Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Sindrom noćnog jedenja (Night Eating Syndrome)

Sindrom noćnog jedenja je bolest u pravom smislu te riječi. To je bolest koja postoji oduvijek, samo su studije i istraživanja koja se bave sindromom noćnog jedenja novijeg datuma. Bolest je prvi definisao američki psihijatar Albert Stukard i to još 1955. godine.

Prema najnovijim podacima, bolest je prisutna kod 1,5 % ukupne populacije, i to češće kod žena.

Oboljeti mogu osobe bilo koje starosne dobi, ali su žene između 25 i 40 godina izloženije većem riziku od muškaraca (60 % oboljelih čine žene).

Oboljele osobe u početku uspijevaju zadržati normalnu tjelesnu težinu, ali s vremenom postaju sve izloženije povećanom riziku od gojaznosti, odnosno gojaznost se razvija kao komplikacija ovog oboljenja.
Uzroci koji dovode do nastanka ovog poremećaja nisu još uvijek u potpunosti razjašnjeni, ali dosadašnje spoznaje govore da mogu biti prisutni genetski faktori (u oko 17 % slučajeva) i faktori okoline. Najčešće su prisutni stres (75 %), depresija (45 %) i pogrešne navike u ishrani (preskakanje doručka, uzimanje malih količina hrane u toku dana, gladovanje).

Poremećaj se u najvećem broju slučajeva javlja kod žena koje su nezadovoljne svojim emotivnim ili poslovnim životom ili jednostavno proživljavaju vrlo stresno razdoblje u životu.

Klinička slika
Tokom dana osoba obično ne osjeća glad ili nema apetita, često preskače obroke, posebno doručak, te drastično smanjuje količinu hrane za ručak. Na ovaj način se stvara predispozicija za razvoj sindroma noćnog jedenja, odnosno dolaskom noći potreba za hranom postaje sve veća. Tako oboljele osobe više od 1/3 ukupnog dnevnog unosa kalorija konzumiraju nakon večere ili u kasnim noćnim satima.

Osobe koje pate od ovog poremećaja često pate od nesanice ili učestalih noćnih buđenja (od jednog do tri ili četiri buđenja). Najčešće je vrijeme prvog buđenja 1.20 sati, a drugog buđenja 2.45 sati. Sve navedeno jako remeti neophodan noćni odmor i san, te oboljeli ustaje umoran.

Osobe pogođene ovim poremećajem obično imaju svoju „omiljenu“ hranu koja obiluje šećerima i masnoćama. Treba naglasiti da se ne radi o prejedanju u doslovnom smislu te riječi, jer se obično prilikom svakog noćnog buđenja konzumira 200 – 300 kalorija. Međutim, gledajući duži vremenski period, takva navika najčešće dovodi do debljanja.

Postavljanje dijagnoze
Povećan rizik od razvoja kompulsivnog odnosa prema hrani, koji bi mogao dovesti do pojave sindroma noćnog jedenja, postoji ako je odgovor potvrdan na najmanje 3 sljedeća pitanja:

  • nikad ujutro ne osjećate glad
  • najveću količinu hrane uzimate uvečer (između 19 i 24 sata, i kasnije u toku noći)
  • kad se probudite ne možete ponovo zaspati ako nešto ne pojedete
  • ako se probudite u toku noći, idete ravno u kuhinju
  • često se osjećate veoma umorno i neraspoloženo

Liječenje
Neki ljudi istinski pate od ovog sindroma, a neki samo hodaju po rubu u situacijama kada su pod jakim stresom. Samo liječenje je kompleksno i uključuje ljekara, specijalistu nutricionistu, psihologa, psihijatra.

U farmakološkom liječenju sindroma noćnog jedenja primjenjuju se preparati na bazi sertralina, koji je antidepresiv (Asentra, Zoloft, Luxeta) ili na bazi topiramata, koji je antiepileptik (Epiramat), a koji su se u nekim slučajevima pokazali efikasnim u suzbijanju noćne gladi.

Preporučena je i psihološka kognitivna terapija, kojom se nastoji djelovati na promjene navika oboljele osobe, s ciljem da osoba počne planirati svoje dnevne obroke, te da se navikne jesti i onda kada ne osjeća glad. Od velike koristi je pravilan raspored obroka tokom dana, bez preskakanja. Navike u ishrani nije lako promijeniti, ali je moguće.

Korisne mogu biti i neke metode za poboljšanje sna, te za kontrolu stresa, koji je jedan od glavnih faktora rizika.

Kako bi se izbjegli noćni napadi gladi, prije odlaska na spavanje treba napraviti sljedeću vježbu: zatvorenih očiju i duboko dišući ponavljajte u sebi rečenicu: „Osjećam se sita s onim što sam pojela tokom dana“. Ponavljajte vježbu nekoliko večeri uzastopno i nemojte odustajati ako ne bude rezultata odmah.

Recite sebi da ste večerali i da to što osjećate kad se probudite noću nije glad, nego iluzija da dodatnom hranom možete smiriti tjeskobu koju osjećate.

Korisni savjeti

  • Isplanirajte unaprijed jelovnik i prisilite se da svaki dan pojedete 5 obroka! Čak i ako niste gladni, pokušajte tokom dana uzimati redovne obroke.
  • Ako ste imali zdrav i izbalansiran doručak i ručak, onda je manja vjerovatnoća da ćete kasno uvečer biti gladni.
  • Uzimajte dovoljno kalcijuma (npr. iz mlijeka) i magnezijuma (npr. iz suhog voća), jer ova dva minerala imaju opuštajuće djelovanje.
  • Večera treba da sadrži bjelančevine i ugljikohidrate. Ova kombinacija namirnica omogućava pravilnije lučenje inzulina, te se izbjegava naglo smanjenje nivoa šećera u krvi, što izaziva snažan osjećaj gladi. Npr. porcija riže s ribom osigurati će sporiju apsorpciju šećera u krv, a time i duži osjećaj sitosti.
  • U večernjim satima izbjegavajte kafu i sva pića i napitke koji sadrže kofein, te alkohol i ljuta jela, jer mogu negativno uticati na san.
  • Imajte redovnu fizičku aktivnost (šetnja, vožnja bicikla, plivanje, sport i sl).
  • Praktikujte opuštajuće aktivnosti (vježbe disanja, joga, pilates, i sl), čitanje knjige, slušanje muzike.
  • Ako je moguće, nastojte ne koristiti kompjuter nakon večere, jer može povećati nervnu napetost.
  • Nemojte ići u krevet ako niste pospani.
  • U kući nemojte držati jako kalorične namirnice. Lakše ćete izbjeći noćno prejedanje ako nemate zalihe hrane pri ruci.
  • Isplanirajte večer u društvu. Razgovor, odlazak u pozorište ili gledanje filma (u kinu ili kod kuće) u društvu dragih ljudi može pomoći da se osjećate ispunjenom i zadovoljnom.
  • Prije spavanja popijte šolju vrućeg mlijeka. Ponekad, želite li pojačati umirujuće djelovanje, možete dodati i kockicu čokolade, jer mlijeko i čokolada potiču lučenje serotonina (hormon dobrog raspoloženja).
  • Prije spavanja možete popiti i neki čaj sa umirujućim djelovanjem (npr. kamilica).
  • U momentima noćnog buđenja preporučuje se udisati mirise prirodnih eteričnih ulja vanilije, jasmina ili ylang-ylanga, jer njihov miris djeluje direktno na određene receptore u mozgu i ublažava osjećaj gladi.
  • Preporučuje se i lagana masaža: dlanove ruku namazati eteričnim uljem i izvoditi lagane kružne pokrete u području oko pupka.
  • Izbjegavajte tzv. emocionalno jedenje. Ako vam hrana služi kao utjeha, onda je bolje da se suočite sa pravim problemom koji vas muči.

AUTOR: Prim.dr. SABINA SERDAREVIĆ, specijalista porodične-obiteljske medicine, subspecijalista nutricionista, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS