prof. dr. sc. Lutvo Sporišević
prof. Ademira Pehlić
Ažurirano: 03.11.2023. (iz arhive)
Kampanja podizanja svjesnosti o važnosti vakcinacije/cijepljenja protiv gripe je komunikacijska kampanja koja se obilježava širom Evropske regije Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ove kampanje je da ukaže na značaj vakcinacije na zdravlje i dobrobit ljudi kao i povećanje procijepljenosti protiv gripe kod osoba sa rizičnim faktorima.
Šta je gripa (influenza)?
Gripa je vakcinopreventabilna infekcija dišnih puteva koju kod ljudi najčešće uzrokuju virus influence tip A (podtip H3N2 i H1N1) i tip B. Virus influence svake godine inficira 10%-30% Evropske populacije i dovodi do 100.000 bolničkih prijema širom Evrope.
Ova bolest se odlikuje šarolikom kliničkom simptomatologijom i težinom oboljenja, koji mogu biti praćeni sa teškom upalom pluća, upalom srčanog mišića, upalom mozga a određeni slučajevi mogu biti smrtonosni. Težina bolesti uvjetovana je patogenošću virusa influence, sekundarnim bakterijskim uzročnikom (pneumokok i stafilokok) i otpornošću pacijenta (imunitet).
Koji su načini širenja gripe?
Virusi influence umjereno su zarazni, tj. smatra se da će prosječno jedna inficirana osoba inficirati jednu do dvije neimunizirane osobe.
Širenje gripe sa inficirane osobe na zdravu osobu ostvaruje se zrakom i kapljicama (neimunizirana osoba udiše inficirane kapljice koje izbacuje inficirana osoba tokom kašlja, kihanja i govora a pri tome inficirana osoba ne pokriva svoja usta i nos pri čemu je razmak između inficirane osobe i zdrave osobe manji od tri metra) i dodirom ili kontaktom (dodir nosa i usta neopranim rukama koje su prethodno bile u dodiru sa inficiranim površinama i predmetima sa virusom influence).
Koliki je period osoba sa gripom infekciozna na zdrave osobe?
Smatra se da odrasla osoba inficirana sa virusom influence prenosi infekciju jedan dan prije manifestnih simptoma i mogućnost prenošenja infekcije održana je tri do pet dana od početka simptomatologije. Kod djece početak prenošenja virusa influence je isti kao kod odraslih i održava se do sedam dana nakon početka simptomatologije.
S obzirom da se rizik dobivanja gripe kod nekih zdravih osoba javlja prije nego inficirana osoba ima izražene simptome, te da je nakon trećeg dana rizik prenošenja infekcije niži, veoma je bitno da neka osoba ostane kući čim počinje da se osjeća bolesna kako bi se smanjoio rizik prenošenja gripe na zdrave osobe.
Koji su najčešći klinički simptomi kod gripe?
Simptomi gripe se javljaju » dva (2) dana [raspon 1-4 dana] nakon ulaska virusa influence u ljudski organizam, tj. najčešće se javlja:
- visoka tjelesna temperatura
- drhtavica
- opća slabost i malaksalost
- glavobolja
- bolovi u mišićima i zglobovima
- suh kašalj.
Može se javiti curenje iz nosa, grlobolja, a kod djece gripa može biti praćena povraćanjem i proljevom.
Nemaju svi inficirani pacijenti simptome (neki slučajevi nemaju povišenu tjelesnu temperaturu), tj. smatra se da »75% infekcija sezonske gripe je asimptomatsko.
Gripa se treba razlikovati od prehlade, tj. sumarno se može reći da pojedinac od gripe može samo jedanput godišnje oboljeti, od prehlade odrasli pacijenti obole dva do tri puta godišnje a djeca najčešće šest do osam puta godišnje, gripa se javlja od oktobra do maja (najčešće se javlja od decembra do februara) a prehlada se javlja tokom čitave godine (prehladu uzrokuje >200 virusa), simptomatologija prehlade se najčešće manifestira curenjem iz nosa, kihanjem, suznim očima, glavoboljom i grloboljom. Simptomi kod prehlade se postepeno javljaju nasuprot gripe kod koje se javljaju naglo, a rijetko se javlja visoka tjelesna temperatura i bolovi u kostima i zglobovima kod prehlade.
Uglavnom kod nekompliciranih slučajeva gripa traje nekoliko dana, ali kašaj i malaksalost mogu biti prisutni nekoliko sedmica.
Kod određenog broja pacijenata gripa može imati težak tok, praćen komplikacijama (upala pluća, upala srčanog mišića, upala mozga, sepsa što može biti praćeno smrtnim ishodom).
Komplikacije se najčešće javljaju kod manje djece, osoba poodmakle životne dobi i pacijenata sa ranije prisutnim hroničnim bolestima.
Koje su rizične grupe za infekciju sa virusom influence?
Određena rizična stanja/bolesti, životna razdoblja i profesije imaju povećani rizik teškog toka gripe i nastanka ozbiljnih komplikacija, kao što su:
- osobe iznad 65 godina
- djeca u dobi od 6. mjeseca – 2. godine
- trudnice
- osobe svih životnih dobi sa hroničnim bolestima (plućne, kardiovaskularne, neurološke, bubrežne, jetrene, šećerna bolest…)
- osobe sa imunodeficijenicijom (zloćudni tumor, HIV/AIDS, osobe koje primaju kemoterapiju, radioterapiju ili duže vremena visoke doze kortikosteroida)
- zdravstveni radnici
- štićenici osoba za starije osobe i institucija za njegu hroničnih bolesnika.
Mogućnosti prevencije protiv gripe
- Godišnja vakcinacija protiv gripe najznačajnija je preventivna aktivnost u sprječavanju, smanjenju oboljevanja, bolničkog liječenja, komplikacija i smrtnog ishoda kod oboljelih od gripe. Ranije su navedene rizične grupe koje su prioritetne da svake godine budu vakcinisani protiv gripe. Vakcina protivi gripe je sigurna i efikasna vakcina koja se koristi više od 50 godina i godišnje »500 miliona ljudi primi ovu vakcinu. S obzirom da je to inaktivirana vakcina mogu se vakcinisati i trudnice, što će zaštiti majčino zdravlje, omogućiti uredan tok trudnoće, spriječiti kompliakcije koje može izazvati gripa od trudnice a djelovaće i blagotvorno na dijete, koje se tek od šestog mjeseca može vakcinisati protiv virusa influence. U kontekstu navedenoga osim povećanja procijepljenosti stanovnoštva i postizanja primjerenog kolektivnog imuniteta potrebno je vakinisati protov gripe i gore navedene osobe sa hroničnim oboljenjima svih životnih dobi, kako bi spriječili ozbiljne komplikacije gripe kod ove skupine pacijenata.
- Često i temeljito pranje ruku tekućom vodom i sapunom, u nedostaku dezinfekcionog sredstva na bazi alkohola ili slično
- Prakticiranje dobre respiratorne higijene (prekrivanje nosa i usta tokom kašlja i kihanja papirnatom maramicom ili kašljati/kihati u savijeni lakat)
- Osoba, neovisno o dobi, koje je bolesna treba ostati kući i treba konsultirati nadležnog liječnika
- Poštovati i ostale mjere spječavanja/smanjenja širenja infekcija (fizičla distanca »2 metra, provjetravanja porostorija, redovno čiščenje predmeta i površina)
- Kod oboljelih je bitan odmor, uzimanje dovoljne tekućine, davanje antipietika prema relevantnim preporukama (paracetamol), ne uzimati druge lijekove bez lijčeničkog pregleda.
Izvor:
- European Centre for Disease Prevention and Control. Factsheet about seasonal influenza.
- Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/seasonal-influenza/facts/factsheet (pristup 08.11.2021.)
- European Centre for Disease Prevention and Control. Infographic. Get ready for the upcoming flu season!. Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/infographic-get-ready-upcoming-flu-season (pristup 08.11.2021.)
- Centers for Disease Control and Prevention. Influenza (Flu). Dostupno na: https://www.cdc.gov/flu/index.htm (pristup 08.11.2021).
Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost