Depresija kod novih majki česta je u mnogim kulturama i pogađa negdje između 10 % do 20 % porodilja. U nekim visokorizičnim populacijama, procenat može biti čak 40 ili 50 %. Pošto depresija ima teške posljedice i po majku i po dijete, od ključnog je značaja da bude pravovremeno dijagnosticirana i liječena. Depresivne majke češće odlučuju prestati dojiti što ima negativne posljedice na oboje.
Istraživanja u polju psihoneuroimunologije (PNI) otkrila su da je depresija povezana sa upalama koje se manifestiraju visokim nivoima proinflamatornih citokina.
Stara paradigma depresije opisivala je upalu samo kao jedan od faktora rizika za pojavu depresije. Međutim, nova paradigma zasniva se na najnovijim istraživanjima koja ukazuju na to da fizički i psihološki stresori povećavaju upalu. Ove najnovije studije dovele su do značajnog preokreta u paradigmi depresije: upala nije više samo jedan od faktora rizika, ona je faktor rizika koji predstavlja osnovu svih drugih. Osim toga, upala objašnjava zašto psihosocijalni, psihološki i fizički faktori rizika povećavaju rizik od depresije. To je tačno za depresiju općenito i posebice za postporođajnu depresiju.
Porodilje su posebno ranjive na depresiju jer se njihovi nivoi proinflamatornih citokina značajno povećavaju tokom posljednjeg tromjesečja trudnoće – a to je period kada su također na velikom riziku od depresije. Pored toga, svakodnevna iskustva novih majki, poput poremećaja sna, postporođajne boli, te prošle i aktuelne psihološke traume djeluju kao stresori koji uzrokuju povećanje nivoa proinflamatornih citokina.
Dojenje ima zaštitni uticaj na mentalno zdravlje majke jer smanjuje stres i utiče na protuupalni odgovor tijela. Međutim, poteškoće sa dojenjem, poput bolnih bradavica mogu povećati rizik od depresije te ih je, stoga, potrebno što prije riješiti.
Zaključak
PNI istraživanje predlaže dva cilja za prevenciju i liječenje postporođajne depresije: smanjivanje stresa kod majke i smanjivanje upale. Dojenje i vježbanje umanjuju stres kod novih majki i čuvaju majčinsko raspoloženje. Osim toga, potrebno je primijeniti najsavremenije liječenje depresije koje uključuje protivupalne agense poput: omega-3 masnih kiselina, kognitivne terapije, kantariona (Hypericum perforatum) i konvencionalnih antidepresiva.
Izvor: Međunarodni žurnal dojenja 2007., 2:6 (International Breastfeeding Journal), http://www.internationalbreastfeedingjournal.com