Prevencija pada kod starijih

Autori:

– Zaim Jatić,

doktor medicine, specijalista porodične medicine

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo

– Mediha Avdić,

viša medicinska sestra

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo

Ciljevi

Nakon programa trajnog stručnog usavršavanja, porodični ljekari i medicinske sestre biti će sposobni:

Napraviti procjenu rizika od pada kod starijih
Nabrojati unutarnje i vanjske faktore rizika
Modificirati faktore rizika pada
Koristiti testove ravnoteže, hoda i fizičkih sposobnosti
Planirati aktivnosti za prevenciju pada kod starijih osoba.

Definicija pada

Pad je iznenadna, nenamjerna promjena položaja koja dovodi osobu na niži nivo, predmet, pod ili zemlju, a nije posljedica nagle paralize, epileptičnih napada ili vanjske sile. (1)

Slučaj I

Pacijentica F.I, 1919. dolazi u ambulantu zbog udarca u lijevu podlakticu i lijevu stranu grudnog koša koji je zadobila prilikom pada u kupatilu. Ovo joj je drugi pad u posljednja 3 mjeseca.

Boluje od: Diabetes mellitus tip 2, HTA, Arrhythmia absoluta, Status post ICV per thrombosim, Hemiparesis cerebralis l. sin, Gonarthrosis bill., Cataracta senilis ou.

U terapiji koristi: Diabos, 2×2, Gluformin,850, 1×1, Lopril H, 1×1, Rytmonorm, 2×1, Ketobos, cps, 2×1, Dartelin, 400, 2×1

Živi sama.

Da li ste u stanju da izračunate njen rizik od pada i da planirate preventivne aktivnosti?

Značaj problema

Padovi su jedan od najznačajnih i najozbiljnijih problema s kojim su suočeni pacijenti u trećoj dobi. Padanje je udruženo sa značajnim mortalitetom, morbiditetom i smanjenim sposobnostima za svakodnevne životne aktivnosti. ([i]-[ii])
Veoma često stariji pacijenti nisu svjesni vlastitog rizika i značaja pada. Iz tog razloga i ne pominju tu mogućnost kod ljekara ili medicinske sestre i ne traže medicinsku pomoć. Nažalost, većina postaje svjesna ovog problema nakon pada. ([iii])
Pad je vodeći uzrok povrijeđivanja i akcidentalnih smrti kod osoba starijih od 65.
Prevalencija pada raste s godinama. Oko 35-40% građana u dobi od 65 godina padne jednom godišnje.
1-2% padova imaju za posljedicu frakuturu kuka.
5-15% padova je praćeno teškim povredama (glave, dislokacije, lomovi).
Povrede uzrokovane padom uzrokuju 6% svih medicinskih troškova osoba starijih od 65 godina u SAD. ([iv])
Žene padaju češće od muškaraca.
Visoka prevalencija i incidencija pada kod starijih od 65 godina nisu sami po sebi probem, jer djeca i sportisti imaju veću prevaleciju i incidenciju padova, ali opasnost čini mogućnost teških povreda kod ove populacije. (3) Oko 5% padova zahtjeva hospitalizaciju. U usporedbi s djecom, starija osoba nakon pada ima 10 puta veću šansu da bude primljena u bolnicu i 8 puta veću mogućnost za smrt kao posljedicu pada.([v])
Padovi su na 5. mjestu uzroka smrti kod starijih, nakon kardiovaskularnih, neoplazmi, cerebrovaskularnih i plućnih oboljenja.
Pored fizičkog povrijeđivanja, padovi imaju značajni psihološki i socijalni uticaj. Dobro je poznat strah od ponovnog padanja, gubitak samopouzdanja i smanjenje fizičkih i društvenih aktivnosti. Oko 40% razloga za prijem u domove za njegu starijih je nakon pada.([vi]) “Čak i mali pad kod starijih može da uzrokuje gubitak samopouzdanja u aktivnostima svakodnevnog života, i oni često postaju zatočenici kuće.” (Gordon Lishman, director general of Age Concern England)
Pad je marker lošeg zdravlja i lošeg fiziološkog funkcionisanja.(5) Od svih onih primljenih u bolnicu zbog pada, samo pola će biti živi nakon godine dana.
Padanje može biti znak nastanka akutne bolesti: pneumonija, infekcija urinarnog trakta, srčani infarkt, ili znak egzacerbacije hroničnih bolesti.(5)