Krivična djela pedofilije uzokuju značajan javni problem, ali još uvijek nije utvrđen uzročni faktor pedofilije. Ranije, etiološke teorije pretpostavljale su postojanje velikog uticaja okoline, ali skorašnje studije sve više naglašavaju i ulogu neurobioloških faktora. Međutim, uloga promjena u strukturi mozga koje su od ključnog značaja za razvoj seksualnog ponašanja dosad nisu sistematski istraživane kod pedofilijskih subjekata.
Cilj studije stručnjaka sa Odsjeka za psihijatriju i Neurologiju – Centar za snimanje mozga sa univerziteta Otto von Guericke i Državne forenzičke bolnice Uchtspringe, Njemačka, bio je da istraži da li pedofilijski prijestupnici pokazuju strukturne deficite u područjima mozga koji su od kritičnog značaja za seksualno ponašanje, te kako su ti mogući deficiti povezani sa kriminološkim karakteristikama.
Tokom studije poređene su zapremine amigdaloidnog nukelusa (nucleus amygdalae) i sive tvari odgovarajućih struktura mozga od ključnog značaja za seksualni razvoj kod 15 nenasilnih muških počinilaca krivičnog djela pedofilije i 15 zdravih osoba iz kontrolne grupe, uz pomoć komplementarne morfometričke analize. Psihosocijalna prilagodba i seksualni prekršaji također su analizirani.
Studija je pokazala značajno smanjenje zapremine desnog nucleus amygdalae kod pedofila u poređenju na zdravu kontrolnu grupu. Primjećena je smanjena zapremina sive tvari u desnom nucleus amygdalae, hipotalamusu (obostrano), septalnim područjima, substantia innominata, i jezgri striae terminalisa. Kod 8 od 15 prijestupnika, otkriveno je uvećanje pozadinskog temporalnog roga desne lateralne moždane komore koji se nadovezuje na nucleus amygdalae. Manja zapremina desne nucleus amygdalae dovedena je u vezu sa sklonošću ka činjenju isključivo istih pedofilijskih seksualnih krivičnih djela, ali ne i u vezu sa starosnom dobi.
Iz studije se može zaključiti da pedofili pokazuju strukturalne poremećaje u područjima mozga od ključnog značaja za seksualni razvoj. Ovi poremećaji nisu povezani sa starosnom dobi, i težina anomalije predviđa fokusiranost na istu pedofilijsku aktivnost. Stoga je moguće da su blage anomalije desnog nucleus amygdalae i bliskih područja povezane sa patogenezom pedofilije i moguće je da odslikavaju poremećaje tokom razvoja ili negativne uticaje iz okoline tokom kritičnih perioda razvoja.
Izvor: Archives of General Psychiatry, 2007;64:737-746 http://archpsyc.ama-assn.org/cgi/content/abstract/64/6/737