JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA

KANTONA SARAJEVO

Kontraindikacije za vakcinaciju

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar
prim. dr. Sabina Kurtagić, spec. pedijatar
Esma Zlatar, prof.

Ažurirano 29.06.2019. godine

Kontraindikacija je stanje ili okolnost zbog kojih su neki terapijski postupak ili određeni dijagnostički postupak zabranjeni jer mogu ugroziti ili pogoršati zdravstveno stanje pacijenta. Prije vakcinacije liječnik će pregledati dijete koje treba biti vakcinisano, evaluirati relevantnu medicinsku dokumentaciju, kako bi utvrdio da li postoje medicinski opravdane kontraindikacije za vakcinaciju.

Kontraindikacije za vakcinaciju mogu biti opće i posebne. Opće kontraindikacije, koje se odnose na sve vakcine su:

  • akutne bolesti i stanja s visokom temperaturom i
  • srednje teška/teška bolest sa/ili bez temperature
  • preosjetljivost (anafilaksija) na sastojke vakcine
  • teže nuspojave na prethodnu dozu vakcine.

Osim navedenih, za žive atenuirane virusne vakcine (npr. BCG  i MRP) kontraindikacije su i trudnoća kao i stanje oslabljenog imuniteta.

Od najznačajnijih posebnih kontraindikacija navešćemo za vakcinu protiv velikog kašlja (evolutivne bolesti centralnog nervnog sistema – nekontrolisana epilepsija, infantilni spazmi i progresivna encefalopatija) i MRP vakcinu (osim trudnoće i poremećaja imuniteta, evidentna teška alergija na neomicin, sniženje broja trombocita ili trombocitopenija bilo kada u životu ili nakon prethodne doze MRP vakcine i primljeni krvni pripravci, tj. koncentrat eritrocita u posljednjih 5 mjeseci, svježe smrznuta plazma u posljednjih 7 mjeseci ili imunoglobulini u posljednjih 8 -11 mjeseci).

Određena stanja neopravdano i neutemeljeno smatraju se kontraindikacijama za vakcinaciju, iako nisu kontraindikacija za vakcinaciju, tj. djeca se mogu vakcinisati u sljedećim stanjima:

  • autizam
  • diabetes melitus tip 1
  • sindrom iznenadne dojenačke smrtnosti u porodici
  • trudnoća majke ili ukućana
  • ugrožena trudnoća
  • perinatalna infekcija
  • blaga do umjerena lokalna reakcija na prethodnu dozu vakcine
  • blaga bolest bez povišene temperature
  • alergija na penicilin
  • oporavak od zarazne bolesti
  • nedavno primjenjeni antibiotici
  • porodična anamneza konvulzija
  • pozitivan kožni test na jaje
  • atopijski dermatitis
  • niska porođajna masa i nedovoljna tjelesna masa djeteta i
  • nedonešenost (ako se dijete dobro adaptiralo i ima primjeren porast antropometrijskih parametara i neurološki razvoj, treba ga vakcinisati prema hronološkoj dobi i važećem kalendaru vakcinacija).

Djeca s cerebralnom dječijom paralizom, spinom bifidom, prirođenim greškama metabolizma, neprogresivnom encefalopatijom i konvulzijama (ako nisu povezane s progresivnom bolesti mozga) mogu se vakcinisati prema kalendaru vakcinacija. Veoma je bitno vakcinisati djecu s Downovim sindromom, hroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim oboljenjima, ako nema apsolutnih ili posebnih kontraindikacija za vakcinaciju.

Literatura

  • Bralić I. Cijepljenje u svakidašnjoj praksi. U: Prevencija bolesti u dječjoj dobi. Medicinskanaklada: Zagreb, 2014; str. 116−151.
  • Centers for Disease Control and Prevention. Epidemiology and prevention of vaccine-preventable diseases. Principles of vaccination. (2016.). Dostupno na: https://www.cdc.gov/vaccines/pubs/pinkbook/prinvac.html ( pristupljeno 10.3.2017.).
  • Richter D. Cijepljenje (aktivna imunizacija). U: Mardešić D, ur. Pedijatrija. Osmo, prerađeno i dopunjeno izdanje. Školska knjiga. Zagreb. 2016. str. 558−559.

PODIJELI OVAJ ČLANAK

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email
Share on print