(Objavljeno 13. 7. 2023.; ažurirano 17. 7. 2024.)
———————————————–
Pripremili: prof. dr. sc. Lutvo Sporišević i Ademira Pehlić, prof.
Sagorijevanje fosilnih goriva i ljudske aktivnosti koje povećavaju koncentraciju „stakleničkih plinova“ uzrokuju globalno zatopljenje i porast srednje godišnje temperature zraka. Globalno zatopljenje povezano je s ekstremnom vrućinom, toplotnim talasima, jakim olujama, poplavama i požarima. Toplotni talasi se karakteriziraju lokalnim prekomjernim akumuliranjem, u kontinuitetu, vrućih dana i noći koji kumulativnim učinkom dovode do stresa na organizam što u konačnici dovodi do zdravstvenog rizika i mogućeg smrtnog ishoda uslijed vrućine.
Osim visoke temperature zraka i relativna vlažnost ima značaja u procjeni zdravstvenog rizika uzrokovanog vrućinom. Povećanjem relativne vlažnosti smanjuje se ili se sprečava isparavanje znoja, koji predstavlja prirodni način hlađenja tijela. Na taj način povećana vlažnost povećava subjektivni osjećaj topline. Toplinski indeks je pokazatelj koji kombinira temperaturu zraka i relativnu vlažnost zraka i ukazuje na to kako pojedinac osjeća temperaturu zraka (Slika 1.).
Ako je temperatura zraka npr. 32°C a relativna vlažnost 60% toplinski indeks je 35°C a ako je pri navedenoj temperaturi zraka relativna vlažnost 90% toplinski indeks je 40°C.
Slika 1. Toplinski indeks. Prilagođeno prema Wikimedia Commons
Poveznica https://www.wpc.ncep.noaa.gov/html/heatindex.shtml prezentira kalkulator za izračun toplinskog indeksa.
Dugotrajna izloženost vrućini može posebno biti opasna za djecu, trudnice, starije osobe i osobe s hroničnim oboljenjima.
Prekomjerno izlaganje vrućini može se očitovati općim i lokalnim promjenama (opekotine, toplinski osip). U ovom pregledu osvrnuti ćemo se ukratko na opće promjene prekomjernog toplinskog opterećenja (toplotni stres ili bolesti uzrokovane prekomjernim izlaganjem vrućini) – toplotna iscrpljenost (toplotni kolaps), toplotni grčevi, sunčanica i toplotni udar.
Tabela 1. prikazuje povezanost toplinskog indeksa i najčešćih bolesti uzrokovanih intenzivnoj vrućini.
Tabela 1. Povezanost toplinskog indeksa i zdravstvenog rizika usljed izložemosti vrućini
Toplotna iscrpljenost je stanje karakterizirano slabošću, umorom, mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom i mogućom nesvjesticom. Usljed prekomjernog izlaganja vrućini dolazi do neravnoteže vode i elektrolita, a usljed periferne vazodilatacije javlja se nizak arterijski tlak.
Toplotni grčevi su obično posljedica vrućine udružene s tjelesnim naporom i izrazitim znojenjem pri čemu dolazi do bolnih grčeva poprečno-prugaste muskulature (ruke i noge).
Sunčanica je kliničko stanje kod kojeg duža izloženost nepokrivene glave jakom suncu djeluje na mozak i krvne žile dovodeći do gore navedene simptomatologije uz izrazito povišenu tjelesnu temeperaturu, suhu kožu, crvenilo lica a u težim slučajevima javlja se zujanje u ušima, problemi s vidom i poremećaj svijesti.
Od mjera prve pomoći u gore navedenim stanjima preporučuje se:
- bolesnika treba smjestiti u najhladniju prostoriju ili hlad (ovisno gdje boravi);
- osloboditi suvišnu odjeću;
- tuširanje hladnom vodom ili umotavanje u hladne mokre ručnike;
- stavljanje hladnih mokrih ručnika na vrat, pazuhe i prepone;
- lagana masaža zahvaćenih mišića (kod toplotnih grčeva);
- davanje vode, izotoničnih napitaka.
Toplotni udar je najteži oblik poremećaja organizma izazvan vrućinom. Karakterizira se potpunim slomom funkcije termoragulacijskog centra u hipotalamusu, sistemskim upalnim odgovorom koji dovodi do višestrukog zatajenja organa a u određenim slučajevima javlja se smrt. Pacijenti s toplotnim udarom imaju tjelesnu temperaturu iznad 40°C, koža je crvena, topla i suha (nema znojenja), prisutna je uporna glavobolja, mučnina, povraćanje, ubrzan puls, ubrzano plitko disanje, gubitak svijesti i pojava toničko-kloničkih grčeva (loš prognostički znak).
Toplotni udar zahtjeva hitnu medicinsku pomoć a do dolaska hitne medicinske pomoći potrebno je primjeniti sljedeće mjere prve pomoći:
- bolesnika smjesiti u najhladniju prostoriju ili hlad (ovisno o boravku);
- osloboditi suvišnu odjeću;
- postaviti ga u bočni položaj (ako nije svjestan);
- oblaganje glave i ostalih dijelova tijela hladnim oblozima ili polijevanje hladnom vodom (hlađenje tijela provoditi dok tjelesna temperatura ne bude ispod 38°C).
Ekstremna vrućina moće dovesti do dehidracije, akutnog zatajenja bubrega i pogoršanja hroničnih nezaraznih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, bolesti dišnih puteva, mentalne bolesti, šećerna bolest i dr).
Najznačajnije preporuke zaštite od vrućine (toplinskog stresa):
- Izbjegavati boravak na suncu u periodu od 10 do 16/17 sati;
- Izbjegavati intenzivne tjelesne aktivnosti, naročito u periodu intenzivnog sunčevog zračenja;
- Djecu do 6 mjeseci ne treba izlagati suncu;
- Izbjegavati po vrućini voziti dijete u kolicima u periodu od 10 do 16/17 sati, ne prekrivati dječija kolica suhim tkaninama i dr. (ako se po vrućini djeca voze u kolicima koristiti suncobran ili koristiti tanke vlažne tkanine, prijenosni ventilator za dječija kolica);
- Ne ostavljati dijete samo u parkiranom vozilu;
- Rashladiti prostor u kojem se živi;
- Preporučuje se da sobna temperatura danju bude ispod 32°C a noću ispod 24°C;
- Koristiti laganu, prozračnu posteljinu od prirodnih materijala (npr. pamuk, saten);
- Zatvoriti prozore danju a posebno one koji su okrenuti prema suncu (koristiti rolete, zastore i dr.);
- Otvoriti prozore, rolete, zastore i dr. tokom noći i ranih jutarnjih sati kako bi se rashladio stambeni prostor;
- Koristiti uređaje za rashlađivanje (klima, ventilatori)-WHO navodi da istovremeno korištenje klima-uređaja (podešena na 27°C) i ventilatora čini sobu hladnijom za 4°C;
- Što manje koristiti električne uređaje;
- Tuširanje ili kupanje u hladnoj vodi ili oblaganje tijela hladnim ručnikom;
- Nositi prozračnu , laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala (pamuk, lan) odnosno odjeću s UV zaštitom od sunca;
- Oči zaštititi sunčanim naočalima sa značajnom zaštitom od UV-a i UV-B zraka (od 99 do 100%);
- Obavezno staviti pokrivalo za glavu (šešir ili kapa s širokim obodom);
- Koristiti kreme sa visokim zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, koje se trebaju nanijeti pola sata prije izlaganja Suncu, trebaju se nanositi svakih dva sata, posebno nakon svakog kupanja, brisanja ručnikom ili nakon znojenja (savjetovati se o primjeni s nadležnim liječnikom ili magistrom farmacije);
- Piti dovoljnu količinu tekućine (voda, izotonični napitci) u skladu s dobi i dnevnim potrebama (napomena: žeđ je prvi znak dehidracije; tamnožuta mokraća ukazuje na nedovoljnu količinu unijete tekućine a svijetložuta mokraća nam ukazuje na dovoljan unos tekućine);
- Izbjegavati/ograničiti unos kafe, alkohola, osvježavajućih bezalkoholnih napitaka;
- Jesti češće laganije i manje obroke (sezonsko voće, povrće, juhe i dr.).
Veoma je bitno da hronični bolesnici redovno uzimaju preporučenu terapiju i da se u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja jave nadležnom liječniku.
Primjenom navedenih jednostavnih i efikasnih preporuka (sumarno govoreći izbjegavanje izlaganja intenzivnom sunčevom zračenju, uzimanje dovoljne količine tekućine, stvaranje klimatiziranog radnog i stambenog prostora i gore navedeno) mogu se spriječiti od blagih do ozbiljnih poremećaja uzrokovanih vrućinom u svim dobnim skupinama.
Literatura:
- Ivančević Ž. i sur. MSD priručnik dijagnostike i terapije. Treće hrvatsko izdanje. Split Placebo, 2020.
- Puntarić D, Miškulin M, Bošnir J. Zdravstvena ekologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2016.
- Wikimedia Commons. Heat index. [Internet]. 26.7.2022. (pristup 16.7.2024). Dostupno na: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Heat_index_plot_full.svg
- World Health Organization. Heat and health. [Internet]. 28.5.2024. (pristup 16.7.2024). Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/climate-change-heat-and-health
———————————————–
