U sklopu Plana Kontinuirene medicinske edukacije JU Dom zdravlja KS (KME), 24. maja 2023. godine, u Sali za Edukacije Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost – OJ Centar održano je predavanje na temu „Racionalna upotreba antibiotika “.
Predavač je bila mr. sci. prim. dr. Elvira Hasanović.
Otkriće antibiotika početkom 20. vijeka smatra se jednim od najvažnijih dostignuća u historiji medicine. Proizvodnja antibiotika značajno je povećala kvalitetu i životni vijek čovječanstva. Od 1970. godine dolazi do pada uvođenja novih antibiotioka. U zadnjih deset godina usporen je razvoj novih antimikrobnih lijekova.
Svjetska zdravstvena skupština je 2015. godine odobrila globalni akcioni plan za antimikrobnu rezistenciju, pozivajući na posvećenu globalnu kampanju za podizanje javne svijesti i razumijevanja rezistencije na antibiotike. 18. novembar je proglašen Evropskim danom svjesnosti o racionalnom korištenju antibiotika, sedmica od 18-24 novembra Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim infekcijama (WAAW), koja se održava u cilju promocije globalne edukacije o antibioticima, načinu na koji ih treba koristiti i rastućim rizicima od rezistencije na antibiotike.
Prekomjerna upotreba antibiotika i brzi porast rezistencije bakterija na antibiotike, velika su prijetnja globalnom zdravlju, ali i razvoju i održivosti čovječanstva.
Mjere za borbu protiv rezistencije su primjena antibiotika na osnovu: kliničkog nalaza, mikrobiološkog nalaza, izbor pravog antibiotika, režim doziranja, način primjene, trajanje liječenja. Indikacije za zamjenu antibiotika su kada se započne primjena jednog antibiotika, poslije 2–3 dana tj. 48 do 72 sata utvrđuje se da li postoji povoljni klinički efekat ili ne, ako efekat ne postoji, antibiotik se mora promijeniti (nivo dokaza B, stepen preporuke II a). Kao zdravstveni radnici potrebno je da provodimo preventivne mjere protiv infekcija (npr. higijena, vakcinacija), edukacija (ukazivanje na opasnost od samoliječenja antibioticima, smanjenje primjene antibiotika u agroekonomiji), razvoj novih antimikrobnih lijekova.
Prilikom ordiniranja antibiotika moramo voditi računa o neželjenim dejstvima istih, o njegovoj primjeni kod bubrežnih i jetrenih bolesnika, da li je osoba trudnica ili dojilja, da li ima alergiju na određene antibiotike, kada moramo razmišljati o unakrsnoj alergiji. Veliki je broj neželjenih dejstava antibiotika od blagih simptoma pa do smrtnih ishoda.
Najčešće greške u primjeni antibiotika su davanje istih pri svakom povišenju temperature. Veliki broj respiratornih infekcija su virusnog porijekla na koje antibiotici ne djeluju, izbor nedjelotvornog antibiotika, profilaktička primjena, davanje pogrešnih kombinacija antibiotika, prevencija bakterijskih komplikacija virusnih infekcija.
mr .sci. prim. dr Elvira Hasanović, specijalista porodične/obiteljske medicine
