U sklopu kontinuirane medicinske edukacije JU Dom zdravlja KS (KME), dana 22.05. 2024. godine, u Sali za okupacionu terapiju, CMZ OJ Hadžić održano je predavanje na temu Hitna stanja u psihijatriji. Predavač je bio dr. med. sc. Gazmend Ljutfiu, specijalista psihijatrije.
Predavanje su on line mogli pratiti svi uposlenici JUDZKS.
Cilj ove edukacije je da ovu važnu temu, predstavi svim zdravstvenim profesionalcima kako bi bolje razumjeli i prepoznali ova stanja, ali i kako bi bili spremniji pružiti adekvatnu pomoć i podršku pacijentu u potrebi.
Psihijatrija (grč. psyche – duša, iatrea – liječenje) je grana medicine koja se bavi proučavanjem nastanka, razvoja, manifestacijama mentalnih poremećaja, te liječenjem i rehabilitacijom osoba sa mentalnim poremećajima. Cilj psihijatrije je očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja kroz otkrivanje i liječenje psihičkih poremećaja biološkim, psihološkim i socijalnim pristupom. Psihijatrija se razlikuje od ostalih medicinskih grana zbog nedovoljnog poznavanja etiologije mnogih psihičkih poremećaja i samim time zahtijeva individualni pristup kako u dijagnostici tako i u procesu liječenja. Bitno je da podsjetimo da mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi sa normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema nekim procjenama, trenutno u svijetu, od mentalnih poremećaja pati oko 450 miliona ljudi. Današnji socijalni, ekonomski i širi uslovi življenja, više nego ikada, utiču na mentalni status pojedinca, tako da gotovo niko nije imun na rizik od razvijanja nekog od problema na planu mentalnog zdravlja. Također, važno je naglasiti da svjetski naučnici ističu kako su mentalni problemi češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti, te da će depresija, u narednom periodu, biti vodeća bolest u svijetu. Sve veća je potreba i stanovništva u Bosni i Hercegovini za uslugama iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja.
Hitnim stanjem u psihijatriji se smatra ono stanje koje zahtijeva da se osobi / pacijentu, odmah i bez odgađanja, pruži hitna psihijatrijska pomoć, radi zaštite pacijenta i okoline. Ova stanja mogu biti rezultat različitih mentalnih poremećaja, trauma ili ekstremnih životnih okolnosti te mogu uključivati opasnost po život ili ozbiljnu dekompenzaciju mentalnog zdravlja. Može nastati i kod, prethodno, mentalno zdravih osoba kao posljedice događaja, situacije, bolesti ili poremećaja.
Hitnom psihijatrijskom intervencijom se nastoji olakšati bolesnikova psihička patnja koja može biti posljedica intenzivnih psihopatoloških doživljavanja, ali i posljedica raznih intoksikacija te simptoma apstinencije, te se želi staviti pod kontrolu pacijentovo ponašanje koje bi moglo, u znatnoj mjeri, u vrlo kratkom vremenu ugroziti zdravlje i život bolesnika ili zdravlje i život drugih.
U hitna stanja u psihijatriji ubrajaju se: psihomotorni nemir i agresivno ponašanje – agitacija, suicidalno ponašanje, akutno psihotično stanje, teška akutna anksiozna stanja, delirij (alkoholni delirij, atropinski delirij), intoksikacija alkoholom (akutno pijano stanje), patološko pijano stanje, intoksikacija psihoaktivnim tvarima (opioidima, kokainom, kanabinoidima), akatizija i maligni neuroleptički sindrom.
Razlozi za hitno bolničko liječenje na psihijatriji su agresivno ponašanje sa psihomotornim nemirom, akutno psihotično stanje i suicidalne misli i ponašanje – nulta kategorija hitnosti – stanja koja zahtijevaju hitnu i neodgodivu intervenciju i hospitalizaciju. U Kantonu Sarajevo (KS) hospitalni tretman se provodi u Klinika za psihijatriju KCUS i JU Kantonalna psihijatrijska bolnica. Navedena stanja raznih intoksikacija, tretiraju se u JU Zavod za liječenje bolesti ovisnosti KS. Sva ostala stanja relativna su indikacija za bolničko liječenje. Hitnu psihijatrijsku pomoć zahtijevaju i krizna stanja – reakcije na stres i traumu. To su najčešće stanja zbog kojih i osobe, koje prethodno nisu imale smetnje na planu mentalnog zdravlja, potraže hitnu psihijatrijsku pomoć.
Hitna stanja u psihijatriji su brojna i zahtijevaju veliku spretnost svih članova tima koji sudjeluju u liječenju bolesnika, od tima porodične medicine kojima se često pacijent prvo javi, pa do ostalih zdravstvenih profesionalaca. Ona zahtijevaju hitnu procjenu i intervenciju kako bi se spriječile ozbiljne posljedice po pacijenta i okolinu. Timski pristup koji uključuje ljekare, psihijatre, medicinsko osoblje, socijalne radnike ali često i porodicu pacijenta ključan je za adekvatno upravljanje hitnim psihijatrijskim situacijama i osiguranje optimalne brige za pacijenta.
Pripremio: dr. med. sc. Gazmend Ljutfiu, specijalista psihijatrije
