Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Održan 2. Simpozij “Cjeloživotna prevencija kardiovaskularnih bolesti” u organizaciji Centra za NNID JUDZKS

Dana 23.02.2018. u Sarajevu održan je 2. Simpozij „Cjeloživotna prevencija kardiovskularnih bolesti“ u organizaciji Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i pod pokroviteljstvom generalnog direktora mr.med.sci.prim.dr. Fuada Husića. PROGRAM SIMPOZIJA ORGANIZACIJSKI ODBOR I PREDAVAČI
 
2. Simpoziju „Cjeloživotna prevencija kardiovaskularnih bolesti“, koji je bodovan od nadležnih komora (Ljekarska/Liječnička komora Kantona Sarajevo, Stomatološka komora FBiH, Komora diplomiranih zdravstvenih inžinjera svih profila FBiH i Komora medicinskih tehničara Kantona Sarajevo) prisustvovalo je cca 150 liječnika, medicinskih sestara-tehničara i ostalih stručnjaka iz službi porodične medicine, dispanzera za predškolsku djecu, dispanzera za školsku djecu, centara za mentalno zdravlje, internističkih, neuroloških i stomatoloških službi, koji su nakon održanog Simpozija dobili potvrde (certifikate) o prisustvu ovom stručnom skupu. Skupu su se u uvodnom dijelu obratili direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prim.dr. Davor Pehar, direktorica Instituta za NIR UKCS-a, prof.dr. Enra Mehmedika-Suljić, direktorica JU Zavoda za bolesti ovisnosti KS, doc.dr.sc.med. Nermana Mehić-Basara i v.d. direktor JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS, mr.sc.med.dr. Adem Zalihić, koji su izrazili zadovoljstvo što su gosti Simpozija, naglasivši značaj održavanja stručnog skupa na temu cjeloživotne prevencije KV bolesti. Uvodničar i voditelj Simpozija bila je dr.sc. Mervana Spahić-Dizdarević, dok su moderatori tokom Simpozija bili: doc.dr.sc. Lutvo Sporišević, doc.dr.sc. Zaim Jatić, Emina Bajramović, dms, prim.dr. Mersa Hažisalihović i mr.sc.dr. Adnan Bajraktarević. Rad Simpozija bio je koncipiran u vidu pozvanih predavanja, sponzoriranih predavanja i diskusija o prevenciji kardiovaskularnih bolesti tokom cijelog životnog vijeka čovjeka.
Generalni sponzor Simpozija bila je kompanija Novo Nordisk. Tokom Simpozija održana su sljedeća predavanja:
  1. „Javnozdravstveni značaj kardiovaskularnih bolesti“prof.dr.sc. Aida Ramić-Čatak
  2. „Primarna i sekundarna prevencija moždanog udara“prof.dr.sc. Enra Mehmedika-Suljić
  3. “Primordijalna i primarna prevencija aterosklerotske kardiovaskularne bolesti u dječijoj dobi”doc.dr.sc. Lutvo Sporišević, mr.sc. dr. Adnan Bajraktarević
  4. „Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti u odraslih“mr.sc.dr. Emina Hadžigrahić
  5. „Netradicionalni kardiovaskularni riziko-faktori”dr. Maja Stančić-Gavrić
  6. “Uloga medicinske sestre u prevenciji kardiovaskularne bolesti” Advija Čustović, dms
  7. „Sastojci hrane koji utiču na krvnožilni sistem“prof.dr. Midhat Jašić
  8. „Prevencija, nadzor i upravljanje faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti i kontrola kvaliteta usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“dr. Mirza Palo
  9. “Očuvanje oralnog zdravlja i prevencija kardiovaskularnih bolesti”dr.sc. Mervana Spahić-Dizdarević
  10. “Psihološki aspekt prevencije kardiovaskularne bolesti”Remzija Šetić, mr. psihologije, prim.dr. Mersa Hadžisalihović
  11. “Mogućnosti prevencije kardiovaskularne bolesti u porodičnoj medicini“doc.dr.sc. Zaim Jatić, mr.sc.dr. Fuad Husić
Tokom Simpozija data je prilika članovima Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata Kantona Sarajevo da se obrate skupu, prikažu rad svog Udruženja i upoznaju učesnike Simpozija o značaju potpisivanja donorske kartice. Nakon svakog bloka predavanja razvila se konstruktivna i korisna diskusija učesnika, te su po okončanju Simpozija doneseni sljedeći zaključci: ZAKLJUČCI SIMPOZIJA
  1. Usprkos progresu u prevenciji i promociji kardiovaskularnog zdravlja aterosklerotske kardiovaskularne bolesti i dalje su značajan javnozdravstveni problem diljem svijeta s aspekta oboljevanja, prijevremenog umiranja i onesposobljenosti;
  2. Nedovoljna prevencija kardiovaskularnih bolesti jedan je od razloga što su i dalje značajan javnozdravstveni problem;
  3. Prevencija kardiovaskularnih bolesti treba početi što ranije, tj. prenatalno i u ranoj dječijoj dobi kada značajnu ulogu ima primordijalna i primarna prevencija (usvajanje i prakticiranje zdrave ishrane prema relevantnim stručnim recentnim smjernicama, redovna tjelesna aktivnost, ograničavanje sjedilačkih navika, omogućavanje ambijenta lišenog utjecaja duhanskog dima kao i pravovremeno otkrivanje, još u dječijoj dobi, prekomjerne tjelesne mase, povišenog krvnog pritiska i dislipidemije);
  4. Program prevencije kardiovaskularnih bolesti, koji se treba redovno provoditi na lokalnom i nacionalnom nivou, treba biti usaglašen sa svim profesionalnim stručnim društvima koji se u svakodnevnom praktičnom radu najviše bave s prevencijom kardiovaskularnih oboljenja (udruženja pedijatara i udruženja porodične/obiteljske medicine);
  5. Potrebno je odgovarajućom organizacijom zdravstvene zaštite u saradnji s nadležnim ministarstvima zdravstva i nadležnim zavodima za javno zdravstvo omogućiti u svakodnevnom radu liječnika praktičara veći akcenat na preventivnim i promotivnim aktivnostima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, imati zajednički usaglašenu strategiju i multidisplinarni pristup u prevenciji kardiovaskularnih bolesti;
  6. Program prevencije kardiovaskularnih bolesti treba biti osmišljen kao individualni i populacijski, poželjno bi bilo da redovno bude evaluiran s praktički dizajniranom elektroničkom aplikacijom;
  7. U prevenciji kardiovaskularnih bolesti značajnu ulogu ima unaprjeđenje saradnje i redovnih edukativnih aktivnosti zdravstvenih profesionalaca s uposlenim u vrtićima, školama, sredstvima javnog informiranja, prehrambenoj industriji i društvenoj zajednici.
  CENTAR ZA NNID