakti sa niskim rizikom obolijevanja
IndividualnoKroz period od 14 dana nakon izlaganja COVID-19 slučaju, kontakti sa visokim rizikom obolijevanja, trebali bi se savjetovati da:
-Se samoizoliraju kući ukoliko je moguće. Ukoliko nije moguće, potrebno je poštovati mjere fizičkog distanciranja,
-Dnevno prate pojavu simptoma koji su vezani za COVID-19      
-Ostanu dostupni svom ljekaru iz PZZ i tijelima javnog zdravstva,
-Provode rigorozne mjere higijene ruku i zaštite dišnih puteva,
-Samoizoliraju odmah nakon pojave simptoma i traže ljekarski savjet.
Kroz period od 14 dana nakon posljednjeg izlaganja, kontakti sa niskim rizikom od obolijevanja trebaju se savjetovati da:
-Dnevno prate pojave simptoma,
-Poštuju mjere fizičkog distanciranja,
-Provode rigorozne mjere higijene ruku i zaštite dišnih puteva – nošenje maski,
U slučaju pojave simptoma potraže savjet ljekara, prvo preko telefona, na osnovu savjeta državnih tijela.
Zdravstvene ustanoveKroz period od 14 dana nakon posljednjeg izlaganja COVID-19 pozitivnim slučaju, vrše aktivno praćenje kontakta (pozivi, mail, sms). Nakon što je kontakt pronađen, potrebno je čim prije:
-Dogovoriti testiranje za sve simptomatske kontakte,
-Razmotriti testiranje kontakta koji su asimptomatski zdravstveni radnici,
-Razmotriti testiranje asimptomatskih bolesnika ukoliko dozvole materijalna sredstva.

Ukoliko kontakt razvije simptome COVID-19 unutar 14 dana od izlaganja:
-Testirati kontakt
-Ukoliko je test negativan, nastaviti pratiti kontakt kroz 14 dana od zadnjeg izlaganja,
-Ukoliko je test pozitivan, kontakt se smatra slučajem i onda se vrši praćenje njegovih kontakata
 
Nisu potrebne posebne mjere
Ukoliko se kod kontakta razviju simptomi COVID-19:
-Testirati kontakt,
-Ukoliko je test negativan, nastaviti pratiti kontakt kroz 14 dana od zadnjeg izlaganja,
-Ukoliko je test pozitivan, kontakt se smatra slučajem i vrši se praćenje njegovih kontakata.

Traženje kontakata može biti skupo. Svaka će zemlja morati prilagoditi intenzitet praćenja kontakata na osnovu lokalne epidemiološke situacije i prema raspoloživim resursima. Ti se resursi mogu pojačati zapošljavanjem nemedicinskog osoblja, uključujući volontere ako su dovoljne mjere zaštite podataka, obuke i ukoliko se može osigurati nadzor. Ostali dostupni resursi, kao što su zapošljavanje pozivnih centara uspostavljenih u druge svrhe može se uzeti u obzir. Mjere koje mogu pomoći uštedama resursa uključuju prelazak na samonadzor za bliske kontakate umjesto dnevnih poziva ili uvođenje aplikacija ili drugih internetskih alata za pomoć pri nadzoru [25,26].

Da bi se olakšao rad kontakti se mogu provjeravati i putem poruka. WHO je razvio alat Go.Data koji omogućava učinkovitije traganje za kontaktima; alat omogućava brzo praćenje kontakata, vizualizaciju lanaca prijenosa i razmjenu podataka. Ako resursi postanu previše ograničeni za testiranje čak i simptomatskih kontakata, potrebno je savjetovati sve simptomatske kontakte da se samoizoliraju i njima treba upravljati kao slučajem.

Korištenje podataka praćenja kontakata u svrhu informisanja

Podaci o istraživanjima praćenja kontakata trebaju se prikupiti i analizirati na lokalnoj i/ili nacionalnoj razini kako bi se koristili u naučne svrhe. Primjeri uključuju razumijevanje prijenosa i brzine prijenosa, identificiranje i dokumentovanje postavki gdje je prisutna transmisija, te razumijevanje efikasnosti različitih mjera mitigacije kao što je fizičko distanciranje.  

Aneks: Algoritam menadžmenta kontakata vjerovatnog ili potvrđenog COVID 19 slučaja

Algoritam upravljanja sa kontaktima sumnjivog ili potvrđenog slučaja COVID-19

Reference

  1. Chinese Center for Disease Control and Prevention. Epidemic update and risk assessment of 2019 novel coronavirus. Beijing: CCDC; 2020. Available from: http://www.chinacdc.cn/yyrdgz/202001/P020200128523354919292.pdf.
  2. Backer JA, Klinkenberg D, Wallinga J. Incubation period of 2019 novel coronavirus (2019-nCoV) infections among travellers from Wuhan, China, 20–28 January 2020. Eurosurveillance. 2020;25(5).
  3. Du Z, Xu X, Wu Y, Wang L, Cowling BJ, Meyers LA. Serial interval of COVID-19 among publicly reported confirmed cases. Emerging infectious diseases. 2020;26(6).
  4. Ganyani T, Kremer C, Chen D, Torneri A, Faes C, Wallinga J, et al. Estimating the generation interval for COVID-19 based on symptom onset data. medRxiv. 2020:2020.03.05.20031815.
  5. Han Y, Yang H. The transmission and diagnosis of 2019 novel coronavirus infection disease (COVID-19): A Chinese perspective. Journal of Medical Virology.n/a(n/a).
  6. Zou L, Ruan F, Huang M, Liang L, Huang H, Hong Z, et al. SARS-CoV-2 viral load in upper respiratory specimens of infected patients. New England Journal of Medicine. 2020;382(12):1177-9.
  7. Cereda D, Tirani M, Rovida F, Demicheli V, Ajelli M, Poletti P, et al. The early phase of the COVID-19 outbreak in Lombardy, Italy 2020. Available from: https://arxiv.org/abs/2003.09320v1.
  8. World Health Organization (WHO). Modes of transmission of virus causing COVID-19:implications for IPC precaution recommendations. Geneva: WHO; 2020 [accessed 27 March 2020]. Available from: https://www.who.int/publications-detail/modes-of-transmission-of-virus-causing-covid-19-implications-foripc-precaution-recommendations.
  9. van Doremalen N, Bushmaker T, Morris DH, Holbrook MG, Gamble A, Williamson BN, et al. Aerosol and surface stability of SARS-CoV-2 as compared with SARS-CoV-1. New England Journal of Medicine. 2020.
  10. Cheng VCC, Wong S-C, Chen JHK, Yip CCY, Chuang VWM, Tsang OTY, et al. Escalating infection control response to the rapidly evolving epidemiology of the coronavirus disease 2019 (COVID-19) due to SARSCoV-2 in Hong Kong. Infection Control & Hospital Epidemiology. 2020:1-24.
  11. Santarpia JL, Rivera DN, Herrera V, Morwitzer MJ, Creager H, Santarpia GW, et al. Transmission potential of SARS-CoV-2 in viral shedding observed at the University of Nebraska Medical Center. medRxiv. 2020:2020.03.23.20039446.
  12. World Health Organization (WHO). Report of the WHO–China Joint Mission on Coronavirus Disease 2019 (COVID-19). Geneva: WHO; 2020. Available from: https://www.who.int/docs/defaultsource/coronaviruse/who-china-joint-mission-on-covid-19-final-report.pdf.
  13. Istituto superiore di sanità. Sorveglianza integrata COVID-19 in Italia: Aggiornamento 22 marzo 2020. Rome: Istituto superiore di sanità; 2020. Available from: https://www.epicentro.iss.it/coronavirus/bollettino/Infografica_22marzo%20ITA.pdf.
  14. Hellewell J, Abbott S, Gimma A, Bosse NI, Jarvis CI, Russell TW, et al. Feasibility of controlling 2019-nCoV outbreaks by isolation of cases and contacts. medRxiv. 2020.
  15. Keeling MJ, Hollingsworth TD, Read JM. The efficacy of contact tracing for the containment of the 2019 novel coronavirus (COVID-19). medRxiv. 2020.
  16. Peak CM, Kahn R, Grad YH, Childs LM, Li R, Lipsitch M, et al. Modeling the comparative impact of individual quarantine vs. active monitoring of contacts for the mitigation of COVID-19. medRxiv. 2020.
  17. Chen N, Zhou M, Dong X, Qu J, Gong F, Han Y, et al. Epidemiological and clinical characteristics of 99 cases of 2019 novel coronavirus pneumonia in Wuhan, China: a descriptive study. The Lancet. 2020 2020/02/15/;395(10223):507-13.
  18. Bi Q, Wu Y, Mei S, Ye C, Zou X, Zhang Z, et al. Epidemiology and transmission of COVID-19 in Shenzhen China: Analysis of 391 cases and 1 286 of their close contacts. medRxiv. 2020.
  19. Choe YJ. Coronavirus disease-19: Summary of 2 370 contact investigations of the first 30 cases in the Republic of Korea. medRxiv. 2020.
  20. European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC). Guidelines for the use of nonpharmaceutical measures to delay and mitigate the impact of 2019-nCoV. Stockholm: ECDC; 2020. Available from: https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/novel-coronavirus-guidelinesnon-pharmaceutical-measures_0.pdf.
  21. European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC). Resource estimation for contact tracing, quarantine and monitoring activities in the EU/EEA [internet]. Stockholm: ECDC; 2020 [accessed 11 March 2020]. Available from: https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/resource-estimation-contacttracing-quarantine-and-monitoring-activities-covid-19.
  22. World Health Organization (WHO). Home care for patients with suspected novel coronavirus (nCoV) infection presenting with mild symptoms and management of contacts [internet]. Geneva: WHO; 2020 [accessed 4 February 2020]. Available from: https://www.who.int/publications-detail/home-care-forpatients-with-suspected-novel-coronavirus-(ncov)-infection-presenting-with-mild-symptoms-andmanagement-of-contacts.
  23. European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC). Risk assessment guidelines for infectious diseases transmitted on aircraft (RAGIDA) – Middle east respiratory syndrome coronavirus (MERS-CoV). Stockholm: ECDC; 2020. Available from: https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/infectious-diseases-transmitted-on-aircraftsragida-risk-assessment-guidelines.pdf.
  24. European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC). Infection prevention and control for the care of patients with 2019-nCoV in healthcare settings 2020 [accessed 20 February 2020]. Stockholm: ECDC; 2020. Available from: https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/infection-prevention-and-controlcare-patients-2019-ncov-healthcare-settings.
  25. TheJournal.ie. 80 defence forces cadets are being trained in Covid-19 contact tracing [internet]. Dublin: TheJournal.ie; 13 March 2020 [accessed 23 March 2020]. Available from: https://www.thejournal.ie/defence-forces-cadets-trained-in-coronavirus-contact-tracing-5046020Mar2020/.
  26. Personal communication, 23 March 2020: Greg Martin, specialist in public health medicine, Health Service Executive, Ireland