Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Riješite se neugodnog zadaha iz usta

Neugodan zadah je nešto o čemu svi brinemo, ali smo isuviše učtivi da bismo ga spomenuli kada ga primijetimo kod drugih.

Gotovo svako u nekom momentu života ima loš zadah iz usta, ali za jednu od četiri odrasle osobe u Velikoj Britaniji, to predstavlja redovni problem. Dugotrajni loš zadah iz usta može biti posramljujući. Zbog njega se osoba moće osjećati stidljivo, čudno i pretjerano samosvjesno.

Zadah iz usta se veoma lako primijeti kod drugih, ali mi nikad nismo potpuno sigurni kakav je kvalitet našeg vlastitog daha.

Ako mislite da možda imate loš zadah, jednostavnim testom to možete utvrditi: pređite jezikom preko unutrašnjeg dijela ručnog zgloba i pomirišite – ako je miris neugodan, onda je sigurno takav i vaš dah. Ili upitajte nekoga kome u potpunosti vjerujete da pomiriše vaš dah. Nemojte se uvrijediti ako vam ta osoba kaže da postoji problem. Zar biste radije da živite u neznanju?

Općenito, loš zadah (također nazvan halitoza), nije opasan. U većini slučajeva uzrokuje ga loša oralna higijena. Komadići hrane koji se zaglave između zuba ili ostanu na jeziku truhnu i mogu uzrokovati loš zadah.

Hrana sa intenzivnim mirisom poput bijelog i crvenog luka, nekih mliječnih proizvoda (poput sira), kafa, cigarete ili neke vrste lijekova mogu kratkotrajno uzrokovati loš zadah iz usta.

Naslage raspadajuće hrane i komadići druge prljavštine mogu se skupljati na površini krajnika, te predstavljaju još jedan mogući izvor neugodnog zadaha. Loš zadah mogu uzrokovati i neka medicinska stanja poput suhih usta, dijabetesa, gastritisa, infekcija grla, nosa ili pluća, kao i problemi sa jetrom i bubrezima.

SAVJETI ZA SVJEŽ DAH

  • Perite zube dvaput dnevno. Koristite pastu za zube sa fluorom. Pravilno i redovno četkanje usta veoma je značajno za održavanje svježeg daha.
  • Četkajte ili stružite površinu jezika. Specijalni mekani gumeni čistač koji se zove strugač jezika može otkloniti bakterije sa zadnjeg dijela jezika, a koji se može izostaviti prilikom četkanja zuba.
  • Koristite konac za zube. Četkanje zuba čisti samo 60 % površine zuba. Korištenjem konca za zube otklanjate ostatke hrane zarobljene između zuba, koja može inače početi truhnuti i neugodno mirisati. Još jedan proizvod koji možete kupiti za čišćenje prostora između zuba jeste interdentalna četkica.
  • Koristite antibakterijsku tečnost za ispiranje usta. Najbolje vrijeme da koristite ovu tečnost jeste prije spavanja. Postoji mnogo različitih vrsta tečnosti za ispiranje usta. Većina ih sadrži alkohol, međutim, alkohol može isušiti i iziritirati usnu duplju, stoga, ako vam se jave ovi problemi, pređite na proizvod koji ne sadrži alkohol već hlorheksadin ili hidrogen peroksid.
  • Koristite žvakaću gumu bez šećera. Žvakanje stimuliše proizvodnju pljuvačke i sprečava isušivanje usta. Suha usta mogu doprinijeti lošem zadahu. Međutim, žvakaća guma ne smije postati zamjena za pravilnu higijenu usta, Uvijek pažljivo operite zube i usnu duplju, čak i ako ste koristili žvakaću gumu.
  • Najmanje jednom godišnje posjetite stomatologa. Prilikom te posjete zubar vam može skinuti naslage i kamenac sa zuba, te možete provjeriti da li su vaše navike čišćenja zuba odgovarajuće. Tom prilikom, također, stomatolog vam može potvrditi da li imate loš zadah.
  • Prestanite pušiti. Ako pušite, vaš dah vjerovatno miriše na ustajali dim. Pušenje cigareta također povećava rizik od oboljenja desni, koje predstavlja još jedna uzrok neugodnog zadaha.
  • Ako dugotrajno imate loš zadah, pokušajte voditi dnevnik o svoj hrani koju jedete i lijekovima koje uzimate. Ponesite ovaj dnevnik prilikom vaše sljedeće posjete stomatologu koji vam može ponuditi savjete o tome kako da riješite taj problem.

Ako mislite da vam se dah nije poboljšao bez obzira šta uradili, možda uopšte i nemate neugodan zadah. Neke osobe su ubjeđene da imaju loš zadah iz usta kada to ustvari nije slučaj. Ovo stanje naziva se halitofobija. Osobe za halitofobijom imaju paranoidan strah od mogućnosti da imaju loš zadah, te postaju opsjednuti čišćenjem zuba, žvakanjem žvaka i korištenjem osvježivača daha. Liječenje halitofobije uključuje terapije razgovorom i kognitivne biheviorističke terapije u cilju pomaganja osobi da prevaziđe paranoju po pitanju kvaliteta njenog/njegovog daha.

IZVOR: NHS Choices, avgust 2010., http://www.nhs.uk/Livewell/embarrassingconditions/Pages/bad-breath.aspx