Pripremili: prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, Ademira Pehlić, prof.
U više od 170 zemalja svijeta svake godine u prvoj sedmici mjeseca augusta obilježava se Svjetska sedmica dojenja (engl. World Breastfeeding Week – WBW), koja predstavlja globalnu kampanju usmjerenu ka promociji, zaštiti i podršci dojenju. Ove godine Svjetska sedmica dojenja obilježava se od prvog do sedmog augusta pod sloganom „Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sisteme podrške“. Cilj je podići svijest o ključnoj ulozi dojenja u očuvanju zdravlja djeteta i majke, kao i važnosti trajne i strukturirane podrške majkama koje doje.
Organizator kampanje je Svjetska alijansa za podršku dojenja (engl. World Alliance for Breastfeeding Action – WABA) u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (engl. World Health Organization-WHO, SZO) i Fondom Ujedinjenih naroda za djecu (engl. United Nations International Children’s Emergency Fund-UNICEF).
Kampanja #WBW2025 temelji se na četiri poruke:
• Informirajmo javnost: Svi imamo ulogu u stvaranju podržavajuće sredine za dojenje.
• Ugradimo podršku u sistem: Dojenje mora biti dio zdravstvenih i društvenih struktura.
• Povežimo se: Pojedinci, stručnjaci i institucije zajedno jačaju mrežu podrške.
• Gradimo održivost: Resursi se moraju umrežiti kako bi se osigurale trajne promjene.
Promocijom i sistemskom podrškom dojenja kao temelja optimalnog rasta i razvoja djeteta, stvaramo trajne javnozdravstvene koristi i gradimo inkluzivnu, otpornu i zdraviju budućnost.
Ključne činjenice
• Dojenje (prirodna ishrana) smatra se zlatnim standardom dojenačke ishrane. U potpunosti zadovoljava prehrambene potrebe dojenčeta u prvim mjesecima života, više od 50% potreba do druge polovine prve godine i do 1/3 prehrambenih potreba do druge godine života, pridonoseći promociji zdravlja i prevenciji bolesti.
• Uprkos dokazanim prednostima stopa dojenja širom svijeta nije zadovoljavajuća te prema podacima SZO-a samo 48% dojenčadi mlađe od šest mjeseci isključivo doji, a cilj je da se dostigne da do 2030. godine 70% dojenčadi do šestog mjeseca isključivo doji.
• Majčino mlijeko najbolja je hrana za primjeran rast i razvoj djeteta, ne opterećuje bubrege i crijeva djeteta, sterilno je, uvijek je dostupno i jeftino. Sadrži 200+ sastojaka (hranjivi sastojci, imunoglobulini i druge zaštitne tvari, probiotičke bakterije, enzimi, hormoni, faktori rasta, dokozaheksaenska i arahidonska kiselina i dr.) koji pružaju mnogobrojne zdravstvene koristi za dijete i majku.
• Mnogobrojne dobrobiti dojenja su za dijete kao što su smanjenje rizika od mnogih zaraznih bolesti (upala uha, infekcije dišnih puteva, proljevi i dr.), sindroma iznenadne dojenačke smrti, pretilosti, šećerne bolesti tipa 1 i 2, zloćudnih bolesti, atopijskog dermatitisa, bronhijalne astme i drugih bolesti. Također poboljšava kognitivne sposobnosti, psihomotorne vještine djeteta, a određena istraživanja pokazuju da dojena djeca pokazuju bolje rezultate u školi. Dojenje dugoročno smanjuje rizik od razvoja pretilosti i kardiometaboličkih bolesti u odrasloj dobi, što je važno za prevenciju hroničnih bolesti u budućnosti.
• Prednosti dojenja za majku uključuju bržu involuciju maternice, niži rizik oboljevanja od karcinoma dojke i jajnika, pretilosti, arterijske hipertenzije, osteoporoze te poboljšanje psihičke stabilnosti i smanjenje postpartalne psihoze.
• Povećana stopa dojenja mogla bi godišnje spasiti oko 820.000 djece mlađe od pet godina i 20.000 majki od smrti uzrokovane karcinomom jajnika.
• S obzirom na to da dojenje smanjuje učestalost bolesti kod djece i majki, u konačnici manja je potreba za medicinskim liječenjem i smanjuju se troškovi u zdravstvu.
• Zdravija djeca dovode do manjih odsustava s posla roditelja, što doprinosi većoj produktivnosti.
• Majčino mlijeko je besplatno i dostupno u svakom trenutku, bez potrebe za skupim mliječnim formulama, bočicama i sterilizacijom.
• Dojenje ne zahtijeva industrijsku proizvodnju, pakiranje, transport ili zagrijavanje.
• Prirodna ishrana ne zahtijeva ambalažu, limenke, kutije koje se koriste kod dojenačkih mliječnih formula te sa njihovim ostacima zagađuju okoliš.
• Dojenje je pristupačno svim majkama, bez obzira na ekonomski status, čime se doprinosi jednakost u zdravlju i razvoju.
Sažete preporuke za dojenje (prema stručnim smjernicama)
• Isključivo dojenje prvih šest mjeseci (davanje isključivo majčinog mlijeka, bez davanja čaja, vode, sokova).
• Prvi podoj treba biti unutar prvog sata nakon poroda – tzv. „zlatni sat“ (kontakt koža na kožu između majke i bebe potiče dojenje i vezivanje).
• Dojenje treba biti na zahtjev djeteta, koliko djeca žele, danju i noću (ne prema rasporedu).
• Ne preporučuje se davanje mliječne dojenačke hrane niti davanje duda tokom dojenja (dojenačke mliječne formule se daju ako za to postoji medicinska indikacija).
• Nakon šestog mjeseca dojenje, uz uvođenje dohrane, se može nastaviti do druge godine života ili duže, ako majka i dijete žele.
• Komplementarna ishrana (dohrana), tj. davanje krute ili tekuće hrane koja nije majčino mlijeko ili dojenačka mliječna formula, se uvodi između 17. i 26. sedmice, tj. između četvrtog i šestog mjeseca djetetova života (ne prije četvrtog mjeseca i ne poslije šestog mjeseca djetetova života).
Izazovi u dojenju
Dojenje je posebno iskustvo koje povezuje majku i dijete i donosi brojne koristi. Ipak, ono ne dolazi uvijek lako. Svaka majka ima svoje okolnosti i potrebe, pa je važno govoriti o izazovima s razumijevanjem i podrškom. Tako gradimo prostor za veću empatiju i bolju podršku dojenju – u porodici, zdravstvu i društvu.
Neki od najčešćih izazova s kojima se majke mogu susresti uključuju:
• Potreba za dodatnim informacijama i podrškom – Mnoge majke osjećaju nesigurnost jer im nedostaju jasni i dostupni savjeti o dojenju. Rješenje: edukacija i savjetovanje.
• Povratak na posao i svakodnevne obaveze – Nakon porodiljskog odsustva, izazovno je uskladiti dojenje s radnim obavezama, pogotovo ako ne postoje adekvatni uvjeti za dojenje/izdajanje i čuvanje mlijeka. Rješenje: fleksibilan raspored, prostor za dojenje/izdajanje.
• Društveni pritisci i stavovi – Neke majke osjećaju nelagodu zbog dojenja u javnosti ili nailaze na komentare vezane za trajanje dojenja, što može uticati na njihovo samopouzdanje. Rješenje: javna podrška i edukacija.
• Zbunjujuće informacije i marketing – Roditelji su često izloženi različitim porukama – od stručnih savjeta do reklama za mliječne formule – što može stvoriti dilemu i zbunjenost. Rješenje: stručna edukacija, regulacija (Međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko).
• Privremene fizičke ili emocionalne poteškoće – Osjetljive bradavice, umor, manjak sna ili emocionalna preplavljenost su česti u početku. Rješenje: rana podrška, empatija.
Podrška porodice, zdravstvenih radnika i cijele zajednice ključna je za uspjeh dojenja. Kada svi zajedno pružimo razumijevanje, prave informacije i ohrabrenje, majke se osjećaju sigurnije i motiviranije za dojenje. Tako doprinosimo zdravijem razvoju djece i jačanju cijelog društva. Edukacija i podrška na svim nivoima, uključujući porodicu, zdravstvene ustanove i društvo, stvaraju okruženje u kojem dojenje postaje prirodan i prihvaćen izbor za svaku majku i njeno dijete.
#SedmicaDojenja2025#PodrskaDojenju#CentarZaNNID-JUDZKS#ZdravljeMajkeIBebe#DojenjeJePrioritet
Izvor:
- Grgurić J, Jovančević M. i sur. Preventivna i socijalna pedijatrija. Zagreb: Medicinska naklada, 2018.
- World Health Organization. World Breastfeeding Week 2005- Priroritize Breastfeeding: Create Sustainable Support systems [Internet]. (4.8.2025). Dostupno na: https://www.who.int/srilanka/news/detail/01-08-2025-world-breastfeeding-week-2025–prioritize-breastfeeding–create-sustainable-support-systems
- World Health Organization.Breastfeeding. [Internet]. (4.8.2025).Dostupno na: https://www.who.int/health-topics/breastfeeding#tab=tab_2