Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Kognitivna vitalnost u starosti ima korijene u mladosti

Baš kao što i izgrađivanje koštane mase u mladosti štiti od kasnijih lomova, izgrađivanje mozga u mladosti može zaštititi od demencije, rekla je dr Stephanie Studenski, član Američkog gerijatrijskog udruženja koje je pomoglo organizirati konferenciju o “kognitivnoj vitalnosti”.

“Svi znamo da je zdravlje mozga u starosti moguće održati na različite načine, od kojih su neki vježbanje tijela i uma tokom cijelog života i općenito zdrav način života,” rekla je Studenski sa Univerziteta u Pittsburgh-u agenciji Reuters Health.

“Ali drugi važan koncept jeste da se kapacitet mozga izgrađuje rano tokom života i da svako ima dodatni kapacitet ili rezerve,” objasnila je ona. Izgradnja tih rezervi tokom mladosti pomaže sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti to tačke kada to postaje problematično.

Ona daje sljedeće savjete o tome kako da održite um oštrim u poznijim godinama:

  • Redovno posjećujte ljekara i slijedite njegove savjete. Mnogi zdravstveni problemi – poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, depresije ili nepravilne prehrane – mogu ugroziti oštrinu vašeg uma. Važno je da redovno idete na preglede da biste bili sigurni da ste zdravi i da su bilo koji zdravstveni problemi pod kontrolom.
  • Redovno vježbajte. Hodajte, plešite, vozite bicikl, plivajte, uređujte baštu, itd., najmanje 30 minuta, tri puta sedmično. Vježanje poboljšava protok krvi u mozgu, što mu omogućuje dobro funkcionisanje i može čak potpomoći stvaranje novih moždanih ćelija.
  • Spavajte dovoljno. Spavanje manje od 7 ili 8 sati po noći može omesti koncentraciju i pamćenje.
  • Uklonite stres. Stres, također, može otežati koncentrisanje, učenje i pamćenje, i tokom vremena, omesti spavanje. Vježbanje, molitva i meditacija su dobre metode smanjivanja stresa.
  • Razmišljajte, razmišljajte, razmišljajte. Što više koristite um, to će on bolje funkcionisati. Pročitajte knjigu, uradite križaljku, igrajte karata, pridružite se grupama za diskusiju, otiđite na neki kurs, naučite da svirate klavir ili govorite strani jezik.
  • Družite se. Čini se da druženje s drugim ljudima povoljno utiče na mozak. Pronađite načine da upoznajete nove ljude i da s njima provodite vrijeme. Pridružite se nekom klubu, volontirajte ili nađite posao od pola radnog vremena.
  • Pravilno se hranite. Prehrana koja sadži malo zasićenih masti, ali puno voća i povrća i B vitamina, dobra je za mozak. Ribu jedite nekoliko puta sedmično, posebno ribu punu omega 3 masnih kiselina, poput lososa i tune. Upitajte svog ljekara da li trebate dnevno uzimati multivitaminski dodatak prehrani.

IZVOR: Reuters Health, decembar 2006., http://www.reutershealth.com/en/index.html